Crna Gora

Umanjene akcize na benzin i gasna ulja do 1. novembra

Vlada je na danas održanoj 21. sjednici, donijela Odluku kojom je predviđeno da će se umanjeni iznosi akcize za bezolovni benzin i gasna ulja za 50 odsto primjenjivati do 1. novembra 2022. godine. Maksimalni fiskalni uticaj na mjesečnom nivou po osnovu akcize i PDV-a, kako je procijenjeno, iznosi oko šest miliona eura.

Usvojena je i Informacija o primjeni Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda. U tom kontekstu, Vlada je konstatovala da i dalje traju okolnosti zbog kojih je Odluka donijeta i da te mjere i dalje treba primjenjivati. Ocijenjeno je da je ograničenje maksimalnih marži imalo povoljno dejstvo na cijenu osnovnih životnih namirnica i da je u značajnom mjeri zaštitilo životni srandard građana, a pogotovo onih najugroženijih u čijoj strukturi potrošnje ovi proizvodi zauzimaju najveće učešće.

Vlada je usvojila informacije o finansiranju Srednje vjerske škole Gimnazija “Sveti Sava” Podgorica i Srednje vjerske škole Gimnazija “Mitropolit hadži Sava Kosanović” Nikšić i prihvatila predloge ugovorā o finansiranju. Ministarstvo prosvjete je zaduženo da za 2022. godinu, za potrebe realizacije oba Ugovora, isplati ovim školama sredstva u iznosu od po 450.000 eura, koja su neophodna za osnivanje ustanova, što je predviđeno Zakonom o budžetu za 2022. godinu, a u okviru programa “podrška vjerskim školama”.

Slične teme:akcize na gorivo portalzeta

Sledeće

I dalje nedovoljno kiše za struju iz HE

Ne propustite

Skupština usvojila rebalans budžeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Politika

Đeljošaj: Demokratski front ulaskom u Vladu priznao Kosovo

Lider Albanske alternative (AA) i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj smatra da je Demokratski front (DF) ulaskom u Vladu Crne Gore “priznao Kosovo kao nezavisnu državu”.

On je to naveo u saopštenju upućenom medijima.

“Mogu u sebi da osjećaju šta god požele, da lažu sebe i svoje birače, ali DF je ulaskom u Vladu Crne Gore priznao Kosovo kao nezavisnu državu, kao što je priznaje i vlada i država Crna Gora. Izjave, koje baš ništa ne znače ni de jure ni de facto i opravdanja (laži) biračima su dio folklora DF-a, a odluka države Crne Gore u vezi statusa Kosova je nepovratna”, naveo je Đeljošaj.

On je dodao da “ako DF ne priznaje Kosovo mogu da izađu iz Vlade”.

Zogović: Kod mene se stav ne mijenja- Kosovo je južna srpska pokrajina

“Jer Vlada Crne Gore priznaje nezavisno Kosovo, a dok sjede u Vladu Crne Gore i de jure i de facto i oni priznaju nezavisnost Kosova! Da li DF nesto deklerativno podržava ili ne je apsolutno nebitno, jer o ovim stvarima apsolutno ništa ne odlučujete i nemate nikakav uticaj”, zaključuje Đeljoša.

Priroda i društvo

Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom

Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu njen svakodnevni izvor inspiracije.

„Žene na selu su one koje me inspirišu svaki dan. Njihove ruke rade bez predaha, a njihova snaga nosi našu zajednicu, tiho ali uporno. Moj zadatak, kao žene i kao poslanice, jeste da danas, na Međunarodni dan žena na selu, kažem ono što se nikada nije čulo u Crnoj Gori– one su izgradile Crnu Goru”, naglasila je Kaluđerović.

Kaluđerović je kazala da svjedoči pričama o tome kako su žene na selu upravljale domaćinstvima, radile na poljima, brinule o djeci i porodici, a da rijetko dobijaju zasluženu zahvalnost.

„Znam koliko je težak njihov rad. Znam koliko su se odricale da bi njihova djeca imala bolji život. Njihov napor, rad i uspjeh i danas su nevidljivi“, rekla je Kaluđerović, dodajući da je njihov doprinos neizmjeran.

Ona se prisjetila priča koje je slušala kao dijete, posebno o „Vilama sa Durmitora“, ženama koje su tokom ratova čuvale porodice dok su muškarci bili na frontu.

“One su stvorile našu istoriju, one su gradile našu budućnost. Danas, žene sa sela, i nasljednice koje će doći posle njih, nastavljaju da rade bez pauze, u teškim uslovima, bez priznanja i podrške”, kazala je.

Kaluđerović je izrazila zabrinutost da moderne žene, kao i muškarci koji žive u gradovima, nisu svjesni svakodnevnog tereta koji žene na selu nose.

“Moderne žene, one koje žive u gradu, ali i njihovi sinovi, očevi, nisu svjesni njihovog svakodnevnog tereta. Uživamo zahvaljujući njima, a one i dalje rade, u tišini, dok naše društvo prelazi preko njihovih napora kao da su nevidljive. Ali ja ih vidim i vjerujem da ćemo ih od danas svi vidjeti. Vidim svaku ženu koja dan započinje prije svitanja, koja brine o svojoj porodici, drži je na okupu, dok ćuteći nosi teret sela na svojim plećima”, objasnila je Kaluđerović.

Kao poslanica i žena koja vjeruje u socijalnu pravdu, Kaluđerović je poručila da stoji uz te žene i da one zaslužuju više od riječi – zaslužuju bolji život, poštovanje i podršku. SNP, kako je rekla, planira posebne mjere koje će uključivati socijalne programe, lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i ekonomsku sigurnost za žene sa sela.

Podsjetila je i na svoj amandman na Zakon o popisu poljoprivrede 2024. godine, koji je usvojen, a kojim je osigurano uvođenje rodne perspektive u popis poljoprivrede, što omogućava bolje razumijevanje učešća žena u ovom sektoru.

Kaluđerović je naglasila da žene sa sela ne traže mnogo, ali su dale sve.

“Zato je naša odgovornost da stvorimo društvo u kojem one neće morati da nose sve na svojim leđima. Njihove priče ne smiju ostati neispričane, njihov rad ne smije ostati prekriven tišinom. Na Međunarodni dan žena na selu, zahvaljujem se svim ženama koje nikada ne staju, koje u tišini grade naše selo, našu zemlju, našu Crnu Goru. One su naše nevidljive heroine i ja ću se boriti da budu vidljive i podržane. Jer njihova snaga je snaga svih nas”, zaključila je Kaluđerović.