Priroda i društvo

Sprovedena akcija uređenja i proširenja puta od Vukovaca do izvorišta “Bolje Sestre”

izvor: regionalni vodovod

Zaštita prostora Crne Gore i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, uz pokroviteljstvo Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u saradnji sa lokalnom zajednicom Grbavci, sproveli su akciju uređenja i proširenja puta od Vukovaca do izvorišta “Bolje Sestre”.

Radi se o lokalnom putu koji je bio uzak i zarastao u rastinju i kao takav nije bio bezbjedan za odvijanje saobraćaja. Zbog bezbjednosti zaposlenih u Regionalnom vodovodu čija radnja mjesta se nalaze na samom izvorištu, pristupilo se sanaciji ovog lokalnog puta.

“Na širenju lokalnog puta Grbavci – Bolje Sestre – Vukovci radilo se četiri dana u dužini od šest kilometara. Dugo vremena od strane lokalnih uprava nije bilo nikakvih aktivnosti kako bi se ovaj lokalni put doveo u stanje bezbjednog odvijanja saobraćaja.Projekat je imao dva cilja, s jedne strane, trebalo je obezbijediti bezbjedan dolazak zaposlenih iz Regionalnog vodovoda do izvorišta “Bolje Sestre” i uspostavljanje bolje saradnje sa lokalnim stanovništvom koji koriste takođe ovaj put, a s druge strane, ojačavanje kapaciteta saradnje sa lokalnim zajednicama gdje se nalazi i prolazi regionalni sistem vodosnadbijevanja. Ova saradnja omogućila je lokalnom stanvištvu veći uticaj na odluke koje se tiču zajednice. Na ovom projektu su se pokazali kao partneri u inicijativi, planiranju i donošenju odluka od značaja za njihovu sredinu”, saopšteno je iz Regionalnog vodovoda.

Sve ove aktivnosti su, kako ističu, usmjerene i na doprinos razvoja lokalnih sredina i otvaranja novih mogućnosti za saradnju.

“Kombinovanje resursa državnih preduzeća sa potrebama lokalne sredine podstaći će inovacije i razvoj novih mogućnosti za lokalno stanovništvo, a promocija ekološkog koncepta je od ključnog značaja i za ekonomski razvoj Crne Gore. To će pomoći u rješavanju specifičnih problema i izazova sa kojima se lokalne zajednice suočavaju, zato treba zajedno raditi na identifikaciji i implementaciji novih rješenja.Saradnja između lokalne sredine i državnih preduzeća ima potencijal da stvori sinergiju između ekonomskih, društvenih i ekoloških interesa, što rezultira boljim uslovima života za lokalno stanovništvo i održivim razvojem zajednice.Takođe, DOO “Zaštita prostora Crne Gore” i DOO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”, uz pokroviteljstvo Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, istovremeno su sproveli akciju čišćenja i uređenja korita rijeke Morače na teritoriji Grbavca, iako to nije u njihovoj nadležnosti. DOO “Zaštita prostora Crne Gore” je radila šest dana na uklanjanjanju otpada i šuta iz Druge sanitarne zone izvorišta “Bolje Sestre”. Tom prilikom odvezli su 315 kubnih metara otpada, koji se odlagao na deponiju udaljenu 25 km od područja Grbavaca”, navode iz ovog preduzeća i dodaju:

“Borimo se svim sredstvima da sačuvamo izvorište “Bolje Sestre” koje vodom napaja Crnogorsko primorje, od dalje devastacije. Nedopustivo i za svaku osudu je ponašanje nesavjesnih građana kada je u pitanju odlaganje otpada na obalama Morače u Drugoj zoni sanitarne zaštite. Nažalost, svijest pojedinaca je na niskom nivou, kad je u pitanju zaštita životne sredine. Ljudski faktor, koji je promijenio prirodne uslove u slivu izvorišta “Bolje Sestre”, na ovaj način uticao je i dalje utiče na smanjenje vodnih resursa i samim tim, na pogoršanje kvaliteta vode. Zbog veoma poroznog intergranularnog vodonosnog sloja koji je izložen površini, gdje svaki mogući zagađivač može lako doći do podzemnih voda (mašinski radovi, saobraćaj, poljoprivreda i drugo)”, naglašavaju iz Regionalnog vodovoda.

Nelegalno odlaganje otpada, kako ističu, u zonama gdje je to strogo zabranjeno, uništava se zaštićeni prostor izvorišta pa samim tim ovakve aktivnosti ne smiju biti tolerisane od strane nadležnih inspekcija.

“Regionalni vodovod ima u planu uskoro da postavi dodatni video nadzor u zonama sanitarne zaštite koje su u njenoj nadležnosti. Spremni smo da izađemo u susret svakoj akciji i značajnom projektu lokalnih zajednica koje su od opšteg interesa. Ono što raduje je činjenica da su građani Grbavaca više nego zadovoljni sa aktivnostima koje su sprovedene u prethodnim danima na nihovoj teritoriji i veoma smo im zahvalni na jednoj divnoj sardanji i gostompristvu. Zahvaljujemo se Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na kontinuiranoj podršci i pomoći, posebno ministrki Ani Novaković Đurović, državnoj sekretarki Zorici Krsmanović i direktoru Direktorata za ekologiju i klimtske promjene Kemalu Grboviću. Njihov doprinos podršci razvoja Regionalnog vodovoda je od posebnog značaja. Zajednički se sprovode aktivnosti za održiv razvoj Crne Gore i očuvanje životne sredine. Smatramo da je to pravi i ispravan put koji doprinosi razvoju i napredku Crne Gore. Sigurni smo da će se uspješna saradnja sa DOO “Zaštita prostora Crne Gore”, koja je korektna, stručna i profesionalna, nastaviti i na budućim projektima”, zaključuju iz Regionalnog vodovoda.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Ukrajinci u budućnosti mogu uticati na demografsku sliku Crne Gore

Ne propustite

Unija stočara: Profesionalci da preuzmu resor poljoprivrede

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Prof. dr Irena Orović izabrana za rektorku Univerziteta Crne Gore

Redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore i aktuelna prorektorka prof. dr Irena Orović izabrana je za rektorku Univerziteta Crne Gore za mandatni period 2027–2030. godine.

Odluku o izboru donio je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore na sjednici kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović.

Odluka je donijeta tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja članova Upravnog odbora, u skladu sa procedurom utvrđenom Statutom Univerziteta Crne Gore.

Podsjećamo, Senat Univerziteta Crne Gore je prethodno većinom glasova utvrdio predlog za izbor prof. dr Irene Orović za rektorku Univerziteta Crne Gore. Na istoj sjednici Orović je predstavila svoj program razvoja Univerziteta, s fokusom na dalje napređenje kvaliteta obrazovanja i naučnoistraživačkog rada, snažniju podršku studentima i akademskoj izvrsnosti, izgradnju inkluzivne i društveno odgovorne akademske zajednice, kao i snažnije povezivanje Univerziteta sa zajednicom i privredom.

Prof. dr Irena Orović završila je studije na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore 2005. godine, gdje je nastavila akademsku i naučnoistraživačku karijeru, a 2020. godine izabrana u zvanje redovne profesorice. Magistarske studije završila je 2006. godine, a doktorsku disertaciju iz oblasti vremensko-frekvencijske analize i obrade signala odbranila 2010. godine.

U dosadašnjem naučnoistraživačkom radu objavila je oko 150 naučnih radova, od kojih je blizu 80 u vodećim međunarodnim časopisima sa SCI/SCIE liste. Koautorka je pet udžbenika, kao i knjiga i poglavlja u monografijama i enciklopediji međunarodnih izdavača, među kojima su Springer, CRC Press i Wiley. Usavršavala se na više međunarodnih naučnih institucija u Francuskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima se izdvajaju nagrada Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Plaketa Univerziteta Crne Gore za najboljeg diplomiranog studenta iz oblasti tehničkih, prirodno-matematičkih i medicinskih nauka, nagrada TRIMO za najbolju doktorsku disertaciju, kao i nagrada Ministarstva nauke za najuspješniju ženu u nauci.

Prof. Orovič je bila članica i potpredsjednica Savjeta za naučnoistraživačku djelatnost Ministarstva nauke Crne Gore, a od 2020. godine članica je Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje. Trenutno obavlja funkciju prorektorke i predsjednice Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Kao rezultat njenog rada i doprinosa unapređenju naučnoistraživačke djelatnosti, Univerzitet Crne Gore je dobio od Evropske komisije prestižni „HR Excellence in Research“ logo, kao priznanje za posvećenost unapređenju uslova za rad istraživača i usklađivanju sa principima Evropskog istraživačkog prostora

Priroda i društvo

Morsko dobro doniralo 10.000 eura Dječjem domu „Mladost“

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore doniralo je 10.000 eura Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj za obezbjeđivanje dodatnog dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja djece koja borave u toj ustanovi.

Iz Morskog dobra saopšteno je da će zahvaljujući donaciji djeci biti omogućena dodatna zdravstvena zaštita i kvalitetniji pristup zdravstvenim uslugama.

Osiguranje obuhvata preglede ljekara opšte prakse i specijalista, dijagnostičke pretrage, laboratorijske analize i sistematske preglede.

Navodi se da je kompanija Veder neživotno osiguranje podržala inicijativu odobravanjem popusta od 50 odsto na premiju osiguranja.

Iz JP Morsko dobro zahvalili su toj kompaniji na podršci, ističući da zajednička inicijativa predstavlja primjer društvene odgovornosti i saradnje usmjerene na unapređenje zdravstvene zaštite i kvaliteta života djece u Domu „Mladost“.

Priroda i društvo

Zašto u Crnoj Gori ne smijete sami sipati gorivo na pumpama?

Na pojedinim benzinskim stanicama u Crnoj Gori vozači su se ovih dana susreli sa praksom koja je u velikom dijelu Evrope odavno uobičajena – da sami uzmu pištolj i natoče gorivo u svoje vozilo. Međutim, prije pitanja da li su građani spremni da prihvate takav model, otvara se mnogo važnije pitanje: da li postojeća crnogorska regulativa uopšte omogućava da kupac sam rukuje gorivom na benzinskoj stanici?

Važeći Zakon o zapaljivim tečnostima i gasovima ovo pitanje čini posebno značajnim. Izmjenama Zakona iz 2026. godine propisano je da zapaljivim tečnostima i gasovima rukuje zaposleno lice koje ima najmanje III nivo kvalifikacije obrazovanja i dokaz o stručnoj osposobljenosti za rukovanje zapaljivim tečnostima i gasovima. Zakon predviđa i novčane kazne ukoliko zaposleni koji rukuje ovim materijama ne ispunjava propisane uslove.

To znači da sipanje goriva nije samo pitanje navike vozača ili poslovne odluke naftne kompanije. Riječ je o rukovanju zapaljivim materijama, oblasti koja je zbog rizika od požara i eksplozije detaljno uređena propisima.

Upravo zbog toga, prije šireg prelaska na evropski model u kojem kupac sam sipa gorivo, potrebno je precizno utvrditi da li i pod kojim uslovima postojeći crnogorski propisi dozvoljavaju takvu praksu, odnosno da li je potrebno prethodno prilagoditi regulativu samouslužnom modelu.

Da je ova oblast i dalje predmet regulatornog uređivanja pokazuje i činjenica da je Direktorat za zaštitu i spašavanje tokom 2025. radio na novom Pravilniku o stanici za snabdijevanje gorivom motornih vozila i uskladištavanju i pretakanju goriva, kao i pravilnicima koji uređuju zapaljive tečnosti i tečni naftni gas. U njihovoj izradi učestvovali su stručnjaci i profesori iz ove oblasti.

Zato se u Crnoj Gori ne može jednostavno preslikati praksa iz drugih evropskih država bez prethodnog usklađivanja sa domaćim propisima. Ako regulativa polazi od toga da zapaljivim tečnostima i gasovima rukuje stručno osposobljeno zaposleno lice, potrebno je jasno urediti pod kojim uslovima bi isto mogao da radi kupac koji nikakvu obuku nije prošao.

Naftnim kompanijama samouslužni sistem potencijalno omogućava smanjenje troškova rada i drugačiju organizaciju zaposlenih. Ako je za funkcionisanje stanice potrebno manje radnika na točionim mjestima, kompanija ostvaruje određenu poslovnu korist. Međutim, ako cijena za krajnjeg kupca ostane ista, vozači će teško vidjeti sopstvenu korist od takve promjene.

Posebno zanimljiv primjer predstavlja Italija, gdje na brojnim benzinskim stanicama postoje „fai-da-te“, odnosno samouslužna opcija, i „servito“, kada gorivo sipa zaposleni. Vozač koji posao obavi sam plaća nižu cijenu goriva, dok se dodatna usluga zaposlenog plaća kroz višu cijenu.

Takav model potrošaču daje izbor i jasan razlog da prihvati samouslugu. U Crnoj Gori bi, nasuprot tome, uvođenje sistema u kojem građanin sam obavlja posao koji je ranije radio zaposleni, a pritom plaća istu cijenu, neminovno otvorilo pitanje kome je promjena zapravo donijela korist.

Postoji i praktična strana problema. Stariji vozači, osobe sa invaliditetom i građani koji nijesu sigurni kako pravilno koristiti opremu moraće da imaju mogućnost da zatraže pomoć. U početnom periodu moguće su i gužve dok se vozači ne upoznaju sa novim načinom točenja.

Još ozbiljnije je pitanje zaposlenih. Ako samouslužni model postane pravilo na većem broju pumpi, kompanijama će potencijalno biti potrebno manje radnika na točionim mjestima. Dio njih može biti raspoređen na druge poslove, ali ostaje otvoreno pitanje šta bi šira automatizacija značila za broj radnih mjesta u ovom sektoru.

Evropska praksa pokazuje da će samouslužne benzinske stanice vjerovatno biti sve prisutnije, ali činjenica da takav sistem postoji u drugim državama sama po sebi nije dovoljna da bi se bez dodatnih pravnih i bezbjednosnih pitanja primijenio i u Crnoj Gori.

Prvi korak zato ne bi trebalo da bude jednostavno uklanjanje pumpadžije sa točionog mjesta, već jasno regulisanje samouslužnog sistema – ko smije da rukuje opremom, pod kojim uslovima, kakvu odgovornost ima kompanija, kakva pomoć mora biti dostupna vozačima i koje bezbjednosne procedure moraju biti ispunjene.

Tek kada država i naftne kompanije daju jasne odgovore na ta pitanja, može se govoriti o potpunom prelasku na model koji Evropa već dugo poznaje.