Ekonomija

Rade novi zakon o legalizaciji objekata

Resorno ministarstvo formiralo radnu grupu koja, na prijedlog struke, ima timove za normiranje planiranja prostora, gradnje i legalizacije, najavila ministarka Ana Novaković-Đurović.

Nepostojanje planskih dokumenata je bio stimulans za divlju gradnju, koja će biti stopirana njihovom izradom, ocijenio je na jučerašnjoj sjednici Vlade odlazeći premijer Dritan Abazović.

Ministarka urbanizma Ana Novaković-Đurović najavila je izradu novog zakona o planiranju objekata koji bi trebao da ubrza legalizaciju. Vlada je juče usvojila nacrt lokalne studije lokacije Donji Štoj, te odluke o dopunama prostorno-urbanističkih planova za Pljevlja i Žabljak, kao i izmjene DUP-a Sutomore-centar.

– Radimo na novom zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Radna grupa je podijeljena na tri tima i posebno obrađujemo planiranje prostora, posebno izgradnju objekata, a posebno legalizaciju, što je preporuka struke. Tako da ćemo sve boljke legalizacije uočene prethodnih godina pokušati da riješimo novim propisom kako bi ubrzali procedure – kazala je Novaković-Đurović.

On je navela da su opštine primile 40.000 zahtjeva za legalizaciju, a da je doneseno svega tri hiljade konačnih rješenja.

– To je zaista nezadovoljavajući procenat, a jedan od razloga je što opštine nemaju dovoljno kapaciteta da obrade zahtjeve i što nema planske dokumentacije – rekla je Novaković-Đurović.

Abazović je ocijenio da je divlja gradnja cvjetala jer nije bilo planskih dokumenata, a posljedica je da su sada na isto došli i oni koji nijesu htjeli da krše zakon i oni koji su na divlje napravili 20 apartmana i prihodovali od njih 20 godina.

– To je velika nepravda, ali što da radimo. Bolje da u jednom trenutku ti objekti postanu legalni nego da trajno imamo ogromnu prisutnost nelegalnih objekata – poručio je Abazović, koji od legalizacije očekuje značajne prihode.

Šef diplomatije Ranko Krivokapić smatra da prioritet treba da bude zaustavljanje divlje gradnje, a tek potom legalizacija.

– Ako je legalizacija prioritet, divlja gradnja će eksplodirati, jer podrazumijeva da ćete nešto što ozidate moći legalizovati – kazao je Krivokapić, koji predlaže da na ostatak slobodnog prostora, posebno obalnog područja, treba tretirati kao zaštićena područja, iako nijesu formalno pod zaštitom Uneska.

– Dovoljno je pogledati Budvu i obezvređivanje i uništenje tog prostora. Ko god nešto zna o zapadnom shvatanju prostora znaće da će cijena svakog stana u Budvi samo padati bez obzira kako cijene na tržištu rasle – rekao je Krivokapić.

Abazović je istakao da preduzeće Zaštita prostora konačno mora da upali mašine i ukloni nelegalne objekte sa mjesta od strateškog značaja za Crnu Goru.

Novaković-Đurović je kazala da su u vezi rušenja imali u petak sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova, jer imaju ozbiljne probleme sa institucijama koje su dužne da im pruže asistenciju, a radi se o policiji, centrima za socijalni rad, hitnoj pomoći…

– Imamo tri neuspjela pokušaja rušenja na Malom brdu, zato što se u trenutku rušenja pojave djeca i trudnice i tu treba da reaguju centri za socijalni rad i policija jer ne može građevinski inspektor, niti ima zakonske nadležnosti da pomjeri ljude koji dolaze da brane rušenje – naglasila je Novaković-Đurović.

Sledeće

To Montenegro u minusu 1,6 miliona eura

Ne propustite

Banke još ne planiraju povećanje kamata na štednju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Od ponedjeljka moguća nestašica goriva u Crnoj Gori

Od ponedjeljka u podne Crnu Goru očekuju blokade ključnih graničnih prelaza i prilaza i izlaza iz Luke Bar, koje su najavili međunarodni prevoznici tereta iz Crna Gora, Srbije i Bosne i Hercegovine. Protesti će, prema najavama, trajati najmanje 72 sata, a najveći rizik tokom tog perioda odnosi se na snabdijevanje gorivom.

Blokade obuhvataju sve granične prelaze registrovane za teretni saobraćaj, kao i terminale i rezervoare u Luci Bar, što direktno pogađa uvoz i distribuciju naftnih derivata. Poseban problem predstavlja činjenica da će izlazi iz Luke, gdje se nalaze skladišta kompanije Jugopetrol, biti onemogućeni, zbog čega ova firma neće moći da snabdijeva ni sopstvene ni privatne pumpe koje od nje kupuju gorivo.

Prema informacijama iz sektora energetike, rezervoari i skladišta benzinskih pumpi imaju zalihe za tri do četiri dana redovne potrošnje. Dio naftnih kompanija uspio je da za vikend obezbijedi dodatne količine, ali u slučaju produženja blokada ili pojačane kupovine, nestašice su realna mogućnost već sredinom sedmice.

Iz Privredna komora Crne Gore navode da su trgovci i privrednici posljednjih dana intenzivno pokušavali da obezbijede robu prije početka protesta, naročito gorivo i osnovne sirovine. Veliki trgovački lanci, kako ističu, imaju zalihe većine roba za oko mjesec dana, dok su najosjetljivije prehrambene namirnice iz uvoza s kratkim rokom trajanja.

Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova odobrili su proteste na period od 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, uz upozorenje da će saglasnost biti povučena ukoliko dođe do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili veće štete po javni interes. Organizatori su već zatražili produženje protesta, ali su iz MUP-a poručili da će u slučaju problema biti uvedene pauze kako bi se omogućio dotok robe.

Prevoznici protestuju zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i zbog, kako tvrde, neispunjenih zahtjeva prema Ministarstvu finansija – većeg povrata akciza na gorivo, bržeg povrata PDV-a i produženog rada carinskih i fitosanitarnih službi. Apelovali su na premijera Milojko Spajić i ministra finansija Novica Vuković da se hitno uključe u rješavanje problema.

Iz Udruženja međunarodnih prevoznika tereta poručuju da će tokom blokada propuštati putnički saobraćaj, kao i prevoz ljekova i druge osjetljive robe, ali upozoravaju da će potpuna obustava teretnog saobraćaja neminovno imati posljedice po ekonomiju. Privrednici procjenjuju da bi, ukoliko se protesti produže, šteta po crnogorsku privredu mogla dostići više desetina miliona eura.

Vlada Crne Gore saopštila je da prati situaciju i da je započela komunikaciju sa Evropskom komisijom o primjeni novih pravila, dok javnost sa zabrinutošću očekuje naredne dane, svjesna da bi eventualna nestašica goriva mogla imati domino-efekat na cijene i snabdijevanje širom zemlje.

Ekonomija

Budžet Zete 14,7 miliona eura: Više sredstava za infrastrukturu i kapitalne projekte

Budžet Opština Zeta za narednu godinu planiran je u iznosu od 14,7 miliona eura, što predstavlja povećanje od oko 25 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet. Kako je saopštio Bojan Popović, sekretar za finansije i budžet, struktura prihoda pokazuje značajan rast u više ključnih stavki.

Prema njegovim riječima, sopstveni prihodi Opštine iznose 2,65 miliona eura, dok su ustupljeni prihodi planirani na 3,57 miliona. Donacije i transferi dostižu 6 miliona eura, a prenijeta sredstva iznose 2,5 miliona eura.

Popović je naveo da je zabilježeno povećanje prihoda od poreza na nepokretnosti, poreza na promet nepokretnosti i poreza na dohodak fizičkih lica, kao i kod naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za puteve. Ostale budžetske pozicije uglavnom su zadržane na istom nivou ili su blago uvećane.

Posebno su uvećani transferi, i to zbog većeg iznosa sredstava iz Egalizacionog fonda, kao i zbog naplate potraživanja iz 2023. godine od Glavni grad Podgorica. Popović je istakao da je konačno dobijena potvrda da će se ovaj transfer realizovati tokom naredne godine.

Kada je riječ o rashodima, bruto zarade i ostala lična primanja planirana su u iznosu od 1,84 miliona eura. Rashodi za tekuće održavanje iznose 553.000 eura, subvencije 550.000, dok su ostali izdaci i renta planirani na 314.000 eura. Transferi institucijama, pojedincima i privrednim društvima iznose 2,75 miliona eura, a budžetske rezerve 341.000 eura.

U okviru transfera, najveći pojedinačni iznos opredijeljen je za JKP Zeta, i to 740.000 eura.

Kapitalni izdaci čine čak 53 odsto ukupnog budžeta i iznose 7,80 miliona eura. Među najvećim projektima su izgradnja vatrogasne stanice vrijedne 1,8 miliona eura, izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata lokalne infrastrukture u iznosu od 1,5 miliona, kao i rekonstrukcija Glavne gradske ulice za koju je planirano milion eura.

Za sanaciju puteva predviđeno je 940.000 eura, dok će izgradnja balon sale u Goričanima i adaptacija sportskih terena koštati 500.000 eura. Isti iznos planiran je i za održavanje domova u Mojanovićima, Tomić ubu i drugih objekata. Za rješavanje imovinskih odnosa opredijeljeno je 450.000 eura, izgradnju kapele u Gornjoj Zeti 250.000, kružni tok u Golubovcima 200.000, semaforizaciju raskrsnice na Mahali 100.000, dok je za sanaciju makadamskih puteva ka Skadarskom jezeru planirano 80.000 eura.

Popović je na kraju naglasio da je budžet za tekuću godinu realizovan u visini od 96 odsto u odnosu na plan, što, kako je ocijenio, potvrđuje stabilno finansijsko poslovanje Opštine.

Ekonomija

Glavni grad od Zete očekuje milion eura za puteve

Budžet Glavnog grada u narednoj godini iznosiće 164,2 miliona što je za 3,7 miliona više u odnosu na nacrt koji je objavljen tokom novembra.

Do uvećanja je došlo jer u narednoj godini Grad prenosi više sredstva nego što je to bilo prvobitno planirano pa su predlogom budžeta ona predviđena na 31.300.000 eura umjesto 28,6 miliona koja su bila projektovana nacrtom. U predlogu budžeta za narednu godinu mjesto je našao i milion eura koji je projektovan kao transfer od budžeta opština. U pitanju su sredstva koja Glavni grad očekuje od Opštine Zeta za gradnju puteva na toj teritoriji, a ona nisu bila predviđena nacrtom.

Na predlog budžeta Glavnog grada za narednu godinu stiglo je pozitivno mišljenje Ministarstva finansija. Ministarstvo je u mišljenju konstatovalo i prekoračenje limita budžetskog deficita za narednu godinu