Priroda i društvo

Projekat za smanjenje diskriminacije lica sa invaliditetom u oblasti zapošljavanja

privatna arhiva

U cilju smanjenja diskriminacije u zapošljavanju osoba sa invaliditetom na području Glavnog grada Podgorice i Opštine Zeta, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore sprovodi projekat pod nazivom “Radnom praksom lica sa invaliditetom do smanjenja diskriminacije u oblasti zapošljavanja”. Projekat je podržan finansijski od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Cilj projekta je stvaranje inkluzivnog okruženja i podizanje svijesti o važnosti zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Fokusirajući se na područja Glavnog grada Podgorice i Opštine Zeta, projekat pruža obuke za deset odabranih osoba sa invaliditetom, pripremajući ih za rad kod poslodavca u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

U partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Podgorica, projekat je počeo u oktobru mjesecu i trajaće deset mjeseci.

Od novembra mjeseca 2023. godine do kraja januara 2024. godine, sprovodimo obuke za sledeća zanimanja:
– Poslovni sekretar
– Administrator društvenih mreža
– Administrator baze podataka
– Administrativni asistent
– Projekt menadžer/ka.

Nakon završetka obuka, u planu je zaposlenje šest osoba sa invaliditetom na odgovarajućim radnim mjestima, pri čemu će unaprijeđene kompetencije.

Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica , Dejan Bašanović, komentariše: “Ovaj projekat ima značajnu ulogu u stvaranju inkluzivnog društva i podizanju svijesti o važnosti zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Partnerstvo sa Savezom udruženjem paraplegičara Crne Gore dodatno jača našu sposobnost da ostvarimo ovu
misiju”;

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Milijana Ćirković, izjavljuje: “Izražavam veliko zadovoljstvo što smo dobili mogućnost da realizujemo tj. sprovodimo ovaj značajni projekat. Naša misija je stvaranje jednakih mogućnosti za osobe sa invaliditetom, posebno u oblasti zapošljavanja. Ovaj projekat predstavlja korak ka ostvarivanju te misije, pružajući obuke i otvarajući nova radna mjesta. Vjerujemo da će doprinijeti smanjenju diskriminacije i jačanju samopouzdanja naših članova”.

Obuka Projekt menadžera/ke

Učesnik obuke, Duško Lazović, iznosi svoje iskustvo: “Zadovoljan sam što sam dio ove obuke koja mi pruža priliku da unaprijedim svoje vještine. Očekujem da će mi stečena znanja pomoći u daljem zaposlenju, te se radujem budućim izazovima na profesionalnom planu. Projekti poput ovog su važni koraci ka samostalnom životu, gdje se svaka osoba, bez obzira na invaliditet, može razvijati i doprinositi zajednici”

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore nastoji postati primjer pozitivne prakse u zapošljavanju osoba sa invaliditetom. Ovaj projekat ne samo da otvara nova radna mjesta već i doprinosi povećanju stručnih i radnih kvalifikacija osoba sa invaliditetom. Efikasno uključivanje u radne i društvene procese postiže se sprovođenjem osposobljavanja za rad kod poslodavca, što predstavlja mjeru aktivne politike zapošljavanja.

Ovaj projekat nije samo korak ka inkluzivnijem društvu, već i prilika da zajedno radimo na stvaranju radnog okruženja gdje se cijeni raznolikost i gdje svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima priliku ostvariti svoj puni potencijal.

Sledeće

Otpuštanje skoro 1000 radnika

Ne propustite

Bivši učenici škole “Milan Vukotić” obnavljaju dušu mjesta gdje su stasavali

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Priroda i društvo

Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom

Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu njen svakodnevni izvor inspiracije.

„Žene na selu su one koje me inspirišu svaki dan. Njihove ruke rade bez predaha, a njihova snaga nosi našu zajednicu, tiho ali uporno. Moj zadatak, kao žene i kao poslanice, jeste da danas, na Međunarodni dan žena na selu, kažem ono što se nikada nije čulo u Crnoj Gori– one su izgradile Crnu Goru”, naglasila je Kaluđerović.

Kaluđerović je kazala da svjedoči pričama o tome kako su žene na selu upravljale domaćinstvima, radile na poljima, brinule o djeci i porodici, a da rijetko dobijaju zasluženu zahvalnost.

„Znam koliko je težak njihov rad. Znam koliko su se odricale da bi njihova djeca imala bolji život. Njihov napor, rad i uspjeh i danas su nevidljivi“, rekla je Kaluđerović, dodajući da je njihov doprinos neizmjeran.

Ona se prisjetila priča koje je slušala kao dijete, posebno o „Vilama sa Durmitora“, ženama koje su tokom ratova čuvale porodice dok su muškarci bili na frontu.

“One su stvorile našu istoriju, one su gradile našu budućnost. Danas, žene sa sela, i nasljednice koje će doći posle njih, nastavljaju da rade bez pauze, u teškim uslovima, bez priznanja i podrške”, kazala je.

Kaluđerović je izrazila zabrinutost da moderne žene, kao i muškarci koji žive u gradovima, nisu svjesni svakodnevnog tereta koji žene na selu nose.

“Moderne žene, one koje žive u gradu, ali i njihovi sinovi, očevi, nisu svjesni njihovog svakodnevnog tereta. Uživamo zahvaljujući njima, a one i dalje rade, u tišini, dok naše društvo prelazi preko njihovih napora kao da su nevidljive. Ali ja ih vidim i vjerujem da ćemo ih od danas svi vidjeti. Vidim svaku ženu koja dan započinje prije svitanja, koja brine o svojoj porodici, drži je na okupu, dok ćuteći nosi teret sela na svojim plećima”, objasnila je Kaluđerović.

Kao poslanica i žena koja vjeruje u socijalnu pravdu, Kaluđerović je poručila da stoji uz te žene i da one zaslužuju više od riječi – zaslužuju bolji život, poštovanje i podršku. SNP, kako je rekla, planira posebne mjere koje će uključivati socijalne programe, lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i ekonomsku sigurnost za žene sa sela.

Podsjetila je i na svoj amandman na Zakon o popisu poljoprivrede 2024. godine, koji je usvojen, a kojim je osigurano uvođenje rodne perspektive u popis poljoprivrede, što omogućava bolje razumijevanje učešća žena u ovom sektoru.

Kaluđerović je naglasila da žene sa sela ne traže mnogo, ali su dale sve.

“Zato je naša odgovornost da stvorimo društvo u kojem one neće morati da nose sve na svojim leđima. Njihove priče ne smiju ostati neispričane, njihov rad ne smije ostati prekriven tišinom. Na Međunarodni dan žena na selu, zahvaljujem se svim ženama koje nikada ne staju, koje u tišini grade naše selo, našu zemlju, našu Crnu Goru. One su naše nevidljive heroine i ja ću se boriti da budu vidljive i podržane. Jer njihova snaga je snaga svih nas”, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Od 20. oktobra u Crnoj Gori zabrana i za štapiće za uši, slamčice i čačkalice

Od 20.oktobra stupa na snagu zabrana upotreba plastičnih kesa, laganih kesa za nošenje, debljine zida od 15 – 50 mikrona, dok će u upotrebi i dalje biti tanke kese za pakovanje voća i mesa, kao i kese debljine preko 50 mikrona, koje će kupci moći da kupe na kasi, kazala je šefica odsjeka za upravljanje otpadom u Ministarstvu ekologije, Jasmina Janković Mišnić.

,Biće dozvoljene kese do 15 mikrona, to su one tanje kese u kojima se obično pakuje voće, povrće, sir, kajmak. Dok kese preko 50 mikrona će biti dozvoljene, to su deblje kese koje dobijemo kad kupujemo odjeću i obuću, te kese će biti dozvoljene, međutim, proizvođači tih kesa će plaćati određenu nadoknadu za te kese. Novac od te nadoknade će se uplaćivati u fond za zaštitu životne sredine, odnosno Eko fond, i ta sredstva, od naknade tih kesa će se koristiti za neke kampanje podizanja ekološke svijesti građana, u svakom slučaju ta sredstva mogu jedino da se koriste u ekološke svrhe”, rekla je Mišnić.

Pošto trenutno ne postoji alternativa, ostaće u upotrebi te tanje kese za pakovanje voća i povrća, objašnjava Višnjić, one se ipak mogu razgraditi, što je važno, kako kaže, jer Crna Gora ima veliki problem sa odlaganjem plastike.

,,Pored zabrane upotrebe plastičnih kesa, koje stupa na snagu 20.oktobra, pojedini plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu su, takođe, zabranjeni, kao što su štapići za uši, osim štapića za uši koji se koriste u medicinske svrhe, plastični pribor za jelo, tanjiri, kašike, slamčice, plastične čaše za piće, kao i plastične posude za hranu i piće od ekspandiranog polistirena”, naglasila je Mišnić.

Cilj je bio da se u prirodi nađe manje plastičnog otpada, poručuje Višnjić, te za sve ovo proizvode koji će podleći zabrani upotrebe, kako kaže ona, postoji alternativa u vidu kartonske ambalaže ili drugih biorazgradivih materijala.

,,Uglavnom su pozitivni komentari, jer svima nama je zajednički cilj da nam životna sredina bude zdrava,jer svima nama koristi zdrava životna sredina, međutim, malo ima negativnih komentara što se tiče privrednika, međutim na usvajanje ovoga Zakona se čekalo dvije godine, tako da se o novinama i izmjenama priča odavno”, ističe Mišnić.

Privrednici su imali period od pola godine, podsjeća Mišnjić, te su privrednici imali dovoljno vremena da se prilagode novinama.

Oblast upravljanja otpadom je komplikovan proces, ali, ističe Mišnić, Crna Gora u okviru poglavlja 27 se obvezala da će svoje zakonske regulative uskladiti sa evropskim,i, nada se da će ova zabrana bitijedan koraka ka uspješnom zatvaranju tog poglavlja.