Crna Gora

Umanjene akcize na benzin i gasna ulja do 1. novembra

Vlada je na danas održanoj 21. sjednici, donijela Odluku kojom je predviđeno da će se umanjeni iznosi akcize za bezolovni benzin i gasna ulja za 50 odsto primjenjivati do 1. novembra 2022. godine. Maksimalni fiskalni uticaj na mjesečnom nivou po osnovu akcize i PDV-a, kako je procijenjeno, iznosi oko šest miliona eura.

Usvojena je i Informacija o primjeni Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda. U tom kontekstu, Vlada je konstatovala da i dalje traju okolnosti zbog kojih je Odluka donijeta i da te mjere i dalje treba primjenjivati. Ocijenjeno je da je ograničenje maksimalnih marži imalo povoljno dejstvo na cijenu osnovnih životnih namirnica i da je u značajnom mjeri zaštitilo životni srandard građana, a pogotovo onih najugroženijih u čijoj strukturi potrošnje ovi proizvodi zauzimaju najveće učešće.

Vlada je usvojila informacije o finansiranju Srednje vjerske škole Gimnazija “Sveti Sava” Podgorica i Srednje vjerske škole Gimnazija “Mitropolit hadži Sava Kosanović” Nikšić i prihvatila predloge ugovorā o finansiranju. Ministarstvo prosvjete je zaduženo da za 2022. godinu, za potrebe realizacije oba Ugovora, isplati ovim školama sredstva u iznosu od po 450.000 eura, koja su neophodna za osnivanje ustanova, što je predviđeno Zakonom o budžetu za 2022. godinu, a u okviru programa “podrška vjerskim školama”.

Slične teme:akcize na gorivo portalzeta

Sledeće

I dalje nedovoljno kiše za struju iz HE

Ne propustite

Skupština usvojila rebalans budžeta

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Turković: Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji

Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji, poručio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković upoređujući iznose neto zarada u regionu.

Turković je na društvenoj mreži X naveo da je prije primjene programa Evropa sad 1, poreski klin u Crnoj Gori bio oko 38 odsto, u približno istom rasponu kao u Srbiji i Hrvatskoj.

“Da ponovimo, poreski klin je ukupno poresko i doprinosno opterećenje rada: razlika između ukupnog troška poslodavca za zaposlenog i neto zarade koju zaposleni dobije na računu. Pogledajte šta se dešava kada je ukupan trošak poslodavca za jednog radnika 1.300 eura kod nas i u regionu: U Crnoj Gori će nakon Euro modela dobijati 1.237,90 eura neto, Srbija: 820,56 eura neto Hrvatska: 825,38 eura neto”, kazao je Turković.

Prema njegovim riječima, ako poslodavac plaća ukupno jednog radnika 1.300 eura mjesečno, taj radnik će u Crnoj Gori primati oko 417 eura više nego u Srbiji i oko 413 eura više nego u Hrvatskoj, to je na godišnjem nivou oko 5.000 eura.

“Kada su porezi i doprinosi na rad znatno niži, poslodavcu se manje isplati da ih izbjegava i ne rizikuje kazne za poreske prekršaje – jednostavno, svi radnici su osigurani”, dodao je Turković.

Suština Evrope sad 1, Evrope sad 2 i Euro modela, kako je pojasnio, jeste da se rast zarada ne finansira većim ukupnim troškom poslodavca, već rasterećenjem njegovih obaveza kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i PIO, čije finansiranje preuzima država.

“Niže opterećenje rada + smanjenje sive ekonomije = veća neto zarada”, zaključio je Turković.

Politika

Knežević: Neću odustati od podrške Aleksandru Vučiću

Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da neće odustati od podrške Aleksandru Vučiću i izbornoj listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, ističući da su se pojedini crnogorski političari i javne ličnosti mnogo pre njega uključili u predizbornu kampanju u Srbiji, ali na strani Studentske liste, zbog čega, kako je ocenio, nisu bili izloženi kritikama.

On je naglasio da, prema njegovom uverenju, političke poruke koje dolaze od predstavnika Studentske liste pokazuju da je neophodno ozbiljno razmotriti pravac u kojem bi Srbija krenula u slučaju promene vlasti.

Gostujući u emisiji „Fakti” na televiziji Adria, Knežević je istakao da mu je posebno važno očuvanje političkog i nacionalnog zajedništva srpskog naroda, kao i da ne želi da Srbija dođe u situaciju u kojoj bi, prema njegovim tvrdnjama, presudan uticaj na njenu politiku imale zapadne obaveštajne službe.

Naveo je da su njegovi nastupi na predizbornim skupovima liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” naišli na izuzetno pozitivan prijem građana.

Knežević je izrazio uverenje u politiku Aleksandra Vučića, upozoravajući da bi drugačiji izborni ishod, prema njegovom mišljenju, mogao da otvori pitanje teritorijalne i nacionalne stabilnosti zemlje.

” Ja verujem u njegovu politiku. Ukoliko se desi da pobedi blokaderska lista, odmah će otići Vojvodina i Raška oblast i krenućemo u novu dezintegraciju srpskog naroda, kao što je to bilo 5. oktobra”, rekao je Knežević.

Politika

Đurović: DPS nema snagu za uslovljavanje

Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović kazao je u Dnevniku TV Podgorica da Demokratska partija socijalista nema snagu za uslovljavanje vlasti i da je riječ samo o jednoj od više opozicionih partija, poručivši da je ovaj saziv parlamenta ostvario odlične rezultate i da će upravo ovaj sastav parlamentarne većine zatvoriti sva poglavlja.

Đurović podsjeća da je danas vlast pokazala da funkcioniše i da će večeras glasali za zakone koji su obaveza prema našem evropskom putu.

„Nema potrebe da se komentariše odluka opozicione partije koja ima 16 poslanika, jer crnogorski parlament broji 81 poslanika. Danas smo funkcionisali, glasali i izglasali dnevni red. Večeras ćemo glasati i o određenim zakonima koji su obaveza prema našem putu ka EU. Sklon sam tome da vjerujem da će DPS nakon jedne pauze koja se već nekoliko puta ponavlja u parlamentu, vratiti i normalno funkcionisati kako je to i obaveza poslanika“, kazao je Đurović, koji je bio gost Centralnog Dnevnika TV Podgorica.

Navodi da DPS nema dovoljno poslanika za bilo kakvo uslovljavanje ili formiranje parlamentarne većine, te da se može desiti da parlamentarna većina sa dijelom poslanika opozicije ima dovoljno za 54 poslanika.

„Ne treba potencirati DPS, jer je to samo jedna od više partija u crnogorskom parlamentu, pri tome su opoziciona partija“, istakao je Đurović.

Ovaj parlament ostaće upamćen kao sastav koji je pripremio i betonirao put Crne Gore ka EU

Prethodne tri godine, kako kaže, pokazuju da je ovo jedan od najuspješnijih sastava parlamenta uopšte i da će upravo ovaj sastav Skupštine Crne Gore zatvoriti sva poglavlja.

„Ovaj sastav parlamenta, parlamentarna većina i predsjednik Mandić, ostaće upisani u istoriju kao ljudi koji su pripremili i betonirali put Crne Gore ka EU“, poručio je Đurović.

Na pitanje da li je parlamentarna većina uradila sve da obezbijedi dogovor sa opozicijom oko izglasavanja zakona neophodnih za završnicu evropskog puta naše zemlje, Đurović je naveo da će već večeras pokazati da će glasati zakone koji su obavezni prema našem evropskom putu.

„Mislim da ćemo večeras imati preko 41 poslanika koji će glasati. Funkcionišemo normalno i bilo bi lijepo i pozivam kolege iz opozicije, DPS-a, da se vrate i glasamo za tu još jednu ustavnu promjenu i time kažemo doviđenja ovim obavezama prema EU. Mislim da ćemo i bez DPS-a, poslanici opozicije smoći snage i to glasati. Ostala je jedna ustavna izmjena i gotovo sam siguran da će se tu naći rješenje“, kazao je Đurović.

Fokus priče, kako ističe, treba da bude uspjeh parlamentarne većine i ovog sastava parlamenta da za veoma kratko vrijeme Crna Gora zatvori sva ova poglavlja.

„Tokom oktobra ćemo najvjerovatnije zatvoriti još sedam poglavlja, a u novembru i decembru ostala poglavlja. Za Novu godinu ćemo imati situaciju koja može da nam omogući da iduće godine završimo pregovore sa EU i da možda i prije roka završimo sve obaveze. To je naš cilj, a siguran sam da će i građani 13. juna naredne godine cijeniti ovaj rad i da će ovoj parlamentarnoj većini dati mnogo veći polet, a polet računam u broju glasova koji bude na lokalnim i parlamentarnim izborima“, istakao je Đurović.

Prema njegovim riječima, ne vidi svrsishodnost da parlamentarni izbori budu prije 13. juna naredne godine, kada su zakazani i lokalni izbori, te da bi oni trebalo da se održe u istom danu.