fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Nakon skoro 20 godina instalirani novi sterilizatori u Kliničkom centru

Klinički centar Crne Gore nastavlja sa unaprjeđenjem uslova rada čime se dodatno podiže nivo kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga našim osiguranicima, saop[teno je iz ove zdravstvene ustanove.

– Kao što smo najavili minule nedjelje, u petak je montiran novi automatski prolazni parni sterilizator u Centralnoj sterilizaciji Operacionog bloka, umjesto aparata koji je u upotrebi od marta 2003. godine. Namijenjen je parnoj sterilizaciji na temperaturama opsega od 121ºC do 135ºC kapaciteta 609l. U Centralnoj sterilizaciji Operacionog bloka smo prije dva mjeseca montirali i manji automatski neprolazni parni sterilizator, kapaciteta 63l. Iako manjeg kapaciteta, radi se takođe o aparatu koji je namijenjen za sterilizaciju od 121ºC do 135ºC, naglašavaju iz KCCG.

Novi aparati, kako dodaju, u odnosu na prethodne, imaju napredniju tehnologiju čime se omogućava kraće vrijeme za sterilizaciju materijala i samim tim i veći broj sterilizacija. Obezbijeđeni su iz planiranih budžetskih sredstava ukupne vrijednosti oko 120.000 eura bez PDV.

– Iako su zamijenjeni aparati, od njihovog montiranja 2003. godine do sada, bili u upotrebi 24 sata 365 dana u godini, oni su i dalje u fukciji tako da su montirani na drugoj lokaciji gdje će biti formiran još jedan centar za sterilizaciju u kome će se vršiti sterilizazija medicinskog materijala sa klinika. Za sada će, pored ova dva sterilizatora, biti montiran i treći, plazma sterilizator, koji se koristi za sterilizaciju termolabilnih materijala na niskim temperaturama oko 50 ºC. Novi Centar za odjeljensku sterilizaciju biće u funkciji od narednog mjeseca tako da će sterilizacija medicinskog materijala sa klinika u njemu dodatno rasteretiti Centralnu sterilizaciju, navode iz KCCG.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Pilot-projekat u Matagužima: Komasacija zemljišta ključni korak ka stvaranju konkurentne poljoprivrede

poljoprivreda zeta

Poljoprivredno zemljište je temelj na kojem započinje proizvodnja hrane, i njegovo adekvatno upravljanje može značajno ojačati ruralnu ekonomiju, što je od posebne važnosti za zemlje sa ograničenim resursima obradivog zemljišta. U skladu sa tim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), započelo je novi projekat s ciljem unapređenja politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem i implementacije komasacije zemljišta.

Komasacija zemljišta predstavlja proces koji omogućava restrukturiranje poljoprivrednih gazdinstava i posjeda, povećavajući njihovu efikasnost. Ovaj proces uključuje reorganizaciju zemljišnih parcela kako bi se postigao bolji raspored, koji odgovara potrebama vlasnika. Cilj je smanjiti broj parcela, povećati njihovu površinu i omogućiti bolji pristup poljoprivrednoj infrastrukturi.

Kao pilot-projekat, odabrano je područje od 430 hektara na jugoistoku Crne Gore, koje uključuje sela Mataguži i Vranj. U projekt je uključeno više od 700 vlasnika zemljišta koji aktivno učestvuju u prikupljanju podataka o postojećem stanju vlasništva i strukturi gazdinstava. Tim stručnjaka iz FAO i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede radi na Studiji izvodljivosti, koja će procijeniti postojeće stanje i interes vlasnika za komasaciju. Pojedinačni intervjui sa vlasnicima i korisnicima zemljišta omogućavaju prikupljanje detaljnih podataka i osiguravaju da svaki vlasnik bude dobro informisan i uključen u donošenje odluka.

Projekt komasacije ima za cilj smanjenje broja parcela na pola i udvostručenje njihove površine. Ove promjene će stvoriti pravilniji oblik parcela i omogućiti bolji pristup infrastrukturi, čime će farme postati konkurentnije i spremnije za evropsko tržište. Veći posjedi će omogućiti efikasniju proizvodnju i bolju upotrebu resursa, što će doprineti razvoju ruralne ekonomije.

Komasacija zemljišta predstavlja ključni korak ka stvaranju održive i konkurentne poljoprivrede u Crnoj Gori. Vlasnici zemljišta u pilot području Mataguži-Vranj pozvani su da iskoriste ovu priliku i aktivno učestvuju u projektu koji će značajno unaprijediti njihove posjede i cjelokupnu ruralnu ekonomiju. Kroz međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava, Crna Gora ima priliku da unaprijedi svoju poljoprivredu i postane konkurentnija na evropskom tržištu.

Međunarodna saradnja i iskustva

Petnaesta međunarodna LANDNET radionica, održana je u Middelburgu, Holandija od 5 do 7 juna, u organizaciji FAO sa Katastrom i Provincijom Zeeland u Holandiji. Okupila je oko 100 eksperata iz oblasti upravljanja zemljištem, iz otprilike 30 zemalja koji su podijelili svoja iskustva o konsolidaciji zemljišta. Mnoge zemlje zapadne Evrope imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, pa je ovom radionicom obilježen vijek konsolidacije zemljišta u Evropi.

Eksperti su razgovarali o tome kako višenamjenska konsolidacija zemljišta može da doprinese većim ciljevima kao što su adaptacija i ublažavanje klimatskih promjena, restauracija prirode i poboljšani biodiverzitet i ekološki uslovi.

Ovoj radionici je prisustvovala i predstavnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, savjetnica za poljoprivredno zemljište, Nataša Božović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Prikupili preko 167 hiljada eura za podršku djeci sa smetnjama u razvoju

Ženski klub Skupštine organizovao je, u saradnji sa Međunarodnim klubom žena u Crnoj Gori i UNICEF-om, donatorsko veče za podršku djeci sa smetnjama u razvoju, a u humanitarnoj akciji do sada je sakupljeno skoro 167,5 hiljada eura.

Iz Skupštine je saopšteno da je humanitarno veče dio šire inicijative koju je pokrenuo UNICEF.

“Realizovano je i u partnerstvu sa privatnim sektorom u cilju prikupljanja neophodnih sredstava za nabavku opreme i didaktičkog materijala koji nedostaju dnevnim centrima za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore i Centru za rani razvoj“, kaže se u saopštenju.

Potpredsjednica parlamenta i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, zahvalila je donatorima i pozvala sve građane Crne Gore da zajedno stvaraju mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju da dostojanstveno razviju svoj puni potencijal.

Ona je kazala da je najbolje okruženje za odgoj djece brižna porodica i naglasila da sve porodice kojima je potrebna pomoć u podizanju djece treba da je dobiju.

Popović je rekla da smještanje djece u institucije treba da bude krajnja mjera, koja se primjenjuje na najkraći mogući period.

„U tom smislu, od velikog značaja su dnevni centri, jer omogućavaju djeci sa smetnjama u razvoju da rastu u biološkoj porodici i istovremeno dobijaju kvalitetne usluge u skladu sa međunarodnim standardima“, kazala je Popović.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima priliku da bude lider u regionu u odnosu na druge zemlje u procesu deinstitucionalizacije i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, ali i podsjetila da svaka opština u Crnoj Gori nema dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju.

Popović je ukazala da mnoga djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice traže razne usluge van Crne Gore, jer su im ovdje i dalje nedostupne.

„Obezbijedimo ih što prije u okviru svake lokalne zajednice i podržimo zdravstvene radnike, specijaliste za ranu intervenciju, patronažno osoblje, vaspitače, učitelje, nastavnike, socijalne radnike i druge stručnjake da od ranog djetinjstva rade sa svim porodicama s djecom sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore“, navela je Popović.

To je, kako je poručila, moralna obaveza društva.

„Ujedinimo se i gradimo zajedno pravedno društvo jednakih mogućnosti za svako dijete u Crnoj Gori“, kazala je Popović.

Kopredsjednica Ženskog kluba Simonida Kordić rekla je da svaka napredna zajednica mora da istovremeno prepozna izazove i angažuje sve svoje mogućnosti za opšti napredak.

Ona je istakla da je neophodno prepoznati potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica i primijeniti adekvatne mjere, kako bi se izbjegla izolacija i getoizacija tih ljudi i kako bi oni na advekatan način bili uključeni u opštu društvenu dinamiku.

„Da ne bismo stvari rješavali s kraja, potrebno je najprije ustanoviti koliko ima djece ometene u razvoju u Crnoj Gori“, kazala je Kordić.

Prema njenim riječima, stvaranjem valjane baze podataka steći će se uvid u realne potrebe djece i njihovih porodica i biće moguće formulisati jasne i efikasne mjere koje država može da preduzme.

Kordić je ukazala na činjenicu da u ovom trenutku sve opštine u Crnoj Gori nemaju dnevne centre za boravak djece sa razvojnim smetnjama.

Kako je navela, kroz rad dnevnih centara stvaraju se uslovi za socijalizaciju, angažovanje i unapređenje sposobnosti djece, dok se istovremeno eliminiše njihova trajna institucionalizacija.

„Kada govorimo o ovom pitanju moramo ga posmatrati integralno sa svim njegovim specifičnostima i samo tada možemo očekivati da ćemo naći prava rješenje i primijeniti adekvatne mjere“, rekla je Kordić.

Ona je poručila da država mora da brine za svakog svog građanina.

„Država mora da otvori vrata svakom potencijalu da zablista u društvu“, navela je Kordić.

Kopredsjednica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić istakla je da su dnevni centri značajan resurs, posebno kada se govori o poboljšanju kvaliteta života osoba sa smetnjama u razvoju.

Ona je kazala da su centri kadrovski i prostorno standardizovani, navodeći da je te ustanove neophodno dodatno učiniti inkluzivnijim i komplementarnijim s ostalim uslugama iz drugih sistema.

„Dnevni centri nijesu povezani i usklađeni sa drugim sektorima, posebno što se tiče podrške inkluzivnom obrazovanju. Takođe, nema terenskog rada i podrške porodicama, što bi trebalo da bude prioritet”, rekla je Strujić Harbić.

Ona je poručila da će se Ženski klub zalagati za što kvalitetnija zakonska rješenja, i da dnevni centri budu prepoznati u sistemu i finansirani iz oblasti socijalne i dječje zaštite, Ministarstva zdravlja i Ministarsva prosvjete za usluge koje pružaju.

Kopredsjednica Ženskog kluba Drita Lola kazala je da je donatorsko veče primjer dobro koordinisane međusektorske saradnje i posvećenog rada tima ljudi, kao i primjer i poruka crnogorskog društva, da obraća pažnju na potrebe najranjivijih i da je uvijek spremno da se zalaže za njihova prava.

Ona je rekla da vjeruje da takve aktivnosti predstavljaju najbolji način za podizanje svijesti o problemima i potrebama društva.

„Stoga očekujem da će donacija podstaći unapređenje rada i kvaliteta usluga u dnevnim centrima i ukazati na potrebu da se djeci i mladima sa teškoćama u razvoju osigura neophodna i kontinuirana podrška, kao i puna i prava integracija”, navela je Lola.

Ona je poručila da će Ženski klub nastaviti da bude otvoren za saradnju na sličnim i drugim konkretnim inicijativama, sa ciljem da nijedno dijete ili mlada osoba sa teškoćama u razvoju, kao ni njihovi roditelji ili staratelji, ne budu ostavljeni po strani.

Predsjednica Međunarodnog kluba žena Crne Gore Bilge Kalkavan kazala je da joj je čast što imaju priliku da doprinesu inicijativi prikupljanja sredstava kojom će se pružiti podrška za više od 700 djece sa smetnjama u razvoju, kako bi uživali prava na obrazovanje, zdravstvene usluge i socijalnu i dječju zaštitu.

Kako je navela, donacije privatnog sektora i međunarodne zajednice su uvijek dobrodošle, ali one nijesu dovoljne da pruže garanciju održivim uslugama za djecu sa smetnjama u razvoju.

“Zbog toga pozivam sve zainteresovane strane, uključujući Vladu, da osiguraju da djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice imaju pristup svim uslugama i podršci koja im je potrebna, kao i da izdvoje odgovarajuća sredstva za razvoj i praktično sprovođenje politika koje uključuju smetnje“, kazala je Kalkavan.

Majka djevojčice koja koristi usluge Centra za dnevni boravak djece, Biljana Orlandić, istakla je da je suštinski važno da sve opštine u Crnoj Gori imaju dnevne centre, kako bi djeca sa smetnjama i poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji mogli dobiti neophodnu podršku.

Ona je navela da se roditelji djece sa smetnjama u razvoju susrijeću sa puno izazova i teškoća i da nerijetko nailaze i na mnogobrojne društvene predrasude.

Orlandić je poručila da je izuzeno važno da na tom putu roditelji imaju kontinuiranu stručnu podršku, koju dobijaju upravo u okviru dnevnih centara.

Prema njenim riječima, boravak u dnevnim centrima i usluge koje tamo dobijaju bitno doprinose boljem kvalitetu života djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

U dnevnim centrima se, kako je kazala Orlandić, akcenat stavlja na dobre strane djeteta i upravo se radi na njima da bi se osnažili i iskoristili potencijali koje dijete ima.

„Djetetu se otvaraju vrata mogućnosti, dijete postaje vidljivo za društvo, zajednicu, državu”, kazala je Orlandić, poručujući da će događaj sigurno doprinijeti boljim uslovima za rad i boravak djece i osoba sa smetnjama u razvoju u dnevnim centrima.

Iz Skupštine su naveli da su u humanitarnoj akciji prikupljanja novca u okviru Donatorske večeri u ulozi zlatnih sponzora učestvovali Skupština, Big Fashion Podgorica, Luka Bar, Stara Čaršija, H&J Construction, SE Baustai u vlasništvu Sadrije Dacića, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Crnogorski elektrodistributivni sistem i Elektroprivreda.

Kako su kazali, poseban doprinos akciji pružila je Selma Brčvak, ispred Fondacije HEMIIAS, koja je okupila svoje prijatelje i privrednike iz Crne Gore i dijaspore.

Iz Skupštine su rekli da za uspjeh događaja posebnu zahvalnost duguju diamond sponzorima, kompanijama Mtel, Voli, Farmegra i Fondaciji HEMIIAS u vlasništvu Hajriza Brčvaka.

„Farmaceutska kompanija Farmegra 25 godina poslovanja obilježava donacijom za porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, ostavši i ubuduće primjer kompanije u kojoj profesionalno i ljudsko idu zajedno“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su značajan doprinos dali i svi ostali donatori koji su prepoznali značaj tako važne i plemenite akcije za društvo u cjelini.

Iz Skupštine su rekli da je ukupan iznos donacija do sada 167.495 EUR.

„Žiro račun za upate, 510-31511-82, ostaje otvoren narednih sedam radnih dana (primalac: Međunarodni klub žena; svrha uplate: donacija za dnevne centre za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i Centar za rani razvoj)“, navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zetski aerodrom šesti u regiji

aerodrom zeta

Zetski aerodrom  šesti je u regiji prema broju opsluženih putnika od januara do aprila.

Prvi je i dalje aerodrom u Tirani – u prva četiri mjeseca oni su opslužili oko 2,8 miliona putnika.

Prema podacima koje prenosi ex yu aviation, Beograd je drugi sa 2,23 miliona.

Priština i Zagreb imali su identičan promet – po 1,17 miliona putnika.

Slijedi Skoplje sa 841.617 putnika, pa aerodrom Podgorica sa 412.111.

Tivatski aerodrom je na 12. mjestu sa opsluženih 110.504 putnika.

Iznad 100.000 putnika u prva četiri mjeseca još su imali i Sarajevo (369.314), Ljubljana (369.231), Dubrovnik (299.533), Split (296.183), Zadar (116.080) i Niš (104.472).

Zanimljivo je, međutim, kako je podgorički aerodrom, kada su u pitanju podaci samo za april, tek osmi – s obzirom na to da su u tom mjesecu i Dubrovnik i Split imali veći promet.

Samo su Tirana i Beograd među TOP-100 evropskih aerodroma po prometu u periodu od januara do aprila.

Tirana je, konkretno, 64. aerodrom na kontinentu, a Beograd 70.

Aerodrom Podgorica je u tom pogledu na 145. mjestu.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto