Zanimljivosti

Sajberhondrija, sindrom od kog pati sve više ljudi

Sajberhondrija je medicinski termin novijeg datuma koji označava neosnovanu eskalaciju anksioznosti u vezi sa zdravljem, nastalu upornim pretragama i čitanjem sadržaja o simptomima i bolestima na internetu.

Razlike između sajberhondrije i hipohondrije

Hipohondrija je anksiozni poremećaj čije su osnovne odlike strah i vjerovanje osobe da je oboljela od ozbiljnog tjelesnog oboljenja. Sličnost je u tome što u oba slučaja postoji prekomjerna zabrinutost za tjelesno zdravlje.

Međutim, sajberhondriju karakteriše ekscesivna upotreba interneta sa upornim i često nekontrolisanim pretragama informacija u vezi zdravlja čiji sadržaji potom izazivaju stres, uznemirenje i anksioznost. Očigledno, sajberhondrija je vezana za nove tehnologije, pa se često označava kao bolest modernog doba.

Uzroci sajberhondrije

Uzroci sajberhondrije nisu do kraja jasni, ali opšta sklonost ka brizi, hronični stres, iskustva sa bolestima (bilo lična ili člana porodice), već prisutna anksiozna ili depresivna stanja, jesu najčešći faktori koji povećavaju sklonost za razvoj sajberhondrije. Sa druge strane, laka dostupnost medicinskih informacija na internetu, ušteda vremena i novca zbog neodlaska kod ljekara, privatnost, i potreba za instant odgovorima podstiču pretraživanje interneta.

Veliki broj osoba koristi zdravstvene informacije sa interneta na adekvatan način. One nekada mogu pomoći da se identifikuje problem, pomoću njih se možemo informisati o načinu tretmana ili kome je potrebno obratiti se za pomoć.

Najčešće dobra informisanost dovodi do realnog sagledavanja problema i olakšanja, odnosno redukcije anksioznosti u vezi zdravstvenih smetnji.

Kod drugih, medicinske informacije dobijene putem interneta mogu izazvati potpuno suprotan efekat. One ih mogu zbuniti, uplašiti i uznemiriti jer saznanja o bolestima i simptomima mogu biti pogrešno protumačena. Na taj način može nastati uvjerenje da osoba ima ozbiljan zdravstveni problem, što pojačava anksioznost u vezi sa zdravljem. Pretrage se nastavljaju, a anksioznost eskalira dovodeći do narušavanja mentalnog zdravlja, opšte funkcionalnosti i kvaliteta života.

Teži put do dijagnoze

Postavljanje dijagnoze od strane laika na osnovu pogrešno protumačenih ili netačnih informacija sa interneta ili, još gore, pokušaji samoliječenja – predstavljaju ozbiljan problem.

Ljekarima je otežan rad jer pacijenti dolaze sa predubjeđenjem da imaju neku bolest i traže potvrdu i tretman umjesto pregleda i utvrđivanja faktičkog stanja. Pokušaji razuvjeravanja mogu biti zahtjevni i troše vrijeme ljekara koje bi moglo biti posvećeno drugim pacijentima. Nisu rijetke ni promjene ljekara zbog nepovjerenja i sumnji u vezi njihove kompetentnosti kao i neosnovano izlaganje brojnim dijagnostičkim procedurama.

Slične teme:bolest modernog doba sajberhondrija

Sledeće

Saznajte šta je „socijalno starenje“ moglo bi da bude dobro za vaše zdravlje

Ne propustite

Zanimljive činjenice iz srpske istorije koje sigurno niste znali!

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zanimljivosti

Izabrana najčudnija srpska riječ, a ovo je njeno porijeklo

“Čalabrcnuti” – je navodno najčudnija riječ u srpskom jeziku. Ne po značenju, nego po tome kako zvuči.

Na stranici Dnevna doza pravopisa birala se po zvučnosti najčudnija srpska riječ. Pratioci su predlagali i glasali, a skoro 500 glasova dobila je riječ – “čalabrcnuti”.

“Čalabrcnuti je ujedno i možda najomiljenija srpska riječ, pogotovo u kasnim noćnim satima “, jedan je od komentara.

Međutim, mada svi znaju da to znači pojesti nešto malo, na brzinu – rijetko ko se zapitao kako se došlo do jednog tako zanimljivog izraza.

Porijeklo riječi “čalabrcnuti”

“Čalabrcnuti ili labrcnuti znači prezalogajiti, pojesti nešto malo i na brzinu. Isto tako riječ čalabrčak znači zalogaj, užina”, navodi se na stranici Porijeklo riječi, a dat je i primer: “Čalabrčak dok ne prispije ručak”.

“Prefiks ‘čala’ dolazi od turskog glagola ‘çalmak’ (udariti) i znači ‘udri’, te on opisuje brzinu radnje. Glagol ‘brcnuti’ je u vezi s glagolom ‘brkati’ koji znači prevrtati, preturati; mešati jelo. Glagoli brcnuti i brkati nastali su onomatopejom br-br. Istog porekla su i reči ‘brljati’ (kašikom premetati po činiji), ‘brljav’ (musav), ‘brljotina’, ‘brlog'”, objašnjeno je.

Zanimljivosti

U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun

Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.

Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.

Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.

Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.

„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.

Zanimljivosti

Nestašica kondoma na ZOI, prevencija na prvom mjestu

Olimpijsko selo u Milanu, gde se trenutno održavaju Zimske olimpijske igre, ostalo je bez kondoma samo pet dana nakon početka takmičenja, a poblem je nastao jer su zalihe smanjene sa uobičajenih 300.000 na samo 10.000.

Prema pisanju italijanskih medija, 10.000 kondoma sa logoom Zimskih olimpijskih igara bilo je besplatno podeljeno sportistima u olimpijskom selu u Kortini, ali je nestašica zavladala samo pet dana nakon početka takmičenja.

Kondomi se tradicionalno obezbeđuju sportistima koji borave u olimpijskim selima, i to je praksa koja je prisutna i tokom letnjih i tokom zimskih igrara.

To je prvi put učinjeno 1988. godine na Letnjim igrama u Seulu. Italijanski mediji navode da je na Igrama u Parizu 2024. godine obezbeđeno oko 300.000 kondoma, i da jedan anonimni sportista koji je u to vreme boravio u olimpijskom selu tvrdi da su potrošeni za samo tri dana.

Organizatori Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Milanu i Kortini obećali su će dopuniti zalihe besplatnih kondoma za sportiste nakon što su prve količine u olimpijskim selima neočekivano nestale zbog povećeg interesovanja, saopšteno je iz organizacionog komiteta.