Poljoprivredni proizvođači iz Zete kazali su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti.

Poljoprivredni proizvođači i predstavnici poljoprivrednih udruženja s teritorije Zete prisustvovali su danas konsultacijama o pregovaračkom poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, gdje su sa predstavnicima državnih institucija razmijenili mišljenja o značaju usklađivanja sa evropskom politikom u toj oblasti.

Događaj je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova, u okviru projekta EU4ME koji finansira Evropska unija.

Sa poljoprivrednicima su, kako je saopštio taj resor, razgovarali: državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović, šef Pregovaračke radne grupe i generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević, zamjenica šefa Pregovaračke radne grupe i načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju Amra Terzić i sekretarka Pregovaračke radne grupe Granica Kovačević Petrić. Papović je podsjetila da je Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna od najobimnijih i najznačajnijih politika EU, čiji je cilj održiv i konkurentan razvoj poljoprivrede i ruralnih sredina. Kazala je da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11 dolazi nakon višegodišnjeg predanog rada i ostvarenih rezultata u toj oblasti.

„Privremeno zatvaranje poglavlja 11 donosi brojne koristi za Crnu Goru – od finansijske podrške poljoprivrednicima iz fondova EU koja će omogućiti veću sigurnost prihoda i ulaganja u modernizaciju gazdinstava, preko novih sredstava za razvoj sela, izgradnju i unaprjeđenje infrastrukture, digitalizaciju i bolji kvalitet života u ruralnim područjima, do sigurnije hrane i mogućnosti plasmana domaćih proizvoda na tržištu EU od pola milijarde potrošača“, kazala je Papović.

Istakla je i da je glavni izazov prilagođavanje novim pravilima i jačanje kapaciteta da se podrška EU u praksi sprovede na efikasan način.

Cimbaljević je podsjetio da je Crna Gora ispunila završna mjerila, čime su se stekli uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja. On je dodao da je važno da cijeli proces bude stimulativan za poljoprivrednu proizvodnju, a ne opterećujući.

„Želimo da ovaj proces ne ugrozi poljoprivrednu proizvodnju, već da je ojača. Poljoprivreda u Crnoj Gori je izazovna, jer se radi o specifičnim uslovima – naše obradivo zemljište u prosjeku ima nagib veći od sedam odsto, što otežava upotrebu mehanizacije. Ulaskom u EU, Crna Gora postaje dio evropskog tržišta slobodnog protoka robe, i zato ovaj period moramo iskoristiti da jačamo kapacitete, preradu i finalne proizvode. Posebno je važno udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, jer samo organizovani proizvođači mogu biti konkurentni u uslovima evropskog tržišta. Ohrabruje činjenica da u posljednjim javnim pozivima bilježimo veliki broj aplikanata za IPARD podršku, što pokazuje da poljoprivrednici sve bolje razumiju proces i prilike koje im stoje na raspolaganju“, kazao je Cimbaljević.

Amra Terzić je istakla da će zatvaranje poglavlja 11 predstavljati potvrdu dosadašnjeg rada pregovaračke strukture.

„Ovaj proces pokazuje da smo u značajnoj mjeri ojačali administrativne kapacitete i uspostavili tehničke strukture, prije svega buduću Agenciju za plaćanja, kako bi Crna Gora mogla da koristi fondove EU namijenjene poljoprivredi i ruralnom razvoju od momenta pristupanja. Takođe, u obavezi smo da nastavimo harmonizaciju nacionalne legislative sa evropskom i da uskladimo mjere iz Agrobudžeta i IPARD-a sa mjerama Zajedničke poljoprivredne politike EU“, kazala je ona.

Dodala je da će prave koristi za poljoprivredne proizvođače biti vidljive od trenutka pristupanja Crne Gore EU.

„Ulaskom u EU, poljoprivrednim proizvođačima će na raspolaganju biti značajniji fondovi, posebno EAFRD (Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) i EAGF (Evropski poljoprivredni garancijski fond), koji donose više sredstava nego što su trenutno dostupna kroz Agrobudžet i IPARD. Ulazak u EU biće izazov kroz konkurenciju, ali i prilika za one koji na vrijeme modernizuju proizvodnju, uvedu standarde i udruže se“, poručila je Terzić.

Granica Kovačević Petrić kazala je da donošenje Implementacionog plana za uspostavljanje IAKS-a i Agencije za plaćanja, kao i napredak u usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, predstavlja važan korak u izgradnji sistema koji će omogućiti sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike.

„Ovim planom postavljeni su temelji za formiranje ključnih mehanizama koji će u narednim godinama omogućiti sprovođenje evropskog modela podrške poljoprivredi. Pred nama je faza praktične izgradnje i primjene, koja će zahtijevati mnogo energije i posvećenosti, kako od poljoprivrednika, tako i od nadležnih institucija. Naš cilj je da svaki proizvođač, bez obzira na veličinu gazdinstva, u budućnosti osjeti konkretne koristi od evropskih fondova i da ta sredstva budu dostupna svima koji žele da unaprijede svoju proizvodnju“, rekla je.

Tokom konsultacija, poljoprivredni proizvođači iz Zete ukazali su na glavne izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.

“Istakli su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti”, piše u saopštenju.

Poljoprivrednik Sreten Batrović kazao je da je stanje poljoprivrede u Zeti teško.

„Poljoprivreda u našem kraju je na veoma niskom nivou, zbog otežane proizvodnje i pritiska uvoza. Ako Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Vlada, ne izađu nama u susret, nas za nekoliko godina neće biti – poješće nas uvoz. Rješenje je da se poveća fond podrške i daju veće subvencije, jer nema dovoljno mladih koji se uključuju u ovu djelatnost“, rekao je Batrović.

Njegov kolega Srđan Raičević istakao je važnost pripreme za evropske standarde.

„Poljoprivreda ima obaveze, i Zeta ima obaveze. Moramo se prilagoditi EU standardima. Sastanak je bio koristan, žao mi je što nije bilo više prisutnih, posebno mlađih. Iskazali smo svoje probleme i vjerujem da će nas članstvo u EU obavezati na njihovo rješavanje, te da će se više mladih ljudi okrenuti poljoprivredi“, rekao je Raičević.

U okviru posjete Golubovcima, predstavnici dva ministarstva su posjetili Srednju mješovitu školu „Golubovci“ i sa učenicima I i III razreda obrazovnog programa agrotehničar razgovarali o mogućnostima koje će članstvo u EU donijeti crnogorskim građanima, posebno poljoprivrednim proizvođačima.

Poručili su mladima da će im članstvo u EU pružiti brojne prilike, ali da je važno da se za njih pripreme, kroz sticanje novih znanja i vještina.

U sklopu posjete školi, održano je i onlajn takmičenje o poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, a nagrađeno je troje najboljih.