Zeta

Noković: Pretvorićemo KIC “Zeta” u središte kulture

privatna arhiva

Razvijenog društva nema bez razvijene kulture, kazao je vršilac dužnosti (v.d.) direktora Kulturno – informativnog centra (KIC) Zeta, Branko Noković, dodajući da namjeravaju da tu javnu ustanovu pretvore u središte kulture.

Noković je kazao da su, u prethodnih godinu njegovog mandata, uspjeli u svom glavnom cilju, a to je da vrate zetsku publiku.

Kako je dodao, vodila ih je želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području te opštine, da se ojača i sačuva njen identitet, ali i da se afirmiše Opština kao mjesto okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu.

„Bez razvijene kulture ne možemo govoriti o razvijenom društvu. Siguran sam da se kreativnim pristupom u koncipiranju programskih aktivnosti može doprijeti i do za kulturne programe nezainteresovanih stanovnika“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, važno je izgraditi svijest, najprije kod djece, u vrlo ranom uzrastu, pa sve do građana treće dobi, o kulturi kao nečemu što se ne može marginalizovati i što je podjednako važno, ne samo za pojedinca već i za društvo u cjelini.

„Ono što je definisalo naš put u prethodnih godinu dana je svakako želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području Opštine Zeta, da se ojača i sačuva njen identitet i u krajnjem da afirmišemo Opštinu kao mjesto dobro okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu“, kazao je Noković.

On je naveo da su se, prilikom koncipiranja programskih aktivnosti, trudili da zadovolje interese raznovrsne publike, bez obzira na starosne i obrazovne profile.

„Kao što su polaznici vrtića, učenici osnovnih i srednje škole, adolescenti, sportski klubovi, zaposleni u javnom sektoru, osjetljive kategorije stanovništva, korisnike Centra za pružanje usluga uz oblasti socijalne i dječije zaštite, nevladine organizacije, penzionere i ostalo zainteresovano građanstvo“, kazao je Noković.

Kako je dodao, unaprijeđena je saradnja sa drugim centrima za kulturu na nivou Crne Gore, resornim ministarstvima, udruženjima likovih i književnih stvaralaca, pozorištima, ali i sa medijima, nevladinim organizacijama koje se bave kulturom i umjetnicima.

„Uključivanje u savremene tokove komunikacije i informisanja, interakcija sa postojećom i potencijalnom publikom pomogli su nam standardni i nestandardni mediji, čime smo omogućili vrlo lak pristup publike svim sadržajima koje nudimo“, rekao je Noković.

On je istakao da su, u jednogodišnjem periodu, postigli ono što im je i bio cilj, a to je vraćanje zetske publike.

„Realizovano je skoro 80 programa iz svih oblasti kulture. Na velikoj sceni je bio izveden značajan broj dramskih komada, naročito onih za djecu. Održane su muzičke večeri, sa naglaskom na koncert Tropico benda, humanitarni koncert, gdje je učešće uzelo 15 izvođača iz Zete i koncerti folklornih ansambala”, rekao je Noković.

On je naglasio da su vrata KIC-a bila otvorena za mnoge književne i likovne stvaraoce.

„Od kojih je ne mali broj imao prvu promociju knjige u KIC-u, odnosno prvu samostalnu izložbu upravo u našim prostorijama”, istakao je Noković.

On je rekao da je na to posebno ponosan, jer su, kako je naveo, pokazali da imaju osjećaja za nove talente u kulturi, ali i da su spremni da im pruže ruku.

„Posebno bih istakao da je Ustanova kojom rukovodim bila organizator skoro 20 edukativnih radionica, među kojima se svrstava i novitet u radu KIC-a program “Upoznajmo sportistu”, kroz koji smo ugostili naše brojne sportiste sa značajnim dostignućima”, rekao je Noković.

Kako je pojasnio, među sportistima koje su ugostili su Nikola Peković, Vladimir Gojković, Ivan Strugar, Igor Vujačić, Vlado Šćepanović, Marijana Goranović i Zoran Batrović.

“I za ljubitelje sedme umjetnosti smo se potrudili da pripremimo raznovrstan repertoar”, rekao je Noković.

On je istakao da su u posljednjih godinu, ulaganjima u veliku i malu salu, stvorili zadovoljavajuće uslove za realizaciju programskih aktivnosti i pružanje usluga Ustanove.

„Okrečeni su sala i ulaz, montirana nova zavjesa na sceni, kao i rasvjeta na ulazu i na stepeništu. Uspjeli smo i da dijelom rekonstruišemo sistem za hlađenje i grijanje, zahvaljujući čemu je i scena prilagođena izvođenju zahtjevnijih komada, a cjelokupan ambijent drugačijem/kvalitetnijem doživljaju istih“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, planirani Budžet za 2023. godinu od 202,7 hiljada EUR je realizovan u iznosu od 91,8 odsto.

„Dok sam uvjeren da će ovogodošnji budžet zadovoljiti naše tendecije i planove za rad do kraja godine, a imamo jasnu viziju o tome kako dalje funkcionisati“, rekao je Noković.

On je zahvalio Opštini Zeta na podršci, a posebno predsjedniku Opštine Mihailu Asanoviću koji je, kako je naveo, uvijek bio spreman da podrži rad KIC-a Zeta.

„Zahvalio bih na bezuslovnoj podršci i saradnji Savjetu Ustanove sa kojim smo uspjeli da realizujemo programe koji do sada nijesu postojali“, rekao je Noković.

Kako je dodao, on i saradnici imaju velike planove i namjeru da tu ustanovu pretvore u središte kulture, ne samo na nivou Zete već i šire.

„Naša istrajnost će nas, siguran sam, i dovesti do toga“, zaključio je Noković.

Izvor: MINA

Slične teme:branko noković Crna gora

Sledeće

Opština Zeta raspisala tender: Nasuće 44 kilometra puteva ka Skadarskom jezeru

Ne propustite

Raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja znaka za Komunalno preduzeće Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Stručnjaci upozorili na ekološke i ekonomske rizike izgradnje kolektora u Botunu

Večeras je u velikoj sali KIC-a Zeta održana tribina u sklopu referendumske kampanje za predstojeći referendum u Zeti koji će se održati 14. decembra a tiče se izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Uz veliko prisustvo žitelja Botuna, ali i svih Zećana, predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, poslanika u Skupštini Crne Gore i lidera DNP-a Milana Kneževića kao i prisustvo svih predstavnika parlamentarnih stranaka u SO Zeta i odbornika moglo se čuti zašto je potencijalna izgradnja ovakvog postrojenja štetna za građane Zete.

Prisutnima su se obratili profesori sa Univerziteta Imperijal Koledž iz Londona Čedo Maksimović kao i profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Jovović.

Maksimović se prisutnima zahvalio na dugotrajnom aplauzu kao i porukama koje je dobio nakon gostovanja u emisiji na televiziji sa nacionalnom frekvencijom.

,,Čast mi je i privilegija da govorim pred punom salom i popričamo o problemu sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici koji se reflektuje direktno na Zetu i njene građane” , započeo je svoje izlaganje Maksimović i nastavio:
,,Suština problema koji se tiče PPOV-a jeste nesavremeno rešenje i tehnologija koja je toliko stara da gotovo i nemamo slučaj da se u današnjem vremenu može naći sličan sistem koji se gradi u okruženju ili Evropi.

photo by Miloš Klikovac

Odbili su da nam dostave tehnički dokument o samom projektu ovog postrojenja, a najbolji primjer jeste na Luštici, gotovo identičan primjer i sistem koji su oni tada predstavili kao zadnju riječ tehnologije, danas je na obali Đuraševića na Luštici nemoguće večerati, ljudi se razbježe, da ne pričamo samo o utrošenoj energiji koje će ovo postrojenje proizvesti. To će biti toliko visoki računi za struju da opštinski budžet neće moći podnijeti tolikog potrošača”, kazao je profesor sa Londonskog univerziteta.

U svom izlaganju je zatim i pomenuo da je gotovo nemoguće da Glavni grad podnese strahovite ekonomske posljedice koje će PPOV proizvesti na budžet Podgorice.

,,Radi se o skupom projektu, čija cijena ne odgovara tehnologiji koja se nalazi unutar ovog sistema, vjerovatno ima i nekih novijih komponenti ali taložnica i spalionica uz bazen crvenog mulja je ekološka katastrofa” , kazao je Maksimović i pomenuo način na koji se moglo doći do boljih rešenja.

,,Primjenom biofiltera se moglo naći optimalnije i bolje rešenje, imamo primjere iz regiona gdje su se radila postrojenja na manjim površinama a dali su izvanredne rezultate, mogli su ljudi koji su radili ovaj projekat i elaborat konsultovati struku i naći pravo rešenje koje će biti na dobrobit svih građana i u Zeti i u Podgorici.”

Maksimović je naveo nekoliko primjera iz regiona i svijeta, ali u svom zaključku izrazio i nadu da će se razgovorom naći kompromis jer ovakav sistem je crni oblak nad Botunom i cijelom Zetom.

,,Suština je da se za znatno manje novca moglo doći do znatno boljih rešenja i boljih postrojenja koji imaju novije tehnologije, lakši su za održavanje i ekološki prihvatljiviji. Samo ću pomenuti primjer Šenžena gdje je postrojenje u centru grada a prečišćena voda je do te mjere čista i korisna, da je oni ne bacaju i prosipaju već je koriste za proizvodnju čipova u mobilnim telefonima koje svi mi danas kupujemo od kineskih proizvođača. Pozivam još jednom sve strane da sjednu za stol i zajedno sa svima nama dogovorimo ono što je na korist svakom čovjeku u Crnoj Gori”, zaključio je Maksimović.

Sa stavom profesora Maksimovića usaglasio se i profesor Aleksandar Jovović koji je pričao o spalionici unutar samog postrojenja, kao i o talozima mulja kojem treba dosta vremena da se razloži u kišnim danima kao i o još mnogo faktora koji su ovaj proces od samog početka učinili netransparentnim i neodrživim.

Građani Zete su imali priliku da učestvuju u otvorenom dijalogu sa eminentnim profesorima na goruću temu koja će svoju kulminaciju doživjeti 14. decembra na gradskom referendumu kada će o sudbini Zete odlučivati oni koji su i najviše pozvani o njoj da odlučuju – njeni građani.

Zeta

Asanović: Kolektor nije politička igra

Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović istakao je da situacija oko izgradnje kolektora u Botunu nije politička igra, već pitanje zdravlja građana.

Tokom gostovanja na Aplus televiziji, Asanović je kazao da život mještana Gornje Zete i Botuna već ugrožen, te da planirani kolektor neće riješiti probleme, već ih može dodatno pogoršati.

„Kolektor neće biti zatvorenog tipa, a spalionica izbacivaće kancerogene materije, što je opasno za porodice čije se kuće nalaze na 200-300 metara od lokacije“, rekao je Asanović.

Podsjetio je da prostor već 50 godina trpi posljedice bazena crvenog mulja, te da Zeta uopšte neće biti priključena na kolektor. Mještani Botuna, kako je naveo, protestuju još od ranih 2000-ih.

Asanović je kritikovao nedostatak transparentnosti, projekat i ugovori o izgradnji kolektora nisu javno dostupni, iako direktor Vodovoda stalno na njih upućuje.

„Građani žele uvid u ugovor da bi imali širu sliku. Nišavić bi trebalo da objasni kako će kolektor graditi pred nosem ljudi koji na njega nisu priključeni“, poručio je Asanović.

Asanović je kazao da gradonačelnik Podgorice Saša Mujović vodi agresivnu kampanju za izgradnju kolektora, dok veliki dio građana Zete podržava njihove stavove.

„Najlakše je graditi komšiji u dvorište, ali građani ne žele kolektor na svojoj teritoriji“, istakao je Asanović.

On je dodao da ministar prostornog planiranja Slaven Radunović nije imao priliku da razgovara sa mještanima, iako su imali dobre odnose i socijalni kontakt.

„Radunović je mogao da se udostoji da dođe i sasluša naše mišljenje“, zaključio je Asanović.

Događaji

Radomir Milić predstavio “Čast i obraz” u KIC-u Zeta

Pripremila: Ana Božović

Knjiga “Čast i obraz” autora Radomira Milića, sinoć je promovisana u maloj sali Kulturno-informativnog centra Zeta.

Promocija knjige je započeta pjesmom “ Samo Zetu srce želi”, koju je autor posvetio Zeti, a njene stihove je recitovala moderatorka promocije Sanja Marović, dok su o knjizi tokom večeri govorili književnici i pjesnici – Radovan Radović, Vukić Garo Brajković, Slobodan Čurović, kao i sam autor knjige Radomir Milić.

Knjiga “Čast i obraz” predstavlja bisernicu pjesama, koje su nastale odgajanjem i očuvanjem tradicije i kulture plemena Crne Gore, od kojih u prvom redu autor svrstava pleme Kuči, odakle i sam vodi porijeklo.

“Vođen primjerima čojstva i junaštva, Radomir Milić se kroz svaki naslov pjesama i kroz svaki stih obraća precima i vrsnim pjesničkim izrazima se odužuje svom plemenu kao i velikom Marku Miljanovu”, kazao je pjesnik Radovan Radović.

Stihove iz Milićeve knjige “Čast i obraz”, prisutnima je čitao Vukić Garo Brajković, takođe priznati pjesnik, dok je o knjizi govorio književnik Slobodan Čurović.

“Živjela mi ravna Zeto,

zemljo časna ljudskog soja,

ti si pismo moje sveto,

ti si sveta zemlja moja”!

Radomir Milić

“Radomir Milić je najčasnija riječ savremene srpske poezije Crne Gore, pjesnik jakih poetskih slika, gromskih stihova, jasnog etičkog i smislenog puta”, navodi Čurović, dodajući da autor pjeva himnu slobodi, poštenju, plemenitosti, svetosavskim vrijednostima i tragičnim sudbinama Srba.

Čurović ističe da Milić ovim djelom ukazuje da se nikada ne zaborave naši korijeni, Kosovo, pravoslavno biće i srpsko junaštvo.

Organizatori promocije su počastili publiku izvođenjem mladih guslara Sekule Cerovića, Pavla Bulatovića i Damjana Vojvodića, koji su pokazali da tradicija živi kroz nove generacije.

Promocija knjige “Čast i obraz”, upotpunjena je obraćanjem autora Radomira Milića, koji se prisutnima zahvalio i obratio stihovima svojih pjesama.