Connect with us

Zeta

Opština Zeta: Za svaku košnicu po 10 eura subvencije

Mladen stanović

Počele su prijave pčelara za subvencije od deset eura po košnici koje Opština dijeli ove godine u ukupnom iznosu od 20.000 eura.

Ova mjera uvedena je prvi put ove godine i pčelari se mogu prijavljivati do 1. jula. Na teritoriji Opštine Zeta ima registrovano ukupno 1.500 košnica pčelara iz dva pčelarska društva – Donja Zeta i Zeta. Kako je kazao Mladen Stanović, v.d. sekretar za poljoprivredu i preduzetništvo, obezbijedili su dodatnih 5.000 eura za ovu mjeru jer očekuju da će se prijaviti i pčelari koji nijesu u udruženjima.

“Vjerovatno ima još oko 500 košnica. Dajemo deset eura po košnici i nijesmo ih ograničili kako novac moraju potrošiti. Podgorica je imala mjeru koja se odnosila na kupovinu pogačica ili neke druge opreme, pa to nije bilo popularno. Tako da smo odlučili da ih ne uslovljavamo kako ih moraju utrošiti”,  rekao je Stanović.

U toku je i prijavljivanje stočara za subvencije za držanje svinja. Stanović kaže da su i tu uvećali iznos.

“Prošle godine to je bilo 80 eura po grlu, a ove je 100 eura. Stočari se već mogu prijavljivati”, ističe Stanović.

Na teritoriji Zete ima 700 krava. Za one koji imaju do tri krave Opština je obezbijedila podršku, a oni koji imaju veće farme finansiraće ministarstvo.

“Prošle godine imali smo 85 stočara koji imaju do tri krave. Po poljiprivrednom popisu u Zeti ima 1.300 grla goveda. To su deset stočara koji imaju po 100 krava, a imamo i nekih koji imaju oko 50, tako da oko 500 krava bude samo sa velikih farmi. Za krave je subvencija 50 eura. Ove godine smo obezbijedili 100.000 eura za mlijeko, odnosno šest centi po litru mlijeka koje se isporuči sirarama i mljekarama. Prošle godine smo potrošili 98.000 eura. Očekujemo da će i ove godine tako biti”,  ističe Stanović.

Stanović kaže da su rok za prijavljivanje za podršku sjetvi i žetvi pomjerili.

“Za sjetvu kukuruza bio je rok 1. jun, ali su se ljudi žalili jer žele i pozni kukuruz da siju pa smo produžili do 1. jula. Sjetva počinje u martu, tako da prijave još nijesu počele. Prvi put smo ove godine uveli da sjetva bude potpuno besplatna. Prošle godine smo izdvajali 15 eura, a deset se proizvođaču naplaćivalo. Sad 30 eura mi plaćamo. Za žetvu pšenice i strnih žita i berbu kukuruza tu plaćamo po pola 20 eura mi, 20 poljoprivrednika. Za tu mjeru opredijelili smo 80.000 eura. Kod nas je 2024. godine u odnosu na 2023. godinu došlo do smanjenja površina pod pšenicom za 50 hektara. Oko 300 hektara je bilo 2023. godine, a 2024. godine 250 hektara”, ističe Stanović.

Promijenili su i mjeru da ove godine voćari moraju usaditi 80 umjesto 100 voćki, a vinogradari 200 loza da bi im sadni materijal bio plaćen 50 procenata.

“Imamo i mjeru za kupovinu mreža za zaštitu usjeva od ptica. Postoji problem širenja ribarskih mreža oko usjeva pa se hvataju ptice, a često i zaštićene vrste. Tako da smo odlučili da subvencionišemo 40 procenata za mreže, a dio obezbijedi i ministarstvo”, kazao je Stanović.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zeta

Opština Zeta planira izgradnju vatrogasne stanice u naselju Cijevna

Objekat Vatrogasne stanice Opština Zeta planiran je da se gradi u naselju Cijevna, u neposrednoj blizini šljunkara i preduzeća Kips.

Kako razgraničenje između Podgorice i Zete nije završeno, a Cijevna je samo jedna od tačaka sporenja, postavlja se logično pitanje koja lokalna samouprava će u budućnosti gazdovati tom teritorijom pa i stanicom. Možda je rješenje u novom Prostorno urbanističkom planu Podgorice. Prema onome koji je upotrebi od 2014. godine, granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

Sa druge strane zvanična Zeta nema dilemu i smatra da je kompletna KO Cijevna, odnosno sve parcele od rijeke Cijevne do iznad Kipsa pripadaju njima. Objekat Vatrogasne stanice planiran je na urbanističkoj parceli 65, KO Cijevna, u zahvatu UP-a Skladišta i servisi-Cijevna“. Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da lokacija na kojoj je predviđena stanica samo trenutno pripada Glavnom gradu jer imovina nije prevedena.

“Lokacija je po nama nesporna. Po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji koji uporno iz Glavnog grada neće da poštuju, to pripada Zeti. Međutim, ukoliko se ubrzo ne prevede nesporno zemljište bićemo primorani da idemo u radikalizaciju koja će podrazumijevati i ometanje rada uprave Glavnog grada”,  saopštio je Asanović.

Za gradnju u naselju Cijevna, podnijeli su zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat. Asanović navodi da su za objekat uradili idejno rješenje i glavni projekat, koji je i revidovan. Navodi da očekuju saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu kako bi do naredne požarne sezone Zeta dobila Vatrogasnu jedinicu. Poručuje i da će im za gradnju objekta trabati dozvole i od Glavnog grada.

“Još jedan od preduslova za formiranje službe je da dođe do raspodjele kamiona i opreme sa Glavnim gradom. Dok izgradimo objekat koji će služiti za Vatrogasnu jedinicu i Komunalnu policiju i inspekciju biće potrebno neko vrijeme za koje će, nadamo se, doći do raspodjele. Dobili smo podatak da od ukupnog broja požara koje obavlja podgorička Vatrogasna služba, skoro polovina je na teritoriji Zete i Tuzi, što znači da moramo što prije osnovati svoju jedinicu kako bi direktno od nas zavisila zaštita imovine i građana”, saopštio je Asanović.

U eleaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu piše da je parcela definisana kao pašnjak 5. klase i površine je 1.897 kvadrata. Vatrogasna jedinice je organizovana na dva nivoa.

“U prizemlju se nalaze garaža i svi sadržaji potrebni za svakodnevni rad vatrogasne jedinice. Ukupna neto površina objekta iznosi 1.072 kvadrata, od čega administrativni prostori zauzimaju 91 kvadrat, Vatrogasna stanica 702 kvadrat, a zajednička terasa 278 kvadrata. Ulaz za zaposlene i posjetioce smješten je na sjeveroistočnoj fasadi, dok su ulazi za vozila na sjeveroistočnoj i jugoistočnoj fasadi”,  piše u elaboratu.

U dokumentu je naznačeno da zona Vatrogasne stanice obuhvata spavaonicu do osam osoba, dispečerski centar, dvije kancelarije,salu za obuku…

 

Izvor: Dan

Continue Reading

Zeta

Antifašisti Zete obilježili Dan ustanka i Dan državnosti

Na Spomeniku palim borcima Zete tokom Narodnooslobodilačke borbe, svečano je obilježen Trinaestojulski ustanak – jedan od najsvjetlijih i najznačajnijih datuma u istoriji Crne Gore. U prisustvu predsjednika Skupštine opštine Zeta Nebojše Domazetovića, predstavnika lokalne administracije, brojnih građana i poštovalaca antifašističke borbe, evocirane su uspomene na herojski 13. jul 1941. godine.

Profesor u penziji Dragan Kopitović obratio se prisutnima snažnim riječima:

„Okupili smo se da zajedno, odamo poštovanje, jednom od najsvjetlijih datuma u istoriji Crne Gore – Trinaestog jula 1941. godine, kada su rodoljubi Crne Gore, podigli oružani ustanak, protiv fašističkog okupatora i pokazali Evropi, kako se čuva i brani sloboda.“

Podsjećajući na značaj spomenika podignutog u čast 220 boraca čija su imena uklesana u kamen, Kopitović je istakao:

„Neka ovaj velelepni spomenik, na kome su uklesana 220 imena rodoljuba, bude zavjet i garancija – opstajanja na ovim uzavrelim prostorima, oko kojeg i ubuduće treba da se okupljamo. Na to nas obavezuju imena Nika Marasa, Nikole Karadaglica, Zarije Vujosevića, Milana Vukotića, Milutina Markovića … i mnogih drugih boraca, pretežno mladića, koji su se uključili u ustaničke redove.“

Kopitović je naglasio istorijsku ulogu Crne Gore u borbi protiv fašizma:

„Trinaestojulskim ustankom Crna Gora je ušla u istoriju, kao prva u tadašnjoj porobljenoj Evropi, masovno ustala protiv fašizma, kao potvrda nepokornog duha crnogorskog naroda nadahnutog hrabrošću i slobodarstvom predaka, koji su stoljećima branili zemlju, vjeru i čast, kako bi buduće generacije živjele u slobodi.“

On je posebno istakao doprinos Zete u toj borbi:

„Naša slobodarska Zeta je dala veliki doprinos toj borbi, u kojoj je sloboda skupo plaćena.“

Govoreći o poukama koje treba da nosimo iz slavne prošlosti, Kopitović je poručio:

„Trinaestojulski ustanak nas opominje da ne dozvolimo da nas mržnja i podjele udalje od onoga što smo kroz istoriju bili, činili i branili. Najjači smo kada smo zajedno, kada čuvamo svoje državno dostojanstvo i naše civilizacijske vrijednosti.“

Svoje obraćanje završio je snažnom porukom:

„Neka živi ponosna Crna Gora i u njoj naša Zeta!“

U umjetničkom dijelu programa stihove je govorila Slavka Klikovac, dok su u muzičkom dijelu nastupili Duško i Vesna Lazović.

Obilježavanje Trinaestog jula na Anovima još jednom je potvrdilo nepokolebljivu vezu građana Zete sa slobodarskom tradicijom i antifašističkim vrijednostima koje baštini Crna Gora.

Continue Reading

Zeta

Zoran Bulatović: Vrijeme je da Zeta dobije muzej dostojan svoje istorije (VIDEO)

U vremenu kada se kulturna baština sve češće posmatra kroz prizmu turističkog potencijala, postoje ljudi koji joj pristupaju sa dubokim poštovanjem – kao istinski čuvari identiteta i istorijskog pamćenja. Jedan od njih je Zoran Bulatović, kolekcionar koji iz Londona brižljivo prikuplja i čuva najopsežniju kolekciju knjiga, mapa i ilustracija koje svjedoče o bogatoj prošlosti Crne Gore.

Njegov poduhvat, Muzej Magična Crna Gora, predstavlja jedinstven spoj tradicije i savremene umjetničke vizije.

U ekskluzivnom razgovoru za Portal Zeta, Bulatović ističe važnost očuvanja autentičnih crnogorskih vrijednosti i posebnu ulogu koju Zeta ima u toj priči:

“Želim da vam ispričam ne priču, nego bajku o Crnoj Gori. Ako pričamo o Zeti, koja je bila praktično prestonica četiri-pet vjekova, Zeta je bila savršenstvo, koja je nekako zadnjih 50 godina u zapećku. Nadam se da će proglašenjem opštine Zeta da se probudi, da se vrate ti heroji Zete i da krenu malo jače”, kazao je Bulatović za Portal Zeta.

Njegova vizija ne staje na prošlosti – ona poziva na buđenje duha, samopouzdanja i identiteta kroz kulturu i pamćenje. Intervju otkriva kako je nastala ideja o muzeju, šta posjetioci mogu očekivati i zašto vjeruje da je upravo Zeta mjesto iz kojeg magija može ponovo krenuti.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto