Politika

Pejović: Jedino širokim konsenzusom do uvođenja srpskog jezika kao službenog

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kazao je gostujući u emisiji “Link” da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni u Crnoj Gori potpuno legitiman, te da izvršna vlast neće odstupiti od prioriteta koji se odnose na unapređenje životnog standarda, vladavinu prava i evropske integracije.

Pejović je istakao da je Ustav jako eksplicitan u tom segmentu, te da su potrebne dvije trećine u parlamentu, tri petine od upisanih birača u biračko spisku, a to znači da 325.000 građana mora podržati inicijativu.

On ističe da se do toga može doći jedino širim društvenim konsenzusom, da svi društveno-politički akteri podrže tu inicijativu.

“Da bi se ovo pitanje riješilo moramo imati konstruktivan pristup i može se riješiti kao posljedica šireg društvenog konsenzusa, kroz participaciju svih etničkih vjerskih zajednica i opozicionih partija, samo tako možemo doći do brojke koju je Ustav propisao”, naglasio je Pejović.

Poručuje da je u pitanju legitimna inicijativa ali da izvršna vlast neće odstupiti od prioriteta koji se odnose na unapređenje životnog standarda, vladavinu prava i evropske integracije.

Komentarišući reakcije na Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, Pejović je naglasio je da je legitimno da opozicija relativizuje uspjehe parlamentarne većine bez obzira na činjenice.

Evropske integracije, kako kaže, više nijesu floskula, evropske integracije nijesu deklarativna orjentacija, već imamo konkretne benefite.

“Vlada je usvojila određene politike koje će nam kroz plan rasta donijeti 383 miliona eura, od toga 110 miliona bespovratnih sredstava, 283 miliona jako povoljnih kredita…”, istakao je Pejović.

“Mi smo još uvijek kandidat za članstvo u EU, a zamislite kakve ćemo tek imati benefite kada postanemo dio EU. Zato je na nama velika odgovornost i zato je značajno da svi politički akteri budu fokusirani na taj cilj da Crna Gora postane članica EU do 2028. godine”, poručio je Pejović.

Komentarišući pitanje dvojnog državljanstva, Pejović je kazao da je to takođe legitimno pitanje koje je naslijeđeno.

Postoji veliki broj građana koji žive u Crnoj Gori a koji nemaju riješeno to pitanje, sa druge strane postoji bojazan da će se kroz to pitanje mogao iskonstruisati izborni inženjering. Ja odgovorno tvrdim da Pokret Evropa sad neće učestvovati u nikakvom izbornom inženjeringu, niti će bilo koje rješenje kada je u pitanju dvojno državljanstvo biti na uštrb crnogorske nezavisnosti i državnosti”, zaključio je Pejović gostujući u emisiji “Link”.

Izvor: RTCG

Sledeće

Vukićević: Dritanovi kadrovi da odgovaraju zbog štete nanijete Aerodromima

Ne propustite

Mandić: Sprovešćemo volju naroda, srpski će biti službeni jezik

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović vratio službeno vozilo: Sve završavam svojim kolima

Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović, vratio je krajem novembra parlamentu službeni automobil koji je koristio.

“Vijestima” su to potvrdili Skupština i Pejović.

On je listu kazao da je to učinio jer, kako tvrdi, sve službene obaveze može obavljati koristeći privatni automobil.

“To nije nešto što odstupa od praksi koje su svojstvene zemljama Evropske unije, a takođe je jako važno da imamo racionalan pristup prema državnim resursima”, poručio je Pejović, dodajući da nije prvi poslanik najjače vladajuće partije koji je to uradio, odnosno da je, kako je naveo, nekoliko funkcionera PES-a odbilo da koristi službena vozila koja su im bila na raspolaganju.

Iz parlamenta su “Vijestima” rekli da je Pejović razdužio vozilo 25. novembra, te da klub poslanika PES-a nije zaduživao auto za svoje potrebe.

Prema skupštinskom pravilniku o korišćenju službenih vozila, njih stalno mogu upotrebljavati potpredsjednik najvišeg zakonodavnog doma, lice koje odredi šef poslaničkog kluba (za potrebe kluba), predsjednik radnog tijela parlamenta, generalni sekretar, njegov zamjenik i pomoćnik, šef kabineta predsjednika Skupštine, te šef obezbjeđenja prvog čovjeka zakonodavnog doma.

Izvor: Vijesti

Politika

Vlada će bivšim radnicima Radoja Dakića isplatiti 7,7 miliona eura

Vlada će bivšim radnicima „Radoja Dakića“ na ime neizmirenih zarada država će isplatiti preko 7,7 miliona eura.

Navodi se da je nakon utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu, Vlada zaključila da su se stekli uslovi za ispunjenje svoje pozitivne obaveze izvršenja konkretnih nespornih pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka donijetih u korist ostalih bivših radnika „Radoja Dakića“, a po osnovu kojih su potraživanja priznata u stečajnom postupku.

Dodaje se da broj radnika, čija potraživanja nijesu isplaćena u cjelosti, iznosi 1,5 hiljada.

“Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, najkasnije do 15. decembra, prenese na depozitni račun Privrednog suda 7.787.128 eura, radi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike „Radoja Dakić“, koja nijesu izmirena u dosadašnjem toku stečajnog postupka”, kaže se u saopštenju.

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.

Kako se navodi, predloženim zakonom stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje sistema individualne kapitalizovane štednje sa direktnim uticajem na bolju buduću socijalnu sigurnost građana, uz obezbjeđenje trajne i efikasne socijalne zaštite koja bi trebala da obezbijedi pristojan životni standard u starijoj dobi.

“Cilj ovog propisa je unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, kao i uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje penzionim fondovima u Crnoj Gori, usklađenog sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u ovoj oblasti “, rekli su iz Vlade.

To bi, kako se navodi, trebalo da se pozitivno odrazi kako na tržište kapitala tako indirektno i na poslovanje realnog sektora i na privredu u cjelini.

“Penziona štednja predstavlja periodičnu isplatu u novcu koja se isplaćuje licu koje je ostvarilo pravo na nju nakon ispunjavanja uslova propisanih predloženim zakonom, pri čemu isplate mogu imati oblik doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog”, kaže se u saopštenju Vlade.

Oni su naveli da iz ugla fiskalnog tretmana, u skladu sa važećim ali i predloženim zakonom, penziona štednja predstavlja dio već oporezovanog neto iznosa sredstava građana.

Vlada je na sjednici utvrdila i Predlog zakona o energetici, s izvještajem sa javne rasprave, kojim će se izvršiti dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u toj oblasti – Direktivom (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije.

“Direktiva uspostavlja zajednička pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju i skladištenje energije i snabdijevanje električnom energijom, zajedno s odredbama o zaštiti potrošača, kako bi se stvorila istinski integrisana, konkurentna, fleksibilna, pravedna i transparentna tržišta električne energije orijentisana na potrošače u Uniji”, navodi se u saopštenju.

Politika

Vuković je na službena putovanja trošio duplo više od sadašnje gradonačelnice Podgorice

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac u prvih 11 mjeseci ove godine na reprezentaciju i službena putovanja potrošila je 18.169 eura, odnosno oko trećine ukupnog budžeta namijenjenog za ove svrhe.

Ova suma predstavlja svega 26 odsto budžeta predviđenog za službena putovanja i 38 odsto budžeta predviđenog za reprezentacije.

To proizilazi iz dokumenta Glavnog grada u koji je Portal RTCG imao uvid.

Ukupna potrošnja je 2023. godine iznosila 24.629 eura. Olivera Injac je na poziciju gradonačelnice izabrana u aprilu te godine.

Njen prethodnik na ovoj poziciji, Ivan Vuković, 2019. godine je po ovom osnovu utrošio 54.936 eura, a 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa, 25.994 eura.

Podaci pokazuju da je 2022. utrošeno 59.784 eura, a godinu ranije 51.747 eura.

Kada su u pitanju troškovi po kategorijama, za službena putovanja najviše je potrošeno 2019. godine, 40.436 eura. Pretprošle godine potrošeno je 40.000 eura.

U prvih 11 mjeseci ove godine, potrošeno je 10.495 eura.

Za reprezentaciju je najviše potrošeno 2021. godine, 26.000 eura. U 2023. godini, s druge strane, potrošeno je 4.201 euro. Ove godine, ti troškovi su iznosili nešto preko 7.600 eura.

Visoki troškovi za reprezentaciju zabilježeni su i 2022. godine, kada je potrošeno skoro 20.000 eura.