Priroda i društvo

Poljoprivrednik iz Zete iz protesta preorao zasade salate, pozvao Jokovića da obiđe njive

Izvor: Dan

Poljoprivrednik iz Zete Neđo Batrović preorao je zasade salate u znak protesta zbog nebrige prema domaćim proizvođačima hrane. On kaže da je Ministarstvo poljoprivrede dozvolilo da u vrijeme kada su proizvodi iz Zete spremni za prodaju uvoz procvjeta. Način na koji bi trebalo da se zaštite, a da se pritom poštuju sva tržišna pravila, kaže da treba da osmisle oni koji su za to plaćeni. Batrović je istakao da ih ministar poljoprivrede Vladimir Joković nikada nije posjetio, te da bi bilo bolje da tv studio zamijeni njivom.

“Preorao sam salatu jer su dozvolili da se ona uveze, pa se naša uglavičila i možemo sada samo da je bacimo, jer ne može mnogo da stoji. Ministar Joković je obećao da neće biti uvoza. Uvoz je pustio i ja sam morao da preorem salatu, jer nemam kome da je prodam. Ovdje ima oko 7.000 strukova salate. Posijao sam i druge kulture zeleniša i ako opet bude nekontrolisanog uvoza moraću i to da preorem. Uložio sam dosta i novca, truda i rada, jer sve sami supruga i ja radimo. Oko 50 eura platimo 5.000 sjemenki, džak đubriva je po 30 eura, tu je prskanje i sve ostalo. Da sam prodao salatu sa ove njive bilo bi oko 3.000 eura. Ovako nisam vratio ni ono što sam uložio nego sam je morao preorati. Ulog mi je za ovo bio oko 500 eura, sa sjemenom i zemljom, ali gdje je tu rad i trud”, rekao je Batrović.

Batroviću nije jasno da država dozvoli uvoz robe koja se proizvodi kod nas.

“Nama dođe vrijeme za prodaju povrća, a oni ga uvezu, neko radi sa nekim. Nikad nas niko iz Ministarstva poljoprivrede nije posjetio, a Joković nije došao na njivu, nego samo ide po televizijama. Neka nas obiđe. Nijesam samo ja u problemu. Ima nas ovdje dosta proizvođača i svi smo u istoj situaciji. Mi salatu inače prodajemo 1,50 do 1,80 eura, a i po jedan euro da je damo opet ćemo nešto zaraditi. Imam i blitvu, i nju uvoze samo da bi naše tržište oborili. Sada je zabrana uvoza krompira pa je on skočio na euro, a bio je 30 do 40 centi. Salata nije mogla da čeka više. Sve bi prošlo da nije bilo uvoza, ali to nas je nagrdilo”, navodi Batrović.

On kaže da su ovaj problem imali i sa bivšim ministrom poljoprivrede.

“I bivši ministar je obećavao da neće biti uvoza, pa i ovaj isto, ali ništa se nije promijenilo. Njemu je dobro pa nama kako hoće. Ako se nastavi uvoz organizovaćemo protest, jer je ovo sramota. Sve obećavaju, a kada dođu na vlast svoj posao i to je to. Uzimam u zakup jednu parcelu 100 eura mjesečno da bih sadio salatu i nju ću morati da preorem. Kako Opština Zeta da nam pomogne, a tek su se formirali. Za ovo je Joković glavni. Ovo je izgubljena sezona”, rekao je Batrović.

Izvor: Dan

Sledeće

Stanovnici Zete: Sljedeći račun za smeće bacamo u smeće

Ne propustite

Iz Ministarstva zdravlja pozvali pacijente da prijave nesavjesne ljekare

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.