Zeta

Stručnjaci upozorili na ekološke i ekonomske rizike izgradnje kolektora u Botunu

Večeras je u velikoj sali KIC-a Zeta održana tribina u sklopu referendumske kampanje za predstojeći referendum u Zeti koji će se održati 14. decembra a tiče se izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Uz veliko prisustvo žitelja Botuna, ali i svih Zećana, predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, poslanika u Skupštini Crne Gore i lidera DNP-a Milana Kneževića kao i prisustvo svih predstavnika parlamentarnih stranaka u SO Zeta i odbornika moglo se čuti zašto je potencijalna izgradnja ovakvog postrojenja štetna za građane Zete.

Prisutnima su se obratili profesori sa Univerziteta Imperijal Koledž iz Londona Čedo Maksimović kao i profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Jovović.

Maksimović se prisutnima zahvalio na dugotrajnom aplauzu kao i porukama koje je dobio nakon gostovanja u emisiji na televiziji sa nacionalnom frekvencijom.

,,Čast mi je i privilegija da govorim pred punom salom i popričamo o problemu sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici koji se reflektuje direktno na Zetu i njene građane” , započeo je svoje izlaganje Maksimović i nastavio:
,,Suština problema koji se tiče PPOV-a jeste nesavremeno rešenje i tehnologija koja je toliko stara da gotovo i nemamo slučaj da se u današnjem vremenu može naći sličan sistem koji se gradi u okruženju ili Evropi.

photo by Miloš Klikovac

Odbili su da nam dostave tehnički dokument o samom projektu ovog postrojenja, a najbolji primjer jeste na Luštici, gotovo identičan primjer i sistem koji su oni tada predstavili kao zadnju riječ tehnologije, danas je na obali Đuraševića na Luštici nemoguće večerati, ljudi se razbježe, da ne pričamo samo o utrošenoj energiji koje će ovo postrojenje proizvesti. To će biti toliko visoki računi za struju da opštinski budžet neće moći podnijeti tolikog potrošača”, kazao je profesor sa Londonskog univerziteta.

U svom izlaganju je zatim i pomenuo da je gotovo nemoguće da Glavni grad podnese strahovite ekonomske posljedice koje će PPOV proizvesti na budžet Podgorice.

,,Radi se o skupom projektu, čija cijena ne odgovara tehnologiji koja se nalazi unutar ovog sistema, vjerovatno ima i nekih novijih komponenti ali taložnica i spalionica uz bazen crvenog mulja je ekološka katastrofa” , kazao je Maksimović i pomenuo način na koji se moglo doći do boljih rešenja.

,,Primjenom biofiltera se moglo naći optimalnije i bolje rešenje, imamo primjere iz regiona gdje su se radila postrojenja na manjim površinama a dali su izvanredne rezultate, mogli su ljudi koji su radili ovaj projekat i elaborat konsultovati struku i naći pravo rešenje koje će biti na dobrobit svih građana i u Zeti i u Podgorici.”

Maksimović je naveo nekoliko primjera iz regiona i svijeta, ali u svom zaključku izrazio i nadu da će se razgovorom naći kompromis jer ovakav sistem je crni oblak nad Botunom i cijelom Zetom.

,,Suština je da se za znatno manje novca moglo doći do znatno boljih rešenja i boljih postrojenja koji imaju novije tehnologije, lakši su za održavanje i ekološki prihvatljiviji. Samo ću pomenuti primjer Šenžena gdje je postrojenje u centru grada a prečišćena voda je do te mjere čista i korisna, da je oni ne bacaju i prosipaju već je koriste za proizvodnju čipova u mobilnim telefonima koje svi mi danas kupujemo od kineskih proizvođača. Pozivam još jednom sve strane da sjednu za stol i zajedno sa svima nama dogovorimo ono što je na korist svakom čovjeku u Crnoj Gori”, zaključio je Maksimović.

Sa stavom profesora Maksimovića usaglasio se i profesor Aleksandar Jovović koji je pričao o spalionici unutar samog postrojenja, kao i o talozima mulja kojem treba dosta vremena da se razloži u kišnim danima kao i o još mnogo faktora koji su ovaj proces od samog početka učinili netransparentnim i neodrživim.

Građani Zete su imali priliku da učestvuju u otvorenom dijalogu sa eminentnim profesorima na goruću temu koja će svoju kulminaciju doživjeti 14. decembra na gradskom referendumu kada će o sudbini Zete odlučivati oni koji su i najviše pozvani o njoj da odlučuju – njeni građani.

Sledeće

Opština Zeta uručila stipendije najboljim đacima i studentima

Ne propustite

Asanović: Kolektor nije politička igra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Nove blokade u Botunu, od ujutro svakodnevna okupljanja

izvor: Vijesti

Mještani Botuna okupili su se rano jutros kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda s namjerom da blokiraju nastavak radova. Istovremeno, u tom zetskom naselje došla je i policija, koja je odmah blokirala sve prilaze Botunu. Nakon nekoliko sati, protest je završen, a novo okupljanje građana najavljeno je za ujutro.

Bojan Terzić kazao je da se na lokaciji gradnje iskopava opasan otpad , koji je tokom višedecenijskog rada Kombinata aluminijuma tu zakopavan.

“Donosioci odluka danas će dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Nećemo odustati od namjere da spriječimo nastavak radova u Botunu”, naglasio je Terzić, podsjetivši da u svemu imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani, kazao je Terzić, očekuju da će gradonačelnik Podgorice Saša Mujović podnijeti ostavku.

“Pokušavali smo u prethodnom periodu na institucionalnom nivou da riješimo problem. Nijedna inspekcija nije reagovala. Uvjereni smo da investitor i dalje nema dozvole i licence za izvođenje radove i da je cijeli projekat obojen korupcijom. Niko u ovoj državi ne reaguje. Zbog toga smo borbu vratili na ulice. Svakodnevno ćemo blokirati dolazak radnika na ovo gradilište. Vidjećemo da li će ovo uroditi plodom. Do sada su od nas pokušavali da naprave nepismene divljake koji se ne razumiju u njihove, kako kažu, napredne sisteme”, kazao je Terzić za Adria TV.

Sumnja u dogovor sa aktuelnom upravom Podgorice.

“Oni su sami dosta toga o sebi rekli. Gradonačelnik Mujović je i dalje na funkciji iako više nema podršku većine. Da se drži principa o kojima je pričao, on bi podnio ostavku. Ali, on je ovaj problem u Botunu shvatio lično. Svaki sastanak je počinjao pričom da se ne boji nikoga i da se mora raditi…”, rekao je Terzić.

Glavni grad bi, smatra on, trebalo da delegira nekog drugog za razgovore sa Botunjanima.

“A da se Mujović vrati u profesorske klupe”, naveo je Terzić.

Komentarišući situaciju za bazenom crvenog mulja i obećanjima Mujovića da će biti saniran uporedo sa radovima na kolektoru, Terzić je kazao:

“To je još jedna laž u paleti laži Glavnog grada. Bazen crvenog mulja je i dalje u privatnom vlasništvu. Da bi se krenulo u sanaciju, prvo to treba da bude projekat od državnog značaja, pa da se odredi iznos koji će se platiti vlasniku, zatim da se izradi studija izvodljivosti… To je posao koji će u ovom našem zastarjelom sistemu trajati godinama. A Mujović je taj posao predstavio kao prvi od ustupaka u zamjenu za kolektor”.

Obećanje sanacije bazena crvenog mulja Terzić je danas uporedio sa obećanjem DPS-a da će na Cetinju izgraditi fabriku čokolade.

“A Cetinjani je još ne dočekaše”, kazao je on.

Terzić je podsjetio da je Mujović pozivao medije da se sami uvjere u savremenost tehnologije koja je planirana za kolektor u Botunu.

“Obećavao je novinarima da će ih odvesti u skladište da vide tu najnoviju tehnologiju, pa nikad nikog nije odveo. To je još jedan laž Mujovića”, rekao je Terzić.

On je danas pozvao nadležne da ne prodaju zemlju arapskom investitoru Mohamedu Alabaru.

“No neka grade kolektor kod njih. Eto imaju Ćemovsko polje, samo neka se maknu iz Zete. Bazen crvenog mulja će vjerovatno sačekati neku novu Vladu i novi državni aparat, koji će, vjerujem, konačno profunkcionisati. Nadam se i da nam se neće ponoviti premijer kakav je Milojko Spajić, koji se evo četiri mjeseca nije obratio građanima. Ni koordinator bezbjednosnih službi, kaže, nije znao da policija kreće na Botun. Ovdje niko ne zna ništa”, kazao je Terzić.

Zeta

“Magična kašika” pobjednik druge “Raštanijade” u Zeti

U Zeta je održana druga po redu „Raštanijada“, manifestacija posvećena očuvanju tradicionalne kuhinje i promociji lokalnih običaja. Događaj je okupio deset ekipa koje su se takmičile u pripremi raštana, jednog od simbola zetske trpeze i dijela identiteta ovog kraja.

Titulu najboljih ove godine ponijela je ekipa „Magična kašika“, drugo mjesto osvojile su „Gospojine“, dok su trećeplasirani „Zetski hedonisti“. Stručni žiri, sastavljen od profesionalnih kuvara, ocjenjivao je jela prema tradicionalnom zetskom receptu. Organizatori su za tri prvoplasirane ekipe obezbijedili novčane nagrade u iznosu od 300, 200 i 100 eura.

photo by Srđa Boljević

Prema riječima direktorice Turističke organizacije Zeta Tatjane Bojanić, interesovanje za učešće bilo je veće od planiranog, ali organizacioni kapaciteti nijesu dozvolili prijem svih prijavljenih ekipa. Istakla je da je cilj manifestacije njeno dalje širenje i uključivanje većeg broja učesnika u narednim godinama.

Učesnici su naglasili značaj druženja i očuvanja tradicije. Sanja Bašanović iz pobjedničke ekipe „Magična kašika“ kazala je: „Učestvujemo na svim manifestacijama koje se organizuju na području Zete. Očekujemo da bude lijepo, da se družimo.“

Predstavnica Udruženja žena Zete „Gospojine“ Zdenka Živković podsjetila je na prošlogodišnji uspjeh i dodala: „Prošle godine zauzele smo treće mjesto, a ovog puta pokušaćemo da popravimo plasman.“

Takmičari su, osim tradicionalnog recepta, pokušavali i sa određenim izmjenama u pripremi jela, ali je fokus ostao na autentičnom ukusu. Pored kulinarskog dijela, program je upotpunjen nastupom folklornog ansambla „Slobodan Aligrudić“, čime je dodatno naglašena kulturna dimenzija događaja.

Zeta

Uspješno realizovani projekti NVO uz podršku Opštine Zeta

Komisija za raspodjelu sredstava za projekte i programe nevladinih organizacija Opštine Zeta, u skladu sa svojim nadležnostima i obavezama, obavještava javnost o rezultatima realizovanih projekata koji su finansirani u okviru javnog konkursa za 2025. godinu.

Tokom navedenog perioda podržana su tri projekta nevladinih organizacija sa sjedištem u Opštini Zeta, usmjerena na unapređenje kvaliteta života građana, jačanje lokalne zajednice, promociju zdravlja i očuvanje kulturne baštine. Realizovane aktivnosti obuhvatile su više stotina direktnih korisnika i doprinijele većoj informisanosti, edukaciji i društvenoj uključenosti stanovnika opštine.

Projekat „AgroSigurnost.me“, koji je realizovala NVO Zetski forum, imao je za cilj unapređenje znanja o zdravlju i bezbjednosti na poljoprivrednim gazdinstvima. U okviru projekta izrađen je i pokrenut specijalizovani edukativni internet portal posvećen bezbjednosti u poljoprivredi (https://www.agrosigurnost.me/), sa sadržajima o pravilnoj upotrebi pesticida, radu sa mehanizacijom, pružanju prve pomoći i zaštiti djece na gazdinstvima. Projekat je obuhvatio više stotina korisnika kroz digitalne sadržaje, promotivne aktivnosti i štampane materijale, a njegova održivost ogleda se u trajnoj dostupnosti edukativnih informacija svim zainteresovanim građanima.

Projekat „Put do zdravlja – život bez glutena“, u realizaciji NVO “Celijakija”, bio je usmjeren na podizanje svijesti o celijakiji, edukaciju oboljelih i njihovih porodica, kao i informisanje šire zajednice. Kroz radionice, saradnju sa obrazovnim i zdravstvenim institucijama, medijske aktivnosti i distribuciju edukativnih materijala, unaprijeđeno je razumijevanje bezglutenske ishrane i značaja rane dijagnostike. Poseban doprinos projekta ogleda se u osnaživanju porodica, jačanju mreže podrške i stvaranju inkluzivnijeg okruženja u školama i vrtićima. Procjenjuje se da je oko 850 građana imalo direktnu ili indirektnu korist od realizovanih aktivnosti.

Projekat „Čuvamo tradiciju – folklor za najmlađe“, koji je realizovala NVO Folklorni ansambl “Slobodan Aligrudić”, usmjeren je na očuvanje nematerijalne kulturne baštine kroz rad sa djecom i promociju folklora u lokalnoj i međunarodnoj zajednici. Organizovani su redovni časovi folklora za najmlađe, izrađene narodne nošnje, održan javni nastup u zajednici, a ansambl je učestvovao i na međunarodnim festivalima. Projekat je doprinio jačanju kulturnog identiteta, većem uključivanju djece u kulturne aktivnosti i promociji tradicije Opštine Zeta van granica države.

“Realizacijom ovih projekata potvrđena je važna uloga nevladinog sektora u razvoju lokalne zajednice. Podržane inicijative doprinijele su unapređenju zdravlja i bezbjednosti građana, edukaciji djece i roditelja, jačanju društvene solidarnosti i očuvanju kulturnog nasljeđa.Komisija će, u skladu sa zakonskim procedurama, u narednom periodu raspisati novi javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte i programe nevladinih organizacija za 2026. godinu”, kazao je predsjednik komisije Aleksandar Marković.