Politika

Pregovori o sastavu Vlade počinju bez Bošnjačke stranke

Predsjednik Pokreta Evropa sad i budući mandatar Milojko Spajić razgovaraće danas sa predstavnicima koalicije “Za budućnost Crne Gore” o formiranju nove vlade i principima na kojima će biti konstituisana. Sastanak će biti održan i sa predstavnicima Demokratske Crne Gore. Mada su bili pozvani, predstavnici Bošnjačke stranke (BS) neće doći na sastanak danas, a poručili su da mogu doći naredne sedmice.

Spajić je pozvao i predstavnike SNP Crne Gore i stranaka manjinskih naroda, i sa njima će razgovarati u petak.

Spajić je potencijalnim partnerima za formiranje 44. Vlade dostavio dokument sa deset principa. Taj dokument mogao bi da bude osnova za sporazum o formiranju nove vlade.

Taj dokument jedino neće biti poslat koaliciji oko DPS Crne Gore i GP URA, imajući u vidu da je Spajić ranije predočio da sa tim subjektima neće biti saradnje na planu formiranja vlade. Samim tim, jedino ta dva subjekta nijesu ni pozvana na sastanke o formiranju vlade.

Nakon izjašnjenja partija iz koalicije “Za budućnost Crne Gore”, a ukoliko njihov odgovor bude pozitivan, uslijediće i zvaničan poziv za učešće u budućoj Vladi.

Da će tek uslijediti podjela i da ministarstva nove vlade koja je javnost imala priliku da vidi u medijima nijesu finalna verzija, jer se još pregovara o principima, potvrdila je juče ujutru kandidatkinja za poslanicu sa liste Evropa sad i funkcionerka Alternativa Crna Gora Jelena Nedović. Ona je istakla da će “Za budućnost Crne Gore” dobiti poziv za pregovore o vladi, ali da se stav da u vladi nema mjesta za DPS i GP URA nije mijenjao.

Nakon usaglašavanja principa razgovaraće se i o konkretnim rješenjima unutar 44. vlade.

Iz PES-a su ranije juče rekli da će predloženi principi biti osnova za formiranje vlade, i “očekujemo od budućih partnera konstruktivan doprinos u procesu pregovora”. Oni su rekli da se zalažu za konstituisanje nove vlade koja će biti posvećena unapređenju kvaliteta života građana Crne Gore i ubrzanju evropskih integracija.

Po tim principima, Crna Gora je nezavisna i suverena država, zasnovana na demokratiji i jednakim političkim pravima svih njenih građana, kao i na ostalim Ustavom proklamovanim vrijednostima.

“Crnoj Gori je neophodna stabilna politička vlada, koja će osigurati efikasnu implementaciju svih potrebnih aktivnosti usmjerenih na nastavak snažne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, navodi se u principima.

Iz PES-a su rekli da je potrebna vlada koja će obezbijediti neophodnu materijalnu i institucionalnu podršku nadležnim pravosudnim organima, prvenstveno Specijalnom državnom tužilaštvu, u nesmetanom vršenju svojih dužnosti na profesionalan, nezavisan i transparentan način.

Oni su naveli da izražavaju punu posvećenost uspostavljanju održivog ekonomskog modela i sprovođenju neophodnih reformi u cilju značajnog unapređenja životnog standarda građana, prevashodno kroz implementiranje programa Evropa sad 2.0, vodeći računa o stabilnosti javnih finansija.

U principima se navodi da su konstituenti vlade saglasni da je postojeću institucionalnu krizu neophodno riješiti u najskorijem roku, djelovanjem vlade i najširi parlamentarni i društveni dijalog.

“Izborna reforma biće jedan od najvažnijih političkih prioriteta parlamenta, sa ciljem da sljedeći izborni ciklusi budu sprovedeni na osnovu unaprijeđenog izbornog zakonodavstva“, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, vanjskopolitička orjentacija 44. vlade biće utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO-u, punoj posvećenosti evropskim integracijama i ubrzanom procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Slične teme:Crna gora milojko spajić pokret evropa sad

Sledeće

Crna Gora na pravom putu: Abazović lider u partijskom uhljebljavanju i zapošljavanju

Ne propustite

Spajić dostavio sporazum koaliciji ZBCG

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.