Crna Gora
Skupština usvojila rebalans budžeta

Skupština Crne Gore usvojila je u četvrtak 29.septembra predloženi rebalans budžeta. Podršku tom predlogu dao je 41 poslanik, jedan je bio protiv a 13 je bilo uzdržano. Većinom glasova, usvojena je i odluka o zaduženju za 2022. godinu.
Na početku sjednice, Demokratska Crna Gora je najavila da će podržati rebalans.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da je Vlada bila primorana da predloži rebalans kako bi se zaokružila godina i izbjegao bankrot.
Izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za ovu godinu planirani su rashodi u iznosu od 2,69 milijardi eura i u odnosu na prvobitni zakon veći su 191,33 miliona eura ili 7,7 odsto.
U odnosu na prvobitni Zakon o budžetu, izdaci tekućeg budžeta uvećani su 52,6 miliona eura na 1,07 milijardi eura budžeta državnih fondova 97,96 miliona eura na 932,91 milion eura, transakcije finansiranja 25 miliona eura na 353,97 miliona eura, rezerve 18,2 miliona eura na 85,69 miliona eura, dok je kapitalni budžet umanjen 2,5 miliona eura na 239,97 miliona eura.
Prihodi budžeta u ovoj godini projektovani su u iznosu od 1,93 milijarde eura ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na prvobitno planirane manje 3,7 miliona ili 0,2 odsto.
Izmjenom odluke o zaduživanju se, umjesto 560 miliona eura nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, planira 756 miliona eura. Umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona eura, predlaže se da to zaduženje bude do 350 miliona eura.

Politika
Pejović: Dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su zatvorili svega tri poglavlja

Da je Crna Gora danas zemlja koja je najbliža punopravnom članstvu u EU tvrde svi relevantni faktori za proces proširenja, uključujući i evropsku komesarku Martu Kos, ocijenio je Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine.
“Međutim, očigledno ni činjenica da je do sada aktuelna Vlada zatvorila više pregovaračkih poglavlja od svih prethodnih zajedno, ne demotiviše određene političke partije iz opozicije, te njima bliske analitičare i lobiste da nameću utisak kako ipak nije onako kako svi zaključujemo na osnovu egzaktnih činjenica i izjava evropskih zvaničnika”, kazao je Pejović.
Danas, dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su, kako je dodao, zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja dok su bili na vlasti u više mandata, uključujući i period nakon 2020. godine i formiranje 43. Vlade, koja je sačinjena i podržana od današnje opozicije da navodno deblokira evropski put, a dobili smo “potpunu paralizu institucija”.
“Dok sa jedne strane imamo infantilan pokušaj da se relativizuje realnost, sa druge strane očekuje se da do kraja godine Crna Gora zatvori još pet pregovaračkih poglavlja”, zaključio je Pejović.
Priroda i društvo
Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode

“Trend istorijskih rekorda ove godine u isporuci vode nastavljen je i u septembru: Regionalni vodovod isporučuje 103% više od ugovorenih količina i čak 62% više nego 2023. godine. U septembru mjesecu naši sistemi isporučivali su 826 litara u sekundi, dok je ugovoreno svega 425 litara u sekundi. Tokom ljeta, u jeku turističke sezone, dostizali smo istorijskih 1036 litara u sekundi, čak 173% više od ugovorom predviđenog”, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić.
On ističe da ovi impresivni rezultati nijesu slučajnost.
„Oni su plod odlučne akcije države, uz pomoć Regionalnog vodovoda, nevladinog sektora i slobodnih medija, kada smo 2023. godine zaustavili nelegalnu eksploataciju šljunka u koritu Morače. Bila je to borba protiv organizovanog kriminala i šljunkarske mafije, toliko opasna da su u njenom suzbijanju morale biti angažovane i vojska i policija“, naveo je Lakušić.
Dodaje da je ponosan i čvrsto odlučan da stane na prvu liniju odbrane javnog interesa.
„To nije bila samo borba za vodu, već borba za pravdu, zakon i životnu sredinu Crne Gore. Bio je to rizik po živote svih nas koji smo se usudili da se suprotstavimo, jer su protivnici bili među najmoćnijim kompanijama u državi, sa jakim vezama u institucijama sistema. U toj borbi bilo je prijetnji, ucjena, izdaja, pokušaja diskreditacije, praćenja i brutalnih napada, koji, nažalost, traju i danas, kroz tekstove jednog portala bliskog tim strukturama. Ali ova sezona je dokazala istinu koju smo od početka tvrdili, prestankom nezakonitog kopanja šljunka i primjenom naučnih metoda obnovljeno je izvorište Bolje Sestre“, istakao je Lakušić.
Navodi da je to potvrdio i ministar ekologije Damjan Ćulafić prilikom nedavne posjete koritu Morače: „Sprečavanje nelegalne eksploatacije šljunka iz korita Morače predstavljalo je i danas predstavlja jedan istorijski iskorak. Sve dalje aktivnosti doprinijeće očuvanju ovog izvorišta od strateške važnosti za Crnu Goru“.
Lakušić je govorio i o ostvarenim rezultatima Regionalnog vodovoda.
„Nekad smo, 2021. godine, na prelivnom pragu izvorišta Bolje sestre imali jedva 265 litara u sekundi. Danas govorimo o rekordima preko hiljadu litara u sekundi. To je istorijski preokret i potvrda da je država jača od mafije. Ovo što smo uradili u mom mandatu je zaista istorija. Da nije bilo ove borbe, u kojoj smo često ekološki aktivista Vuk i ja bili usamljeni, pitanje je da li bi Crnogorsko primorje ovog ljeta uopšte imalo vode. A posljedice toga bile bi nesagledive. Zato danas, kada isporučujemo istorijske količine vode, sa ponosom mogu reći, vrijedilo je svake prijetnje, svake neprospavane noći i svakog rizika. Vrijedilo je jer je crnogorsko primorje imalo dovoljno vode“, kazao je Lakušić.
Podsjeća da to nije bila samo administrativna odluka ili tehnički zadatak, to je bila prava drama na koritu Morače.
„Na jednoj strani, država, vojska, policija, Regionalni vodovod i svi oni koji su branili javni interes. Na drugoj, šljunkarska mafija, organizovani kriminal najopasnijeg tipa, kompanije sa ogromnim kapitalom, vezama i zaštitnicima decenijama u institucijama sistema. Kada je država konačno stala iza zakona, slike koje su tada obišle Crnu Goru izgledale su jezivo i zastrašujuće, vojni helihopteri na obali Morače, policijske patrole, tenzija i strah. Bio je to trenutak kada se jasno vidjelo da je riječ o opasnosti za čitavu državu, jer da bi se zaustavila šljunkarska mafija, morala je da reaguje najveća sila koju Crna Gora ima. Bio je to haos, bezvlašće na koritu, nelegalna eksploatacija, prekopane obale, devastirana priroda i izvorište Bolje Sestre na ivici opstanka. Ta slika je danas jeziva, ali je i opomena, da nije bilo odlučne akcije 2023. godine, ovog ljeta 2025. mi bismo pričali o katastrofi i nestašici vode, a ne o rekordnim isporukama“, upozorava Lakušić.
U tom vremenu, kao predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, osjećao je teret i odgovornost.
„Nije bilo lako, prijetnje, ucjene, pokušaji da budem slomljen i ućutkan. Ali tada sam znao, kao i danas, da vrijedi rizikovati sve kada se brani javni interes. Ta borba 2023. bila je velika, dramatična i neponovljiva. Ona je prelomila istoriju. Zato danas, kada gledamo kako iz izvorišta Bolje sestre teče više od hiljadu litara u sekundi u toku ljetnjih mjeseci, moramo znati, ta voda je izborena, odbranjena i sačuvana u najtežoj bici protiv šljunkarske mafije u novijoj istoriji Crne Gore“, zaključio je Lakušić.
Crna Gora
Agencija dala saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu

Agencija za zaštitu životne sredine izdala je saglasnost Glavnom gradu Podgorica za projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, koji će biti lociran u industrijskoj zoni Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) u Botunu.
Kako se navodi u obavještenju, u sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu
“Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici da realizuje prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke prvog Rješenja”, navodi se u obavještenju.
Prvo Rješenje se prevashodno odnosi na mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Sistem za prečišćavanje otpadnih vodana biće lociran na urbanističkim parcelama: UP2F, UP3F, UP4F i UP9F, odnosno katastarskim parcelama/djelovima katastarskih parcela: 1/3, 2/3, 15/3, 23/2, 23/4, 23/6, 27/8, 27/14, 1078/4 1078/8 KO Botun i 1111/45, 2914, 2915, 2916/1, 2917/1, 2918, 2919/1, 2920 KO Dajbabe, Glavni grad Podgorica.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić saopštio je da je ta institucija donijela odluku nakon višemjesečnih konsultacija sa domaćim i međunarodnim stručnjacima.
“Odluka je donesena tek nakon što je komisija Agencije pažljivo obradila svaki komentar, analizirala sve primjedbe i prijedloge, i uložila dodatne napore da se glas građana, posebno mještana Botuna, uzme u obzir”, rekao je Gazdić.
Gazdić je istakao da Agencija insistira na detaljnoj i sveobuhvatnoj provjeri kako bi se obezbijedila zaštita lokalne zajednice i prirode.
“Biće uspostavljen kontinuirani monitoring kvaliteta vazduha instaliranjem mjerne stanice u Botunu, a rezultati će biti dostupni javnosti u realnom vremenu. U slučaju prekoračenja dozvoljenih vrijednosti, rad postrojenja biće obustavljen”, istakao je Gazdić i dodao da je postojala i najmanja sumnja u štetnost projekta, Agencija bi ga spriječila.
On je izrazio žaljenje što se pitanje izgradnje kolektora politizuje, ocijenivši da je riječ o javnom interesu, te izrazio uvjerenje da će projekat ujediniti građane, stručnjake i institucije.
“Sa zadovoljstvom potpisujem odluku i podržavam početak izgradnje postrojenja koje će obilježiti novu fazu u razvoju Podgorice i Zete, zaštiti Skadarskog jezera i ispunjavanju evropske vizije Crne Gore”, zaključio je Gazdić.
Komisiju su činili sedam članova, od kojih je šest doktora nauka – eksperti iz svojih oblasti.
-
Crna Gora3 дана ranije
Agencija dala saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu
-
Zeta1 дан ranije
Botunjani za utorak u 18 sati najavili protest upozorenja
-
Zeta3 дана ranije
Odbor MZ Botun: Botunjani nijesu krivi što se otpadne vode izlivaju u Moraču.
-
Zeta3 дана ranije
Kaluđerović: Zahtjevi mještana Botuna i Zete moraju se poštovati
-
Zeta3 дана ranije
Opština Zeta: Kolektora u Botunu neće biti
-
Zeta4 дана ranije
„Za budućnost Zete“: Odbranićemo pravo građana Botuna i Zete da dišu čist vazduh
-
Hronika3 дана ranije
Ulične trke u Zeti odnijele još jedan život, policija i dalje nemoćna
-
Sport1 дан ranije
Karatisti Zete izvanredni u Zenici: 22 medalje i prvo mjesto u generalnom plasmanu