Ekonomija
Rade novi zakon o legalizaciji objekata
Resorno ministarstvo formiralo radnu grupu koja, na prijedlog struke, ima timove za normiranje planiranja prostora, gradnje i legalizacije, najavila ministarka Ana Novaković-Đurović.

Nepostojanje planskih dokumenata je bio stimulans za divlju gradnju, koja će biti stopirana njihovom izradom, ocijenio je na jučerašnjoj sjednici Vlade odlazeći premijer Dritan Abazović.
Ministarka urbanizma Ana Novaković-Đurović najavila je izradu novog zakona o planiranju objekata koji bi trebao da ubrza legalizaciju. Vlada je juče usvojila nacrt lokalne studije lokacije Donji Štoj, te odluke o dopunama prostorno-urbanističkih planova za Pljevlja i Žabljak, kao i izmjene DUP-a Sutomore-centar.
– Radimo na novom zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Radna grupa je podijeljena na tri tima i posebno obrađujemo planiranje prostora, posebno izgradnju objekata, a posebno legalizaciju, što je preporuka struke. Tako da ćemo sve boljke legalizacije uočene prethodnih godina pokušati da riješimo novim propisom kako bi ubrzali procedure – kazala je Novaković-Đurović.
On je navela da su opštine primile 40.000 zahtjeva za legalizaciju, a da je doneseno svega tri hiljade konačnih rješenja.
– To je zaista nezadovoljavajući procenat, a jedan od razloga je što opštine nemaju dovoljno kapaciteta da obrade zahtjeve i što nema planske dokumentacije – rekla je Novaković-Đurović.
Abazović je ocijenio da je divlja gradnja cvjetala jer nije bilo planskih dokumenata, a posljedica je da su sada na isto došli i oni koji nijesu htjeli da krše zakon i oni koji su na divlje napravili 20 apartmana i prihodovali od njih 20 godina.
– To je velika nepravda, ali što da radimo. Bolje da u jednom trenutku ti objekti postanu legalni nego da trajno imamo ogromnu prisutnost nelegalnih objekata – poručio je Abazović, koji od legalizacije očekuje značajne prihode.
Šef diplomatije Ranko Krivokapić smatra da prioritet treba da bude zaustavljanje divlje gradnje, a tek potom legalizacija.
– Ako je legalizacija prioritet, divlja gradnja će eksplodirati, jer podrazumijeva da ćete nešto što ozidate moći legalizovati – kazao je Krivokapić, koji predlaže da na ostatak slobodnog prostora, posebno obalnog područja, treba tretirati kao zaštićena područja, iako nijesu formalno pod zaštitom Uneska.
– Dovoljno je pogledati Budvu i obezvređivanje i uništenje tog prostora. Ko god nešto zna o zapadnom shvatanju prostora znaće da će cijena svakog stana u Budvi samo padati bez obzira kako cijene na tržištu rasle – rekao je Krivokapić.
Abazović je istakao da preduzeće Zaštita prostora konačno mora da upali mašine i ukloni nelegalne objekte sa mjesta od strateškog značaja za Crnu Goru.
Novaković-Đurović je kazala da su u vezi rušenja imali u petak sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova, jer imaju ozbiljne probleme sa institucijama koje su dužne da im pruže asistenciju, a radi se o policiji, centrima za socijalni rad, hitnoj pomoći…
– Imamo tri neuspjela pokušaja rušenja na Malom brdu, zato što se u trenutku rušenja pojave djeca i trudnice i tu treba da reaguju centri za socijalni rad i policija jer ne može građevinski inspektor, niti ima zakonske nadležnosti da pomjeri ljude koji dolaze da brane rušenje – naglasila je Novaković-Đurović.
Ekonomija
Od sjutra skuplje gorivo, privremeni rast cijena uslovljen globalnim okolnostima

Od sjutra 1. jula 2025. godine cijene naftnih derivata će biti veće od dva do osam centi. U Ministarstvu energetike i rudarstva napominju da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, pa se ta promjena, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori. Naglašavaju da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena i da svi lanci distribucije funkcionišu uredno i bez zastoja.
Euro super 98 koštaće 1.49 eura (+0.03 centra vupe nego u prethodnom periodu), euro super 95 1.45 eura (+0.02), eurodizel 1.38 (+0.08), a lož ulje 1.31 (+0.07).
“Ova situacija još jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strateških rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu zaštitu domaćeg tržišta. Podsjećamo da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog tržišta, očekujemo da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena”, navode u saopštenju.
Naredni obračun će se obaviti 16. jula 2025. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17. jula.
Ekonomija
Bulatović: Besplatan prevoz na teritoriji opštine Zeta

Od početka juna cijena autobuske karte na relaciji Podgorica–Zeta skuplja je 30 centi. Dok su putnici nezadovoljni, predstavnici prevoznika kažu da su na povećanje cijene bili prinuđeni zbog uvećanih troškova, pogotovo tokom ljeta.
Na relaciji Podgorica–Zeta, od 1. juna, važi novi cjenovnik, kaže direktor firme koja vrši prevoz Janko Bulatović. Dodaje da su, uprkos nezadovoljstvu putnika, cijene morali povećati.
“Ona je osamostaljenjem Zete od Podgorice jedinstvena. Bila je 1 euro i 50 centi, sada je 1 euro i 80 centi“, naveo je Bulatović.
Bulatović kaže da je do korekcije cijena došlo zbog većih troškova, koji su posebno izraženi tokom ljeta.
“Obaveze i nameti su povećani i ovo je minimum neki koji smo mogli da povećamo da bi inače opstali, pogotovo tokom ljeta kada su troškovi malo veći, a prihod manji“, kazao je Bulatović.
Za razliku od putovanja iz Podgorice, lokalni prevoz unutar opštine Zeta je besplatan.
“Na teritoriji opštine Zete je besplatan prevoz, subvenciju daje opština Zeta u visini 8.250 eura što pokriva troškove mog preduzeća da izađe u susret. Malo smo mi tu popustili, malo je opština Zeta pojačala tu subvenciju i to sada funkcioniše“, istakao je Bulatović.
A kada je riječ o putnicima iz Podgorice, iz Opštine Zeta poručuju da je riječ o međugradskom prevozu za koji nijesu nadležni.
Izvor: gradski.me
Ekonomija
Radovi na obnovi pruge Golubovci – Bar ni na vidiku

Uprkos ranijim najavama Željezničke infrastrukture (ŽICG) da će rekonstrukcija pruge Golubovci – Bar otpočeti tokom 2025. godine radovi u ovoj godini ipak neće početi jer ključni preduslovi nijesu ispunjeni – potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta Evropskom investicionom bankom (EIB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), glavni projekat nije završen za koji je potrebna revizija, niti je raspisan tender za izvođača radova.
Kako navode iz ŽICG, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja ove godine, dok bi tender za izvođača mogao biti raspisan krajem ove ili početkom naredne godine.
To znači da je početak konkretnih građevinskih radova pomjeren najranije za prvu polovinu 2026. godine, i to samo pod uslovom da se svi administrativni i tehnički koraci uspješno realizuju u međuvremenu. Imajući u vidu da je procijenjeno trajanje radova tri godine, rekonstrukcija ove željezničke dionice mogla bi potrajati najmanje do 2029. godine.
Crnoj Gori će za taj posao biti dostupno oko 224 miliona, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK), a ostatak krediti kod Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj
Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Rekonstrukcija će obuhvatiti blizu 40 kilometara otvorene pruge od Bara do Golubovaca, 17 kilometara staničnog kolosijeka, kao i šest kilometara ranžirnih kolosijeka. Projektom je predviđena i rekonstrukcija gornjeg stroja pruge, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja, elektrovučnih postrojenja, elemenata kontaktne mreže, a planirana je i sanacija tunela “Sozina” i klizišta Ratac.
“S obzirom na to da je za realizaciju projekta u planiranoj dinamici neophodno potpisivanje finansijskog sporazuma između države Crne Gore, EIB-a i EBRD-a, zatim definisanje konačnog obima radova od strane nadležnih institucija, kao i dobijanje pozitivnog izvještaja o reviziji glavnog projekta, u ovom trenutku nije moguće precizno odrediti vremenski okvir početka radova. Na osnovu informacija dobijenih od projektanta, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja tekuće godine, dok se raspisivanje tendera za izbor izvođača radova predviđa za kraj ove ili početak naredne godine. Ako tenderski postupak rezultira izborom izvođača i zaključenjem ugovora, radovi bi trebalo da otpočnu u prvoj polovini 2026. godine”, rekli su u ŽICG-u.
Iz ove državne firme su pojasnili da se naredni koraci odnose na nastavak izrade glavnog projekta shodno instrukcijama datim u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, definisanje obima radova i finalno usaglašavanje tehničkih rješenja sa revidentom i relevantnim institucijama (Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprava za saobraćaj).
“Paralelno sa navedenim aktivnostima konsultant će raditi na pripremi tenderske dokumentacije. Kako bi se nastavilo s planiranom dinamikom realizacije projekta, neophodno je potpisivanje finansijskog sporazuma između Crne Gore, EIB-a i EBRD-a. Nakon što projektna rješenja predviđena glavnim projektom budu konačno usvojena i pozitivno ocijenjena od strane revidenta, u saradnji sa EIB-om i EBRD-om, a nakon potpisivanja Ugovora o kreditnom aranžmanu između EIB-a, EBRD-a i države Crne Gore, usaglasiće se procedura za raspisivanje tendera, kojom će biti definisan broj planiranih tenderskih postupaka. Po ispunjenu svih preduslova, planirano je da ŽICG sprovede kompletan tenderski postupak – shodno procedurama o nabavkama definisanim od strane EIB-a i EBRD-a”, kazali su iz ŽICG.
Ranije Ministarstvo kapitalnih investicija je u septembru 2023. zatražilo od EK bespovratnih 112,6 miliona eura za rekonstrukciju ovog dijela pruge. Kako su tada kazali, taj zahtjev predstavlja nastavak aktivnosti za podsticanje koridorskog razvoja od Bara preko granice sa Srbijom, do Beograda i dalje mreže trans-evopskih koridora, kako bi se Crna Gora djelimično repozicionirala na saobraćajnom tržištu i postala atraktivnija za ove tokove.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Po tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila 100 kilometara na čas, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na čas.
Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara
Rekonstrukcija će trajati tri godine
Iz ŽICGsu kazali da se očekuje da će radovi biti finansirani kroz kreditna sredstava EIB-a, EBRD-a kao i grant iz WBIF-a, pri čemu bi 50 odsto vrijednosti radova bilo pokriveno grantom, a preostalih 50 odsto iz kreditnih sredstava.
“Procijenjena vrijednost radova na rekonstrukciji predmetne dionice iznosi oko 200 miliona eura, a očekuje se da će izvođenje radova trajati tri godine. Metodologija izvođenja radova, plan upravljanja saobraćajem, eventualne obustave saobraćaja i organizacija prevoza putnika tokom izvođenja radova biće poznati nakon usvajanja konačnog obima radova u okviru glavnog projekta i tenderske dokumentacije. Javnost će o svemu navedenom biti pravovremeno informisana”, naveli su iz ŽICG.
Izvor: Vijesti
-
Zeta2 дана ranije
Zoran Bulatović: Vrijeme je da Zeta dobije muzej dostojan svoje istorije (VIDEO)
-
Politika3 дана ranije
NATO nameće harač za članstvo, Knežević traži referendum
-
Zeta1 дан ranije
Antifašisti Zete obilježili Dan ustanka i Dan državnosti
-
Zeta4 дана ranije
Zetu u prvoj polovini godine posjetilo 945 turista – Ostvareno 16.883 noćenja
-
Zeta3 дана ranije
Potpisani ugovori o bespovratnoj pomoći za devet preduzetnica iz Zete
-
Bilbord4 дана ranije
Meridianbet ekipa ponovo pokazala humanost: Zaposleni još jednom donirali krv!
-
Servisne informacije2 дана ranije
Za vrijeme praznika radiće tri objekta Doma zdravlja
-
Politika2 дана ranije
Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje