Politika

Spajić: Naš fokus su ljudi i bolji standard, za prosvjetu 100 miliona

Predsjednik Vlade Milojko Spajić izvinio se građanima što je proveo četiri dana u Francuskoj na odmoru. Kazao je da je svjestan da većina građana ne može sebi da priušti putovanja u Francusku i EU ali je istakao da Vlada naporno radi na povećanju standarda kako bi omogućili građanima da vide sve što Evropa nudi. Premijer je rekao da na društvenim mrežama imamo sijaset neozbiljnih optužbi, ali je naglasio da napadi na mrežama i estradizacija politike nikome neće donijeti dobro.

Iza dijela naloga na društvenim mrežama, i nekih uticajnih tviteraša, kako je pojasnio, stoje dvije organizovane kriminalne grupe, pa je to pitanje koje treba da bude predmet pažnje službi bezbjednosti.

“Put sam platio svojim novcem, vladin avion nije korišćen, to će se lako vidjeti. Nijedan jedini cent reprezentacije nijesam potrošio dok sam premijer”, rekao je Spajić.

On je rekao da su te dvije kriminalne grupe podržavale do 2020. godine politiku oko DPS-a, a danas podržavaju najmanje dva politička subjekta. Rekao je da ne može da govori o tome koje su to dvije kriminalne grupe.

“Nisam tip političara koji dijeli operativne informacije detaljno”, rekao je Spajić.

“Mora se omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano”

On je rekao da je to zaista bezbjednosno pitanje, jer ako neko može da fotografiše političare u inostranstvu, opravdano je da se razmišlja o tome jesu li mogli da urade i nešto drugo.

Naveo je da su problem kriminalne grupe koje prate i obezbjeđuju logistiku za praćenje, a onda dijele te informacije ljudima koji to posle plasiraju na društvenim mrežama. Vezano za priče o sastanku s kontroverznim britanskim državljaninom Džordžom Kotrelom, kazao je da su upravo to potvrde teze da se radi o logistici za praćenje.

“To je ozbiljna logistika za praćenje koju vidimo”, kazao je Spajić.

Premijer je rekao da nije tačno da ga je finansirao Kotrel, kako to tvrdi bivši ministar pravde.

“Mi smo podigli kredit u susret izborima. Interesantno je da bivši ministar nije govorio o ovim stvarima dok je bio u Vladi”, podvukao je Spajić.

Naveo je, na pitanje koja ta dva politička subjekta podržavaju dvije kriminalne grupe, da se mora omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano na rješavanju tih pitanja, i da im ne želi smetati u tome svojim izjavama.

Notorna je neistina, naglasio je premijer, da zbog odlaska u Francusku nije došao na Savjet za odbranu i bezbjednost. Istakao je da je i Ministarstvo odbrane potvrdilo da predsjednik države nije potpisao nijedno rješenje o imenovanju, a Vlada i premijer su uradili svoj dio posla.

“Što se tiče termina sjednice, imao sam neodložne privatne obaveze, pomen ocu i ostavinski postupak, prije toga sam bio u Francuskoj, a sjednica nije bila ni zakazana. Molio bih da se barata istinitim informacijama i da se ne šire neistine”, rekao je premijer.

Kazao je da će doći na sjednicu savjeta, 28. avgusta. Navodi da nije dobio predlog da se na Savjetu za odbranu odlučuje većinom, a ne konsenzusom.

“Ne odgovaram na predloge koje vidimo u medijima, jer je to neozbiljno. Kada taj predlog bude formalno upućen, odredićemo se”, kaže premijer

Kazao je da je studirao u Francuskoj i ima dosta prijatelja tamo. Kaže da je došao kao bogat čovjek u zemlju i sebi to može da priušti, te da je letio ekonomskom klasom. Boravio je u objektu koji je u vlasništu njegovih prijatelja.

“Kriminalne grupe u panici”

On je kazao da su kriminalne grupe u panici, i to je razlog histeričnih napada. Istakao je da je kampanja protiv njega i tima koji vodi počela još decemba 2020. godine, kada je postao ministar.

“Naši politički konkurenti su protiv napretka, nemaju program, već samo uvrede. Napade je prvo sprovodio Medojević, pa Abazović pa evo sad neki Milović. Sve priče su, pokazalo se, lažne”, rekao je Spajić.

On je rekao da je PES-u prije izbora 2023. godine, podmetnuta lažna afera, što se i pokazalo kasnije kroz izjave advokata Rodića.

“Mi to nikada nećemo raditi našim političkim konkurentima. Imamo danas slobodne institucije, slobodni SPO, slobodni SDT, pa nek se sve provjeri. Mi smo potpuno otvoreni za sve”, rekao je Spajić.

On je naglasio da su obećanja ispunjenja, i da Crnu Goru sada očekuje Evropa sad 2 i set reformi.

“Povukli smo rekordnu cifru novca iz evropskih fondova. Prvi smo predali Plan rasta i od Evropske unije smo dobili priznanje da nam je Plan rasta najambiciozniji. Kada sam postao ministar, plata prosječno je bila 500 eura, a BDP 4 milijarde. Sada je 7,3 milijarde. Prosječna zarada u oktobru biće 1.000 eura”, naveo je premijer.

On je kazao da će na prvoj redovnoj sjednici Vlade proširiti broj proizvoda za koje će ograničiti marže, i vlada nikome neće dozvoliti da zloupotrebljava aktuelnu situaciju. Kako je ukazao, Vlada je posvećena očuvanju standarda građana.

Poseban izazov je, kazao je, infrastruktura i na tome se mora raditi. Evropa sad 1 i 2 su, kazao je, samo početak i građani će imati priliku da vide i sve druge ekonomske reforme.

“Standard građana će biti mnoog veći na kraju mandata ove vlade”, rekao je Spajić.

Premijer je objasnio kakvo je iskustvo Singapura, i kako je njihova razvojna strategija bila fokusirana na ljude. Naglasio je da je to model koji treba primijeniti.

“Primarni resurs naše države su ljudi i u to duboko vjerujemo i ja i ova Vlada”, naglasio je premijer.

Navodi da je poresko opterećenje na rad 2020. godine bio oko 30 odsto, a u oktobru će biti oko 16 odsto.

“Ubjedljivo najmanje u Evropi. Naš fokus su ljudi. Čovjek koji je slobodan ekonomski oslobođen je na svaki drugi način”, istakao je premijer.

On navodi da je poseban cilj ulaganje u infrastrukturu. Istakao je da će Crna Gora imati najbolje odnose sa susjedima, ali ne može da se desi da je Ulcinju Skadar bliži od Podgorice, Pljevljima Užice, Rožajama Novi Pazar…

Sve opštine se moraju povezati

Najavio je da Vlada ima plan da izgradi 18 dionica auto puteva i brzih cesti. Kazao je da je to ekstremno bitno za buduće generacije.

“Sve opštine se moraju povezati. Povezana Crna Gora je bogata, ujedinjena Crna Gora”, rekao je premijer.

On je rekao da su svi političari imali neke priče o idejnim rješenjima, ali ih nikada nijesu imali. Kazao je da su to sve bile prazne priče.

“Idejna rješenja neka mi sada imamo. Idejni projekat će da vam kaže u detalje i trasu, kao i cijene koje treba uložiti. Na kraju imamo glavn projekat. Imamo već Mateševo-Andriejvica kreće, imamo Tološi-Smokovac, Andrijevica-Crnča, Crnča-Boljare, Bar-Ulcinj, Grahovo granica sa BiH, Budva zaobilaznica, Pljevlja-Crnča brza cesta, Podgoprica-Nikšić brza cesta, Smokovac-Tuzi, Nikšić-Šavnik…”, kazao je premijer.

Kako je pojasnio, do Berana se sada iz Podgorice dolazi za sat i 45 minuta, a kada sve bude završeno, dolaziće se za oko 40 minuta. Do Budve će se dolaziti za pola sata, kao i do Bara. Do Beograda, kako je rekao, treba skoro sedam sati, a biće potrebno, kada se završi sve, ići će se za tri sata lagane vožnje.

“Od Podgorice do Tirane malo iznad sat vremena, do Skoplja za dva sata i dvadeset minuta”, naglasio je Spajić.

Kako je rekao, u narednih pet godina planiran je investicioni ciklus u Crnoj Gori kakav u Evropi nije viđen od šezdesetih godina prošlog vijeka.

Poseban cilj je energetika, gdje se, navodi, planiraju velika ulaganja. Posebno je ukazao na obrazovanje i školski sistem.

“Plan rasta ima oko 400 miliona za Crnu Goru obezbijeđeno, od toga, oko 100 miliona ide za prosvjetu”, rekao je premijer.

Naglasio je da je to krupan korak naprijed.

“Nastavićemo da kroz Evropu sad 2 povećavamo plate svim zaposlenim u prosjeti”, rekao je.

Spajić kaže da se radi na rekonstrukciji 57 škola ove godine, što dovoljno govori o posvećenosti Vlade.

Inflacija više nije tako veliki problem

Naveo je da se 80 odsto povećanja cijena desio tokom 43. Vlade. Kazao je da inflacija više nije tako veliki problem, jer je u Crnoj Gori skoro na nivou EU.

“To se nije desilo tokom mandata ove vlade, niti 42. Vlade, gdje sam bio ministar. Imaćemo mjere, moramo da sprovedemo defalciju”, rekao je premijer.

Spajić je rekao da je istina da je dosta toga rezult geopolitičkih okolnosti. Međutim, dodaje, jasno je da je pred Vladom danas veliki posao.

On je dodao da će na prvoj sjednici Vlade biti određene nove mjere, radi ograničavanja marži, te da su u toku analize u tom pravcu.

Premijer je rekao da odbor PES u Podgorici još nije predložio model nastupa na podgoričkim izborima.

“Ima više opcija ali vidjećemo”, kazao je Spajić.

Spajić je rekao da su amandmani na zakon o državnoj imovini imali smisla.

“Zašto bi pomagali smo hotelsku industriju, zašto ne i ostale”, rekao je premijer.

On je, povodom priča kako je zapravo Ministarstvo finansija predložilo zakon o razvojnoj banci, kazao da se pita kome smeta što vlada i poslanici sarađuju. Naglasio je da cilj nije bio da se izbjegne bilo kakva rasprava.

Izjavio je da je veoma zadovoljan saradnjom sa Skupštinom Crne Gore. Kaže da je vrlo začuđen reakcijama predsjednika države Jakova Milatovića, koji vraća neke zakone na novo odlučivanje.

“To je neshvatljivo, ne znam zašto se to radi. Možda se želi malo medijske pažnje. Komplikuje stvari i pozivamo ga da bude ažurniji”, rekao je premijer.

Kako je istakao, kada se pogleda cjelokupna situacija, nije pitanje da li građani vjeruju njemu.

“Vjerujte našim djelima, onome što smo uradili 2021. godine i 2022. godine”, kazao je.

Premijer navodi da se suočava sa napadima od ljudi koji varaju birače, koji nemaju nikava rješenja i nikakve ideje.

“Evo ponudite, dajte da vidimo. Da vidimo šta vi znate. Ali nema, ne javljaju se. Nula, tajac”, podvukao je Spajić.

Slične teme:Crna gora evropa sad 2 konferencija milojko spajić sen trope

Sledeće

Đurović: NSD za široku koaliciju na izborima u Podgorici

Ne propustite

Savjet jednoglasno: Razriješena Jelena Perović sa funkcije direktorke ASK

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.