Priroda i društvo

Nebriga o mladima dolazi na naplatu

ilustracija

Uoči 12. avgusta, Međunarodnog dana omladine, Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da su mladi u Crnoj Gori suviše marginalizovani da bi mogli da doprinose razvoju društva.

“Ukoliko se prioritetno ne poboljša omladinska politika u Crnoj Gori, nebriga o mladima će doći na naplatu u vidu većih talasa odlaska kvalitetnog kadra i ostanka onih apatičnih i pasivnih koji nemaju želju da doprinose pozitivnim promjenama”, poručuju iz CGO-a.

Istraživanje stavova mladih, koje je CGO sproveo uz podršku Ambasade SAD u Podgorici, ukazuje da mladi smatraju da bi Vlada Crne Gore morala ima sljedeće prioritete: obezbjeđivanje ljudskih prava i sloboda, smanjenje nezaposlenosti, ekonomski rast i razvoj, poboljšanje položaja mladih, borbu protiv kriminala i korupcije, socijalnu pravdu i bezbjednost za sve, poboljšanje položaja žena.

S druge strane, kako podsjećaju u CGO-u, Ujedinjene nacije upravo ovogodišnji Međunarodni dan omladine posvećuju zelenim vještinama mladih za održivi svijet, koje nisu toliko u fokusu mladih u Crnoj Gori.

“Mladi u Crnoj Gori ne dobijaju adekvatne mogućnosti se zaposle i napreduju, što uz derogirani sistem obrazovanja, kojim su mladi tek srednje zadovoljni, ne stvara stimulativan okvir da ostanu u zemlji. Dodatno, mladi ne vjeruju političkim partijama, Skupštini i Vladi Crne Gore, niti misle da njihov glas ima uticaja na djelovanje institucija a politika ih, u ovom kontekstu, praktično ne pokreće. Kvalitativno istraživanje stavova mladih, koje je CGO sproveo kroz fokus grupe, potvrđuje nezadovoljstvo mladih postojećim političkim strukturama za koje cijene da im je primaran lični i partijski, a ne javni interes, kao i da rade na podizanju međuetničkih tenzija u državi”, poručuju iz CGO-a.

Kako kažu, mladi prepoznaju dva, međusobno povezana, razloga za takvo ponašanje – zaštita ličnih interesa političara i skretanje teme sa nemogućnosti sprovođenja pravih reformi u domenu ekonomije.

U tom kontekstu, kako kažu u CGO-u, nije iznenađenje što mladi u Crnoj Gori, poput svojih vršnjaka na zapadu, ne vide akutnim problem zagađenja i klimatskih promjena jer su im korupcija i nezapošljenost, kao i porast broja siromašnih i produbljivanje socijalne nejednakosti među građanima, u vrhu briga koje imaju.

“Takođe, dominantna većina mladih vjeruje da se, po pitanju budućnosti, Crna Gora kreće u lošem ili čak i u veoma lošem pravcu i skoro 38% mladih ima jasno definisan stav da želi da napusti Crnu Goru. Iz direktnih kontakata sa mladima, CGO saznaje da se oni koji žele da ostanu u Crnoj Gori, u značajnom, okreću religiji i tradicionalnim vrijednostima i da nemaju želju da doprinose promjenama, dok oni koji imaju kritičko razmišljanje i akademske ambicije radije biraju da odu iz zemlje”, zaključuje se u saopštenju CGO-a.

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. avgusta, a uspostavljen je od strane Ujedinjenih nacija 1999. godine u cilju podizanja svijesti o omladinskim pitanjima i povećanju napora potrebnih za rad na omladinskim politikama i programima.

Slične teme:cgo Crna gora dan mladih

Sledeće

Unija stočara: Profesionalci da preuzmu resor poljoprivrede

Ne propustite

Zajednica opština CG objavilia Vodič za pripremu EU projekata za lokalne samouprave

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Priroda i društvo

Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom

Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu njen svakodnevni izvor inspiracije.

„Žene na selu su one koje me inspirišu svaki dan. Njihove ruke rade bez predaha, a njihova snaga nosi našu zajednicu, tiho ali uporno. Moj zadatak, kao žene i kao poslanice, jeste da danas, na Međunarodni dan žena na selu, kažem ono što se nikada nije čulo u Crnoj Gori– one su izgradile Crnu Goru”, naglasila je Kaluđerović.

Kaluđerović je kazala da svjedoči pričama o tome kako su žene na selu upravljale domaćinstvima, radile na poljima, brinule o djeci i porodici, a da rijetko dobijaju zasluženu zahvalnost.

„Znam koliko je težak njihov rad. Znam koliko su se odricale da bi njihova djeca imala bolji život. Njihov napor, rad i uspjeh i danas su nevidljivi“, rekla je Kaluđerović, dodajući da je njihov doprinos neizmjeran.

Ona se prisjetila priča koje je slušala kao dijete, posebno o „Vilama sa Durmitora“, ženama koje su tokom ratova čuvale porodice dok su muškarci bili na frontu.

“One su stvorile našu istoriju, one su gradile našu budućnost. Danas, žene sa sela, i nasljednice koje će doći posle njih, nastavljaju da rade bez pauze, u teškim uslovima, bez priznanja i podrške”, kazala je.

Kaluđerović je izrazila zabrinutost da moderne žene, kao i muškarci koji žive u gradovima, nisu svjesni svakodnevnog tereta koji žene na selu nose.

“Moderne žene, one koje žive u gradu, ali i njihovi sinovi, očevi, nisu svjesni njihovog svakodnevnog tereta. Uživamo zahvaljujući njima, a one i dalje rade, u tišini, dok naše društvo prelazi preko njihovih napora kao da su nevidljive. Ali ja ih vidim i vjerujem da ćemo ih od danas svi vidjeti. Vidim svaku ženu koja dan započinje prije svitanja, koja brine o svojoj porodici, drži je na okupu, dok ćuteći nosi teret sela na svojim plećima”, objasnila je Kaluđerović.

Kao poslanica i žena koja vjeruje u socijalnu pravdu, Kaluđerović je poručila da stoji uz te žene i da one zaslužuju više od riječi – zaslužuju bolji život, poštovanje i podršku. SNP, kako je rekla, planira posebne mjere koje će uključivati socijalne programe, lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i ekonomsku sigurnost za žene sa sela.

Podsjetila je i na svoj amandman na Zakon o popisu poljoprivrede 2024. godine, koji je usvojen, a kojim je osigurano uvođenje rodne perspektive u popis poljoprivrede, što omogućava bolje razumijevanje učešća žena u ovom sektoru.

Kaluđerović je naglasila da žene sa sela ne traže mnogo, ali su dale sve.

“Zato je naša odgovornost da stvorimo društvo u kojem one neće morati da nose sve na svojim leđima. Njihove priče ne smiju ostati neispričane, njihov rad ne smije ostati prekriven tišinom. Na Međunarodni dan žena na selu, zahvaljujem se svim ženama koje nikada ne staju, koje u tišini grade naše selo, našu zemlju, našu Crnu Goru. One su naše nevidljive heroine i ja ću se boriti da budu vidljive i podržane. Jer njihova snaga je snaga svih nas”, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Od 20. oktobra u Crnoj Gori zabrana i za štapiće za uši, slamčice i čačkalice

Od 20.oktobra stupa na snagu zabrana upotreba plastičnih kesa, laganih kesa za nošenje, debljine zida od 15 – 50 mikrona, dok će u upotrebi i dalje biti tanke kese za pakovanje voća i mesa, kao i kese debljine preko 50 mikrona, koje će kupci moći da kupe na kasi, kazala je šefica odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije, Jasmina Janković Mišnić.

,Biće dozvoljene kese do 15 mikrona, to su one tanje kese u kojima se obično pakuje voće, povrće, sir, kajmak. Dok kese preko 50 mikrona će biti dozvoljene, to su deblje kese koje dobijemo kad kupujemo odjeću i obuću, te kese će biti dozvoljene, međutim, proizvođači tih kesa će plaćati određenu nadoknadu za te kese. Novac od te nadoknade će se uplaćivati u fond za zaštitu životne sredine, odnosno Eko fond, i ta sredstva, od naknade tih kesa će se koristiti za neke kampanje podizanja ekološke svijesti građana, u svakom slučaju ta sredstva mogu jedino da se koriste u ekološke svrhe”, rekla je Mišnić.

Pošto trenutno ne postoji alternativa, ostaće u upotrebi te tanje kese za pakovanje voća i povrća, objašnjava Višnjić, one se ipak mogu razgraditi, što je važno, kako kaže, jer Crna Gora ima veliki problem sa odlaganjem plastike.

,,Pored zabrane upotrebe plastičnih kesa, koje stupa na snagu 20.oktobra, pojedini plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu su, takođe, zabranjeni, kao što su štapići za uši, osim štapića za uši koji se koriste u medicinske svrhe, plastični pribor za jelo, tanjiri, kašike, slamčice, plastične čaše za piće, kao i plastične posude za hranu i piće od ekspandiranog polistirena”, naglasila je Mišnić.

Cilj je bio da se u prirodi nađe manje plastičnog otpada, poručuje Višnjić, te za sve ovo proizvode koji će podleći zabrani upotrebe, kako kaže ona, postoji alternativa u vidu kartonske ambalaže ili drugih biorazgradivih materijala.

,,Uglavnom su pozitivni komentari, jer svima nama je zajednički cilj da nam životna sredina bude zdrava,jer svima nama koristi zdrava životna sredina, međutim, malo ima negativnih komentara što se tiče privrednika, međutim na usvajanje ovoga Zakona se čekalo dvije godine, tako da se o novinama i izmjenama priča odavno”, ističe Mišnić.

Privrednici su imali period od pola godine, podsjeća Mišnjić, te su privrednici imali dovoljno vremena da se prilagode novinama.

Oblast upravljanja otpadom je komplikovan proces, ali, ističe Mišnić, Crna Gora u okviru poglavlja 27 se obvezala da će svoje zakonske regulative uskladiti sa evropskim,i, nada se da će ova zabrana bitijedan koraka ka uspješnom zatvaranju tog poglavlja.