Ekonomija

Rade novi zakon o legalizaciji objekata

Resorno ministarstvo formiralo radnu grupu koja, na prijedlog struke, ima timove za normiranje planiranja prostora, gradnje i legalizacije, najavila ministarka Ana Novaković-Đurović.

Nepostojanje planskih dokumenata je bio stimulans za divlju gradnju, koja će biti stopirana njihovom izradom, ocijenio je na jučerašnjoj sjednici Vlade odlazeći premijer Dritan Abazović.

Ministarka urbanizma Ana Novaković-Đurović najavila je izradu novog zakona o planiranju objekata koji bi trebao da ubrza legalizaciju. Vlada je juče usvojila nacrt lokalne studije lokacije Donji Štoj, te odluke o dopunama prostorno-urbanističkih planova za Pljevlja i Žabljak, kao i izmjene DUP-a Sutomore-centar.

– Radimo na novom zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Radna grupa je podijeljena na tri tima i posebno obrađujemo planiranje prostora, posebno izgradnju objekata, a posebno legalizaciju, što je preporuka struke. Tako da ćemo sve boljke legalizacije uočene prethodnih godina pokušati da riješimo novim propisom kako bi ubrzali procedure – kazala je Novaković-Đurović.

On je navela da su opštine primile 40.000 zahtjeva za legalizaciju, a da je doneseno svega tri hiljade konačnih rješenja.

– To je zaista nezadovoljavajući procenat, a jedan od razloga je što opštine nemaju dovoljno kapaciteta da obrade zahtjeve i što nema planske dokumentacije – rekla je Novaković-Đurović.

Abazović je ocijenio da je divlja gradnja cvjetala jer nije bilo planskih dokumenata, a posljedica je da su sada na isto došli i oni koji nijesu htjeli da krše zakon i oni koji su na divlje napravili 20 apartmana i prihodovali od njih 20 godina.

– To je velika nepravda, ali što da radimo. Bolje da u jednom trenutku ti objekti postanu legalni nego da trajno imamo ogromnu prisutnost nelegalnih objekata – poručio je Abazović, koji od legalizacije očekuje značajne prihode.

Šef diplomatije Ranko Krivokapić smatra da prioritet treba da bude zaustavljanje divlje gradnje, a tek potom legalizacija.

– Ako je legalizacija prioritet, divlja gradnja će eksplodirati, jer podrazumijeva da ćete nešto što ozidate moći legalizovati – kazao je Krivokapić, koji predlaže da na ostatak slobodnog prostora, posebno obalnog područja, treba tretirati kao zaštićena područja, iako nijesu formalno pod zaštitom Uneska.

– Dovoljno je pogledati Budvu i obezvređivanje i uništenje tog prostora. Ko god nešto zna o zapadnom shvatanju prostora znaće da će cijena svakog stana u Budvi samo padati bez obzira kako cijene na tržištu rasle – rekao je Krivokapić.

Abazović je istakao da preduzeće Zaštita prostora konačno mora da upali mašine i ukloni nelegalne objekte sa mjesta od strateškog značaja za Crnu Goru.

Novaković-Đurović je kazala da su u vezi rušenja imali u petak sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova, jer imaju ozbiljne probleme sa institucijama koje su dužne da im pruže asistenciju, a radi se o policiji, centrima za socijalni rad, hitnoj pomoći…

– Imamo tri neuspjela pokušaja rušenja na Malom brdu, zato što se u trenutku rušenja pojave djeca i trudnice i tu treba da reaguju centri za socijalni rad i policija jer ne može građevinski inspektor, niti ima zakonske nadležnosti da pomjeri ljude koji dolaze da brane rušenje – naglasila je Novaković-Đurović.

Sledeće

To Montenegro u minusu 1,6 miliona eura

Ne propustite

Banke još ne planiraju povećanje kamata na štednju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Pejović: Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata, saopštio je Boris Pejović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

„Realne brojke, a ne selektivni napadi! Inflacija u 12 država EU veća je nego u Crnoj Gori. Plate i penzije su značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a. Kreditni rejting Crne Gore podignut je dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike“, izjavio je funkcioner Pokreta Evropa sad (PES).

Realne brojke, a ne selektivni napadi! 📊📈

✅ Inflacija u 12 država EU veća nego u Crnoj Gori
✅ Plate i penzije značajno uvećane, dok je javni dug smanjen na 62-63% BDP-a
✅ Kreditni rejting Crne Gore podignut dva puta – zbog odgovorne ekonomske politike
✅ Minimalna plata… pic.twitter.com/lcCKS4jyQ4

— Pokret Evropa sad! (@pokretevropasad) March 20, 2025

Kako je dodao, „minimalna plata danas je tri puta veća, građani imaju više za život.

Ne može se govoriti o inflaciji, a preskakati rast plata. Građani znaju koliko danas zarađuju i koliko im je ostajalo prije“, izjavio je Pejović.

Ekonomija

Od 2022. godine zarade rasle oko 200 odsto, a inflacija između 30 i 70 odsto

Od 2022. godine do danas, minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori značajno su porasle, dok je inflacija zabilježila rast od preko 30 odsto, pokazuju podaci Monstata. Povećanje minimalne plate za 170% (600€) i 260% (800€), kao i prosječne plate za 100% (1.012€), uz istovremeno povećanje minimalne penzije za 200% (450€), donijelo je značajne promjene u standardu građana.

Programi koji su sprovedeni umjesto predviđene ekonomske krize donijeli su ekonomski preporod, a uvođenje programa „Evropa sad 2“ novembra prošle godine dodatno je poboljšalo finansijsku situaciju. Najniža penzija sada iznosi 450€, a prosječna 537€, dok su prosječne plate porasle sa 850 na 1.000 eura, a minimalne sa 450 na 600, odnosno 800 eura, zavisno od stepena obrazovanja.

Mitar, penzioner iz Zete, ističe da je ranije jedva sastavljao kraj s krajem, dok sada ima mogućnost za dostojanstven život.

„Prije sam bio na ivici siromaštva, sada već živim lagodnije. Imam podršku svoje djece, koji sada zarađuju više, i zajedno možemo da živimo bez velikog pritiska. Lakše pokrivam troškove i više se ne bojim svakog sledećeg mjeseca“, kaže Mitar.

Mlada Dina, koja radi u jednom trgovinskom lancu, navodi da sada konačno ima fer platu u skladu sa svojim radnim obavezama.

„Iako su cijene porasle, sada sebi mogu da priuštim više. Napokon osjećam da moj rad vrijedi. Svake nedelje mogu sebi da priuštim ručak u nekom od primorskih gradova, pa čak i putovanje u susjedne zemlje. Prije mi je to bilo nezamislivo“, ističe Dina.

Iako je inflacija zabilježila rast između 30 i 70 odsto, veći prihodi omogućili su građanima da lakše podnesu poskupljenja i poboljšaju kvalitet života. Uvođenjem ekonomskih reformi i povećanjem zarada, Crna Gora nastavlja da unapređuje životni standard svojih građana.

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.