Zeta
Opština Zeta: Za svaku košnicu po 10 eura subvencije
Počele su prijave pčelara za subvencije od deset eura po košnici koje Opština dijeli ove godine u ukupnom iznosu od 20.000 eura.
Ova mjera uvedena je prvi put ove godine i pčelari se mogu prijavljivati do 1. jula. Na teritoriji Opštine Zeta ima registrovano ukupno 1.500 košnica pčelara iz dva pčelarska društva – Donja Zeta i Zeta. Kako je kazao Mladen Stanović, v.d. sekretar za poljoprivredu i preduzetništvo, obezbijedili su dodatnih 5.000 eura za ovu mjeru jer očekuju da će se prijaviti i pčelari koji nijesu u udruženjima.
“Vjerovatno ima još oko 500 košnica. Dajemo deset eura po košnici i nijesmo ih ograničili kako novac moraju potrošiti. Podgorica je imala mjeru koja se odnosila na kupovinu pogačica ili neke druge opreme, pa to nije bilo popularno. Tako da smo odlučili da ih ne uslovljavamo kako ih moraju utrošiti”, rekao je Stanović.
U toku je i prijavljivanje stočara za subvencije za držanje svinja. Stanović kaže da su i tu uvećali iznos.
“Prošle godine to je bilo 80 eura po grlu, a ove je 100 eura. Stočari se već mogu prijavljivati”, ističe Stanović.
Na teritoriji Zete ima 700 krava. Za one koji imaju do tri krave Opština je obezbijedila podršku, a oni koji imaju veće farme finansiraće ministarstvo.
“Prošle godine imali smo 85 stočara koji imaju do tri krave. Po poljiprivrednom popisu u Zeti ima 1.300 grla goveda. To su deset stočara koji imaju po 100 krava, a imamo i nekih koji imaju oko 50, tako da oko 500 krava bude samo sa velikih farmi. Za krave je subvencija 50 eura. Ove godine smo obezbijedili 100.000 eura za mlijeko, odnosno šest centi po litru mlijeka koje se isporuči sirarama i mljekarama. Prošle godine smo potrošili 98.000 eura. Očekujemo da će i ove godine tako biti”, ističe Stanović.
Stanović kaže da su rok za prijavljivanje za podršku sjetvi i žetvi pomjerili.
“Za sjetvu kukuruza bio je rok 1. jun, ali su se ljudi žalili jer žele i pozni kukuruz da siju pa smo produžili do 1. jula. Sjetva počinje u martu, tako da prijave još nijesu počele. Prvi put smo ove godine uveli da sjetva bude potpuno besplatna. Prošle godine smo izdvajali 15 eura, a deset se proizvođaču naplaćivalo. Sad 30 eura mi plaćamo. Za žetvu pšenice i strnih žita i berbu kukuruza tu plaćamo po pola 20 eura mi, 20 poljoprivrednika. Za tu mjeru opredijelili smo 80.000 eura. Kod nas je 2024. godine u odnosu na 2023. godinu došlo do smanjenja površina pod pšenicom za 50 hektara. Oko 300 hektara je bilo 2023. godine, a 2024. godine 250 hektara”, ističe Stanović.
Promijenili su i mjeru da ove godine voćari moraju usaditi 80 umjesto 100 voćki, a vinogradari 200 loza da bi im sadni materijal bio plaćen 50 procenata.
“Imamo i mjeru za kupovinu mreža za zaštitu usjeva od ptica. Postoji problem širenja ribarskih mreža oko usjeva pa se hvataju ptice, a često i zaštićene vrste. Tako da smo odlučili da subvencionišemo 40 procenata za mreže, a dio obezbijedi i ministarstvo”, kazao je Stanović.
Izvor: Dan
Zeta
Stručnjaci upozorili na ekološke i ekonomske rizike izgradnje kolektora u Botunu
Večeras je u velikoj sali KIC-a Zeta održana tribina u sklopu referendumske kampanje za predstojeći referendum u Zeti koji će se održati 14. decembra a tiče se izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Uz veliko prisustvo žitelja Botuna, ali i svih Zećana, predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, poslanika u Skupštini Crne Gore i lidera DNP-a Milana Kneževića kao i prisustvo svih predstavnika parlamentarnih stranaka u SO Zeta i odbornika moglo se čuti zašto je potencijalna izgradnja ovakvog postrojenja štetna za građane Zete.
Prisutnima su se obratili profesori sa Univerziteta Imperijal Koledž iz Londona Čedo Maksimović kao i profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Jovović.
Maksimović se prisutnima zahvalio na dugotrajnom aplauzu kao i porukama koje je dobio nakon gostovanja u emisiji na televiziji sa nacionalnom frekvencijom.
,,Čast mi je i privilegija da govorim pred punom salom i popričamo o problemu sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici koji se reflektuje direktno na Zetu i njene građane” , započeo je svoje izlaganje Maksimović i nastavio:
,,Suština problema koji se tiče PPOV-a jeste nesavremeno rešenje i tehnologija koja je toliko stara da gotovo i nemamo slučaj da se u današnjem vremenu može naći sličan sistem koji se gradi u okruženju ili Evropi.

photo by Miloš Klikovac
Odbili su da nam dostave tehnički dokument o samom projektu ovog postrojenja, a najbolji primjer jeste na Luštici, gotovo identičan primjer i sistem koji su oni tada predstavili kao zadnju riječ tehnologije, danas je na obali Đuraševića na Luštici nemoguće večerati, ljudi se razbježe, da ne pričamo samo o utrošenoj energiji koje će ovo postrojenje proizvesti. To će biti toliko visoki računi za struju da opštinski budžet neće moći podnijeti tolikog potrošača”, kazao je profesor sa Londonskog univerziteta.
U svom izlaganju je zatim i pomenuo da je gotovo nemoguće da Glavni grad podnese strahovite ekonomske posljedice koje će PPOV proizvesti na budžet Podgorice.
,,Radi se o skupom projektu, čija cijena ne odgovara tehnologiji koja se nalazi unutar ovog sistema, vjerovatno ima i nekih novijih komponenti ali taložnica i spalionica uz bazen crvenog mulja je ekološka katastrofa” , kazao je Maksimović i pomenuo način na koji se moglo doći do boljih rešenja.
,,Primjenom biofiltera se moglo naći optimalnije i bolje rešenje, imamo primjere iz regiona gdje su se radila postrojenja na manjim površinama a dali su izvanredne rezultate, mogli su ljudi koji su radili ovaj projekat i elaborat konsultovati struku i naći pravo rešenje koje će biti na dobrobit svih građana i u Zeti i u Podgorici.”
Maksimović je naveo nekoliko primjera iz regiona i svijeta, ali u svom zaključku izrazio i nadu da će se razgovorom naći kompromis jer ovakav sistem je crni oblak nad Botunom i cijelom Zetom.
,,Suština je da se za znatno manje novca moglo doći do znatno boljih rešenja i boljih postrojenja koji imaju novije tehnologije, lakši su za održavanje i ekološki prihvatljiviji. Samo ću pomenuti primjer Šenžena gdje je postrojenje u centru grada a prečišćena voda je do te mjere čista i korisna, da je oni ne bacaju i prosipaju već je koriste za proizvodnju čipova u mobilnim telefonima koje svi mi danas kupujemo od kineskih proizvođača. Pozivam još jednom sve strane da sjednu za stol i zajedno sa svima nama dogovorimo ono što je na korist svakom čovjeku u Crnoj Gori”, zaključio je Maksimović.
Sa stavom profesora Maksimovića usaglasio se i profesor Aleksandar Jovović koji je pričao o spalionici unutar samog postrojenja, kao i o talozima mulja kojem treba dosta vremena da se razloži u kišnim danima kao i o još mnogo faktora koji su ovaj proces od samog početka učinili netransparentnim i neodrživim.
Građani Zete su imali priliku da učestvuju u otvorenom dijalogu sa eminentnim profesorima na goruću temu koja će svoju kulminaciju doživjeti 14. decembra na gradskom referendumu kada će o sudbini Zete odlučivati oni koji su i najviše pozvani o njoj da odlučuju – njeni građani.
Zeta
Asanović: Kolektor nije politička igra
Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović istakao je da situacija oko izgradnje kolektora u Botunu nije politička igra, već pitanje zdravlja građana.
Tokom gostovanja na Aplus televiziji, Asanović je kazao da život mještana Gornje Zete i Botuna već ugrožen, te da planirani kolektor neće riješiti probleme, već ih može dodatno pogoršati.
„Kolektor neće biti zatvorenog tipa, a spalionica izbacivaće kancerogene materije, što je opasno za porodice čije se kuće nalaze na 200-300 metara od lokacije“, rekao je Asanović.
Podsjetio je da prostor već 50 godina trpi posljedice bazena crvenog mulja, te da Zeta uopšte neće biti priključena na kolektor. Mještani Botuna, kako je naveo, protestuju još od ranih 2000-ih.
Asanović je kritikovao nedostatak transparentnosti, projekat i ugovori o izgradnji kolektora nisu javno dostupni, iako direktor Vodovoda stalno na njih upućuje.
„Građani žele uvid u ugovor da bi imali širu sliku. Nišavić bi trebalo da objasni kako će kolektor graditi pred nosem ljudi koji na njega nisu priključeni“, poručio je Asanović.
Asanović je kazao da gradonačelnik Podgorice Saša Mujović vodi agresivnu kampanju za izgradnju kolektora, dok veliki dio građana Zete podržava njihove stavove.
„Najlakše je graditi komšiji u dvorište, ali građani ne žele kolektor na svojoj teritoriji“, istakao je Asanović.
On je dodao da ministar prostornog planiranja Slaven Radunović nije imao priliku da razgovara sa mještanima, iako su imali dobre odnose i socijalni kontakt.
„Radunović je mogao da se udostoji da dođe i sasluša naše mišljenje“, zaključio je Asanović.
Knjiga “Čast i obraz” autora Radomira Milića, sinoć je promovisana u maloj sali Kulturno-informativnog centra Zeta.
Promocija knjige je započeta pjesmom “ Samo Zetu srce želi”, koju je autor posvetio Zeti, a njene stihove je recitovala moderatorka promocije Sanja Marović, dok su o knjizi tokom večeri govorili književnici i pjesnici – Radovan Radović, Vukić Garo Brajković, Slobodan Čurović, kao i sam autor knjige Radomir Milić.
Knjiga “Čast i obraz” predstavlja bisernicu pjesama, koje su nastale odgajanjem i očuvanjem tradicije i kulture plemena Crne Gore, od kojih u prvom redu autor svrstava pleme Kuči, odakle i sam vodi porijeklo.
“Vođen primjerima čojstva i junaštva, Radomir Milić se kroz svaki naslov pjesama i kroz svaki stih obraća precima i vrsnim pjesničkim izrazima se odužuje svom plemenu kao i velikom Marku Miljanovu”, kazao je pjesnik Radovan Radović.
Stihove iz Milićeve knjige “Čast i obraz”, prisutnima je čitao Vukić Garo Brajković, takođe priznati pjesnik, dok je o knjizi govorio književnik Slobodan Čurović.
“Živjela mi ravna Zeto,
zemljo časna ljudskog soja,
ti si pismo moje sveto,
ti si sveta zemlja moja”!
Radomir Milić
“Radomir Milić je najčasnija riječ savremene srpske poezije Crne Gore, pjesnik jakih poetskih slika, gromskih stihova, jasnog etičkog i smislenog puta”, navodi Čurović, dodajući da autor pjeva himnu slobodi, poštenju, plemenitosti, svetosavskim vrijednostima i tragičnim sudbinama Srba.
Čurović ističe da Milić ovim djelom ukazuje da se nikada ne zaborave naši korijeni, Kosovo, pravoslavno biće i srpsko junaštvo.
Organizatori promocije su počastili publiku izvođenjem mladih guslara Sekule Cerovića, Pavla Bulatovića i Damjana Vojvodića, koji su pokazali da tradicija živi kroz nove generacije.
Promocija knjige “Čast i obraz”, upotpunjena je obraćanjem autora Radomira Milića, koji se prisutnima zahvalio i obratio stihovima svojih pjesama.
-
Ekonomija2 дана ranijeMinistarstvo poljoprivrede finansira adaptaciju Doma omladine u Zeti
-
Politika2 дана ranijeKnežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast
-
Priroda i društvo3 дана ranijeNišavić: Početak gradnje postrojenja u Botunu u naredne dvije sedmice
-
Priroda i društvo15 сати ranijeCrveni mulj KAP-a, tempirana ekološka bomba
-
Zeta2 дана ranijeStručnjaci upozorili na ekološke i ekonomske rizike izgradnje kolektora u Botunu
-
Priroda i društvo4 дана ranijeOpština donirala 3.000 eura Udruženju penzionera Zeta
-
Hronika3 дана ranijeZećaninu iz Amerike poštom stiglo 1,8 kilograma marihuane
-
Sport4 дана ranijeBitka za svjetsko prvenstvo – Evropa gori, Meridianbet podiže atmosferu na novi nivo!!

