Priroda i društvo
Poljoprivrednik iz Zete iz protesta preorao zasade salate, pozvao Jokovića da obiđe njive
Poljoprivrednik iz Zete Neđo Batrović preorao je zasade salate u znak protesta zbog nebrige prema domaćim proizvođačima hrane. On kaže da je Ministarstvo poljoprivrede dozvolilo da u vrijeme kada su proizvodi iz Zete spremni za prodaju uvoz procvjeta. Način na koji bi trebalo da se zaštite, a da se pritom poštuju sva tržišna pravila, kaže da treba da osmisle oni koji su za to plaćeni. Batrović je istakao da ih ministar poljoprivrede Vladimir Joković nikada nije posjetio, te da bi bilo bolje da tv studio zamijeni njivom.
“Preorao sam salatu jer su dozvolili da se ona uveze, pa se naša uglavičila i možemo sada samo da je bacimo, jer ne može mnogo da stoji. Ministar Joković je obećao da neće biti uvoza. Uvoz je pustio i ja sam morao da preorem salatu, jer nemam kome da je prodam. Ovdje ima oko 7.000 strukova salate. Posijao sam i druge kulture zeleniša i ako opet bude nekontrolisanog uvoza moraću i to da preorem. Uložio sam dosta i novca, truda i rada, jer sve sami supruga i ja radimo. Oko 50 eura platimo 5.000 sjemenki, džak đubriva je po 30 eura, tu je prskanje i sve ostalo. Da sam prodao salatu sa ove njive bilo bi oko 3.000 eura. Ovako nisam vratio ni ono što sam uložio nego sam je morao preorati. Ulog mi je za ovo bio oko 500 eura, sa sjemenom i zemljom, ali gdje je tu rad i trud”, rekao je Batrović.
Batroviću nije jasno da država dozvoli uvoz robe koja se proizvodi kod nas.
“Nama dođe vrijeme za prodaju povrća, a oni ga uvezu, neko radi sa nekim. Nikad nas niko iz Ministarstva poljoprivrede nije posjetio, a Joković nije došao na njivu, nego samo ide po televizijama. Neka nas obiđe. Nijesam samo ja u problemu. Ima nas ovdje dosta proizvođača i svi smo u istoj situaciji. Mi salatu inače prodajemo 1,50 do 1,80 eura, a i po jedan euro da je damo opet ćemo nešto zaraditi. Imam i blitvu, i nju uvoze samo da bi naše tržište oborili. Sada je zabrana uvoza krompira pa je on skočio na euro, a bio je 30 do 40 centi. Salata nije mogla da čeka više. Sve bi prošlo da nije bilo uvoza, ali to nas je nagrdilo”, navodi Batrović.
On kaže da su ovaj problem imali i sa bivšim ministrom poljoprivrede.
“I bivši ministar je obećavao da neće biti uvoza, pa i ovaj isto, ali ništa se nije promijenilo. Njemu je dobro pa nama kako hoće. Ako se nastavi uvoz organizovaćemo protest, jer je ovo sramota. Sve obećavaju, a kada dođu na vlast svoj posao i to je to. Uzimam u zakup jednu parcelu 100 eura mjesečno da bih sadio salatu i nju ću morati da preorem. Kako Opština Zeta da nam pomogne, a tek su se formirali. Za ovo je Joković glavni. Ovo je izgubljena sezona”, rekao je Batrović.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana
U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.
S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.
“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.
Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.
Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.
Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.
Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.
Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.
Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.
Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.
Priroda i društvo
Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta
Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.
Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.
Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.
Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.
“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.
Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.
“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.
Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.
“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.
Priroda i društvo
Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca
Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.
„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.
-
Hronika2 дана ranijePožar u kasarni Masline ugrozio stotine oduzetih vozila
-
Hronika2 дана ranijePolicija žmuri na zatamljena stakla na automobilima
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Da je NSD prva izašla iz Vlade, DNP bi krenuo za njom
-
Politika3 дана ranijeKnežević pozvao Crnogorce u Srbiji da glasaju za Aleksandra Vučića
-
Politika4 дана ranijeSpajić okupio lidere većine: Evropska integracija Crne Gore apsolutni prioritet
-
Zeta2 дана ranijePorez na kuće u Zeti ostaje isti
-
Priroda i društvo4 дана ranijeAutomobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana
-
Politika2 дана ranijeKos: Crna Gora najnaprednija, ubrzati reforme

