Cijene brojnih namirnica na jesen mogle bi biti znatno skuplje nego što su sada, a tome će doprinijeti geopolitička dešavanja, kao i nevrijeme koje je u velikoj mjeri naškodilo poljoprivredi u regionu, što će se posredno odraziti i na nas, uprkos tome što vremenske nepogode nisu ostavile značajnijeg traga u Crnoj Gori.

Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković u razgovoru za „Dan“ ističe da vlada velika neizvjesnost i da bi upravo zbog toga u narednom periodu, u svjetlu formiranja vlade, sektor poljoprivrede trebalo da vode ljudi od struke, odnosno profesionalci, a ne političari.

„Smatram da bi vođenje ovog jako bitnog resora trebalo povjeriti profesionalcima, to bi trebalo svhatiti kao apel poljoprivrednika. Učinak političara vidjeli smo u poslednjih 30 godina, što je rezultiralo totalnim padom crnogorske poljoprivrede. Zato je pravo vrijeme da napravimo „eksperiment“ i da profesionalci preuzmu vođenje tog resora“,  kazao je Živković.

On je istakao da je i dalje neizvjesno kakve će biti cijene proizvoda jer će geopolitička dešavanja i posledice nevremena koje je u prethodnom periodu haralo u regionu zasigurno ostaviti posledice.

„Ne daj Bože da je to nevrijeme zahvatilo Crnu Goru, jer bi takve posledice za nas bile katastrofalne. Nevrijeme je napravilo ogromnu štetu, ali ćemo indirektne posledice osjetiti u predstojećem periodu, a najprije će ih osjetiti crnogorski poljoprivrednici. Svaki rast na berzi u Novom Sadu osjeti se brzo u Crnoj Gori. Svakako, veći uticaj, bar zasad, kako se čini, imaće geopolitičke igre oko cijene žitarica, što će, sve je izvjesnije, dovesti do povećanja cijena stočne hrane. Da li je situacija koja slijedi nestabilna, neizvjesna ili zabrinjavajuća manje je važno, ali činjenica je da ne možemo očekivati mirne vode i stabilnu situaciju u narednom periodu“, kazao je Živković.

Agencija Ujedinjenih nacija za kvalitet hrane (FAO) nedavno je saopštila da je indeks cijena hrane u julu povećan u odnosu na jun za 1,3 odsto, a jun je bio mjesec sa najnižim indeksom cijena od aprila 2021. godine. Ipak, indeks je i dalje 11,8 odsto niži nego u julu prošle godine.

Cijene žitarica u julu su pale za 0,5 odsto u odnosu na jun i bile su 14,5 odsto manje nego u julu prošle godine.

I cijene kukuruza nastavile su da padaju usled žetve u Argentini i Brazilu i očekivanja bolje od očekivane žetve u SAD.

Svjetske cene pšenice su porasle za 1,6 odsto, što je prvo mjesečno poskupljenje u poslednjih devet mjeseci. Kako se navodi u saopštenju FAO, glavni razlog je neizvjesnost zbog prekida Crnomorske inicijative za izvoz žitarica.

Biljna ulja su poskupjela 12,1 odsto u odnosu na jun, što je prvi rast nakon sedam mjeseci pojeftinjenja.

Izvor: Dan