Politika

Ustavni sud crna tačka Crne Gore

Iako je u februaru ove godine Skupština Crne Gore omogućila da Ustavni sud dobije nužno potrebne sudije za nesmetan rad, to nije dalo željene rezultate kad je u pitanju rešenje najvažnijih zaostalih predmeta.

Početkom prošlog mjeseca nije donijeta odluka o ocjeni ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, koji je donio odlazeći predsjednik države Milo Đukanović.

Sa druge strane, nema informacija da se Ustavni sud izjašnjavao o novom Zakonu o predsjedniku.

Naime, Đukanović je 16. decembra potpisao izmjene Zakona o predsjedniku koje su poslanici crnogorskog parlamenta, glasovima aktuelne većine, ponovo usvojili 12. decembra prošle godine, a kojim Skupština preuzima dio nadležnosti predsjednika države u predlaganju mandatara za sastav Vlade.

Za tu odluku tada je glasao 41 poslanik većine, četiri su bila protiv.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku 28. februara ove godine podnio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Još u martu je u medijima najavljivano da će Ustavni sud o tome donijeti odluku, međutim to se do danas nije desilo.

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je izrazio nadu da će Ustavni sud ipak ubrzo donijeti odluku po toj inicijativi.

Taj sud se duže vrijeme ne izjašnjava ni o dvije podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti, vezanih za postupak zamrzavanja imovine ruskim državljanima.

Podgoričanin Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.

Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. I ne samo to, inicijatori su bili uvjereni da je zakon protivan interesima države koja bi mogla da plati milionske odštete, objavili su ranije mediji.

U Inicijativi, podnijetoj 21. jula 2022. godine, se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmenjene u skladu sa Protokolom broj 11.

Da je u pitanju neustavna odluka Vlade potvrdio je ranije i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i profesor ustavnog prava dr Blagota Mitrić koji kaže da zamrzavanjem imovine ruskim državljanima, osim što je grubo pogazila Ustav, Vlada napravila opasan presedan, koji može izazvati dodatne komplikacije u našem pravnom sistemu.

Prema članu 18, zamrzavanje imovine podrazumijeva zabranu transfera, konverzije, raspolaganja ili prometa svim sredstvima i/ili drugom imovinom koja se nalazi u svojini, državini ili pod kontrolom označenog lica, posredno ili neposredno, na osnovu i za vrijeme primjene restriktivne mjere, kao i na pružanje finansijskih i drugih usluga označenom licu.

Početkom avgusta prošle godine Demokratski front (DF) je obavjestio javnost da su poslanici tog koalicionog saveza podnijeli Ustavnom sudu Predlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama.

Ni ta inicijativa nije došla na red za razmatranje.

Uprkos tome, predstavnici Ustavnog suda prije nekoliko dana su se pohvalili da su u prethodne dvije godine značajno smanjili ukupan zaostatak neriješenih predmeta.

Sledeće

Opštinama na sjeveru po milion eura

Ne propustite

Lekić: Crna Gora da pokaže samopoštovanje

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić izjavio saučešće povodom smrti Ratka Mladića

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je saučešće porodici Mladić povodom smrti Ratka Mladića.

“Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića”, kazao je Mandić na mreži Iks.

Ratko Mladić koji je osuđen za ratne zločine, preminuo je u 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu.

Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.

Politika

Spajić: Zatvaranje poglavlja biće praćeno hibridnim djelovanjem dvije države iz regiona

Crna Gora ima ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to naveo u objavi na društvenoj mreži Iks.

“Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji”, rekao je Spajić.

On je poručio da pokušaji destabilizacije neće promijeniti kurs države.

“Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, poručio je Spajić.

Politika

Oštriji zakoni za oduzimanje imovine i pritvor

Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti, i pitanje je da li bi, ukoliko ih Skupština usvoji, mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović. Konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka.

U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti.

Konkretno, sporna je, kako kaže dugogodišnji predsjednik te organizacije, advokat Zdravko Begović, odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude.

“U trenutku kada se potvrdi optužnica. A postoji jedna vrlo logična varijanta šta će se desiti ako to lice bude pravosnažno oslobođeno optužbe. Kako je uopšte moguće da se tako nešto desi? Sama činjenica, retroaktivnost tog zakona, da se praktično imovina može oduzeti u periodu mnogo ranije od trenutka kada je izvršeno krivično djelo, i da se to krivično djelo može odnositi i na imovinu najbližih srodnika”, kaže Begović.

Saglasan je i advokat i nekadašnji član Tužilačkog savjeta, Filip Jovović, da je riječ o grubom kršenju procesnog prava okrivljenih.

U suprotnosti je to, kaže, sa samim ciljem krivičnog postupka i sa pravom svojine, jer ukoliko lice bude oslobođeno krivice, gubi pravo na povraćaj imovine, napominje Jovović i predlaže rješenje.

“To je, recimo, ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili eventualno osnivanje nekog specijalizovanog suda koji bi se bavio samo ispitivanjem imovine i koji bi jednostavno, uz određeni lex specialis, nevezano od krivičnog postupka i uz sami zahtjev, prema svima koji su eventualno sumnjivi da su stekli imovinu nelegalno mogao da pokrene određene postupke. I da na legalan, zakonodavno perfektan način riješi pitanje oduzimanja imovine. Vidjećemo kako će to proći eventualno ustavnu provjeru, dakle, ako je neko sjutra pokrene, a siguran sam da hoće”, kazao je Jovović.

Naši sagovornici dijele mišljenje i kada je riječ o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina.

Begović i Jovović smatraju da je uvođenje te okolnosti kao opredjeljujuće, da se nekom licu odredi pritvor, suprotno Evropskoj konvenciji, te da otežava položaj lica u krivičnom postupku.

“Smatram da je i tu Evropski sud za ljudska prava imao jasno stanovište da se to ne može definisati kao pravilo, nego svaki konkretni slučaj daje za pravo eventualno takvu odluku”, ocjenjuje Begović.

“Evropski sud za ljudska prava je izričit da visina zapriječene kazne ne smije da bude jedini razlog da se nekom licu odredi pritvor, odnosno da ta okolnost jedina ukazuje da je pritvor neophodan”, upozorio je Jovović.

Iz Ministarstva pravde danas su odgovorili da se svi amandmani koji pristižu, obrađuju i analiziraju.

Izvor: RTCG