Politika

Vukićević: Dritanovi kadrovi da odgovaraju zbog štete nanijete Aerodromima

Ministarstvo saobraćaja (MS) preduzelo je niz koraka kako bi unaprijedilo avio-saobraćaj jer smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo kada je u pitanju avio-dostupnost, kazala je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

“Formirana je radna grupa za avio-dostupnost, sa zadatkom da razmotri sve modele za unapređenje avio-dostupnosti i samim tim doprinese boljoj povezanosti Crne Gore sa drugim zemljama. U tom smislu, MS će donijeti podzakonski akt kojim će biti regulisan postupak proglašenja linije u javnom interesu, kao i kriterijumi za obavljanje prevoza na liniji u javnom interesu. Biće potrebno izmijeniti Zakon o vazdušnom saobraćaju, imajući u vidu da trenutni zakon ne definiše navedenu oblast. Predlog zakona je već u završnoj fazi i nakon što Skupština donese navedene izmjene i dopune, Vlada će donijeti uredbu o proglašenju linije u javnom interesu, kao i o kriterijumima za obavljanje prevoza na liniji u javnom interesu. Na ovaj način će doći do unapređenja avio-dostupnosti na način da će se Crna Gora povezati sa mnogim destinacijama u okviru Evropske unije, kao i na svjetskom nivou”, odgovorila je Vukićević na poslaničko pitanje Nikole Rakočevića (DPS).

On je kazao da je od promjene vlasti 2020. godine resor saobraćaja intenzivno razaran, te da je saobraćajna povezanost Crne Gore planski uništavana.

“Sa 80 direktnih linija sa aerodroma Podgorica i Tivat 2019. godine, došli smo na 30 linija. Umjesto da idemo na 120 dnevnih operacija, koliko ima Tirana. Potpuno razgrađivanje avio-dostupnosti Crne Gore išlo je u prilog aerodromu u Tirani. Smišljena namjera da se našteti Aerodromima Crne Gore (ACG), avio-dostupnosti, ekonomiji Crne Gore, a sve da bi se ojačao regionalni konkurent”, rekao je Rakočević.

Istakao je da su u ovoj godini 63 hiljade građana Crne Gore letjele iz Tirane. Ministarku je pitao šta planira da uradi u cilju privlačenja loukost kompanija i drugih avio-prevoznika, a sve u cilju bolje povezanosti Crne Gore sa svijetom.

Vukićević je u odgovoru kazala da je prethodna vlada (premijera Dritana Abazovića – prim.aut.) najviše pomogla Tirani da postane regionalni centar kada je u pitanju avio-saobraćaj.

” Smatram da su odluke donesene u tom periodu veoma loše i da možda ima elemenata za krivičnu odgovornost. Nanijeta je šteta Aerodromima i Crnoj Gori, negativno se uticalona reputaciju Crne Gore kao turističke destinacije, zbog čega neko treba da odgovara”, poručila je Vukićević.

Istakla je da tri niskotarifne kompanije – Rajaner, Vizer i Izidžet – nikada nisu prekidale saobraćaj, već su ga tokom ljetnje i zimske sezone prilagođavale potrebama tržišta i raspoloživim kapacitetima.

“S tim što se mora priznati da su u Rajaneru bili nezadovoljni odlukom koja je donijeta za vrijeme prethodne vlade, a koja se ticala podsticajne šeme za loukost kompanije. Već na početku mandata sam istakla da tu odluku smatram pogrešnom, jer mislim da je uz neke druge okolnosti uticala da loukost kompanije smanje broj letova sa crnogorskih aerodroma. Takva odluka je bila višestruko štetna, jer je, osim uticaja na avio-dostupnost, i marketinški bila veoma loša po Crnu Goru”, rekla je Vukićević.

Sledeće

Knežević: Hvala mojim Zećanima u SAD-u što su glasali za Trampa

Ne propustite

Pejović: Jedino širokim konsenzusom do uvođenja srpskog jezika kao službenog

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata

Autor: Vladimir Jovanović

U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.

Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.

A efekat je višeslojan.

Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.

Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.

Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.

To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.

U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.

Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.

I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.

A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.