Zeta

Noković: Pretvorićemo KIC “Zeta” u središte kulture

privatna arhiva

Razvijenog društva nema bez razvijene kulture, kazao je vršilac dužnosti (v.d.) direktora Kulturno – informativnog centra (KIC) Zeta, Branko Noković, dodajući da namjeravaju da tu javnu ustanovu pretvore u središte kulture.

Noković je kazao da su, u prethodnih godinu njegovog mandata, uspjeli u svom glavnom cilju, a to je da vrate zetsku publiku.

Kako je dodao, vodila ih je želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području te opštine, da se ojača i sačuva njen identitet, ali i da se afirmiše Opština kao mjesto okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu.

„Bez razvijene kulture ne možemo govoriti o razvijenom društvu. Siguran sam da se kreativnim pristupom u koncipiranju programskih aktivnosti može doprijeti i do za kulturne programe nezainteresovanih stanovnika“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, važno je izgraditi svijest, najprije kod djece, u vrlo ranom uzrastu, pa sve do građana treće dobi, o kulturi kao nečemu što se ne može marginalizovati i što je podjednako važno, ne samo za pojedinca već i za društvo u cjelini.

„Ono što je definisalo naš put u prethodnih godinu dana je svakako želja da se unaprijedi kulturni život u Zeti, kao jedinoj ustanovi kulture na području Opštine Zeta, da se ojača i sačuva njen identitet i u krajnjem da afirmišemo Opštinu kao mjesto dobro okupljanja i zabave kroz bogatu kulturnu ponudu“, kazao je Noković.

On je naveo da su se, prilikom koncipiranja programskih aktivnosti, trudili da zadovolje interese raznovrsne publike, bez obzira na starosne i obrazovne profile.

„Kao što su polaznici vrtića, učenici osnovnih i srednje škole, adolescenti, sportski klubovi, zaposleni u javnom sektoru, osjetljive kategorije stanovništva, korisnike Centra za pružanje usluga uz oblasti socijalne i dječije zaštite, nevladine organizacije, penzionere i ostalo zainteresovano građanstvo“, kazao je Noković.

Kako je dodao, unaprijeđena je saradnja sa drugim centrima za kulturu na nivou Crne Gore, resornim ministarstvima, udruženjima likovih i književnih stvaralaca, pozorištima, ali i sa medijima, nevladinim organizacijama koje se bave kulturom i umjetnicima.

„Uključivanje u savremene tokove komunikacije i informisanja, interakcija sa postojećom i potencijalnom publikom pomogli su nam standardni i nestandardni mediji, čime smo omogućili vrlo lak pristup publike svim sadržajima koje nudimo“, rekao je Noković.

On je istakao da su, u jednogodišnjem periodu, postigli ono što im je i bio cilj, a to je vraćanje zetske publike.

„Realizovano je skoro 80 programa iz svih oblasti kulture. Na velikoj sceni je bio izveden značajan broj dramskih komada, naročito onih za djecu. Održane su muzičke večeri, sa naglaskom na koncert Tropico benda, humanitarni koncert, gdje je učešće uzelo 15 izvođača iz Zete i koncerti folklornih ansambala”, rekao je Noković.

On je naglasio da su vrata KIC-a bila otvorena za mnoge književne i likovne stvaraoce.

„Od kojih je ne mali broj imao prvu promociju knjige u KIC-u, odnosno prvu samostalnu izložbu upravo u našim prostorijama”, istakao je Noković.

On je rekao da je na to posebno ponosan, jer su, kako je naveo, pokazali da imaju osjećaja za nove talente u kulturi, ali i da su spremni da im pruže ruku.

„Posebno bih istakao da je Ustanova kojom rukovodim bila organizator skoro 20 edukativnih radionica, među kojima se svrstava i novitet u radu KIC-a program “Upoznajmo sportistu”, kroz koji smo ugostili naše brojne sportiste sa značajnim dostignućima”, rekao je Noković.

Kako je pojasnio, među sportistima koje su ugostili su Nikola Peković, Vladimir Gojković, Ivan Strugar, Igor Vujačić, Vlado Šćepanović, Marijana Goranović i Zoran Batrović.

“I za ljubitelje sedme umjetnosti smo se potrudili da pripremimo raznovrstan repertoar”, rekao je Noković.

On je istakao da su u posljednjih godinu, ulaganjima u veliku i malu salu, stvorili zadovoljavajuće uslove za realizaciju programskih aktivnosti i pružanje usluga Ustanove.

„Okrečeni su sala i ulaz, montirana nova zavjesa na sceni, kao i rasvjeta na ulazu i na stepeništu. Uspjeli smo i da dijelom rekonstruišemo sistem za hlađenje i grijanje, zahvaljujući čemu je i scena prilagođena izvođenju zahtjevnijih komada, a cjelokupan ambijent drugačijem/kvalitetnijem doživljaju istih“, rekao je Noković.

Prema njegovim riječima, planirani Budžet za 2023. godinu od 202,7 hiljada EUR je realizovan u iznosu od 91,8 odsto.

„Dok sam uvjeren da će ovogodošnji budžet zadovoljiti naše tendecije i planove za rad do kraja godine, a imamo jasnu viziju o tome kako dalje funkcionisati“, rekao je Noković.

On je zahvalio Opštini Zeta na podršci, a posebno predsjedniku Opštine Mihailu Asanoviću koji je, kako je naveo, uvijek bio spreman da podrži rad KIC-a Zeta.

„Zahvalio bih na bezuslovnoj podršci i saradnji Savjetu Ustanove sa kojim smo uspjeli da realizujemo programe koji do sada nijesu postojali“, rekao je Noković.

Kako je dodao, on i saradnici imaju velike planove i namjeru da tu ustanovu pretvore u središte kulture, ne samo na nivou Zete već i šire.

„Naša istrajnost će nas, siguran sam, i dovesti do toga“, zaključio je Noković.

Izvor: MINA

Slične teme:branko noković Crna gora

Sledeće

Opština Zeta raspisala tender: Nasuće 44 kilometra puteva ka Skadarskom jezeru

Ne propustite

Raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja znaka za Komunalno preduzeće Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Događaji

“Made of surface”, izložba slika Elene Shataline predstavljena u KIC-u Zeta

Pripremila: Ana Božović

U holu KIC-a Zeta sinoć je otvorena izložba slika ruske autorke Elene Shataline pod nazivom “Made of surface” (Napravljeni od površine).

Elena Shatalina je ruska umjetnica, pjesnikinja i gejm producentkinja. Članica je Udruženja likovnih umjetnika i Udruženja književnika, uz to i učesnica mnogih međunarodnih izložbi i festivala.

Autorka inspiraciju za stvaranje pronalazi u pejzažima, reljefima lica koje pod različitim uglom svjetlosti prelaze u drugi lik, drugu promjenljivu dimenziju, sastavljenu od površina, koje iskustvom mijenjaju lik čovjeka.

“Kao što se svjetlost oblaka uspije promijeniti dok nosiš četku ka papiru – tako jedno lice prelazi u drugo, a čovjek – u čovjeka”, navodi autorka.

Shatalina crta izmišljenje ljude, skicira na putovanjima i kod kuće. Koristi mješovite tehnike sa naglaskom na akvarelu , pastelu i tušu.

Izložba slika, u organizaciji KIC-a Zeta je kao i uvijek bila posjećena u velikom broju, a među gostima se našao i predstavnik ruskog konzulata, gospodin Petr Svirin.

Događaji

Promocija knjige “Biti svoj”- Sjećanja koja traju, posvećena Momiru Bulatoviću

Pripremila: Ana Božović

Sinoć je u Velikoj sali KIC-a “Zeta”održana promocija knjige “Biti svoj”- Sjećanja koja traju, posvećena gospodinu Momiru Bulatoviću, nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i premijeru Savezne Republike Jugoslavije.

Moderator večeri je bio poslovni sekretar KIC-a Zeta Matija Radović, koji je najavio metodologiju izlaganja promocije, koja je propraćena video zapisima, intervjuima i ličnim osvrtima Momira Bulatovića kao i izlaganjima govornika promocije, među kojima su bili direktor KIC-a “Zeta” Branko Noković, akademik Branko Popović, protojerej Nikola Pejović, poslanik Skupštine Crne Gore Bogdan Božović i publicista Nastadin Bulatović.

Uvodnu riječ na promociji knjige imao je direktor KIC-a “Zeta”, Branko Noković, koji je na samom početku promocije izrazio zahvalnost porodici Bulatović, koja je sa dostojanstvom i poštovanjem čuvala uspomenu na Momira Bulatovića.

“Momir Bulatović je bio simbol jedne epohe Crne Gore, epohe u kojoj su se lomile ideologije, u kojoj se sve mijenjalo osim njegovog dostojanstva i njegove vjere da se politika može voditi iskreno sa srcem i poštenjem. On je bio čovjek koji zrači mirnoćom, pravednošću i istinom. Knjiga “Biti svoj” svjedoči o djelu i dostojanstvu, koje prevazilazi granice vremena, o Momiru Bulatoviću, o čovjeku koji je imao snagu da bude svoj i kada je to bilo najteže”, kazao je Noković.

Direktor KIC-a je izrazio posebno zadovoljstvo što KIC “Zeta” ima čast da bude mjesto ove promocije, dodajući da vjeruje da kultura nije samo knjiga i pozorište, već i sjećanje na ljude koji su oblikovali duh našeg vremena.

Prisutnima se obratio i akademik Branko Popović, koji kroz kratak osvrt na život i djelo Momira Bulatovića ukazao čast, što je dio organizacije i promocije ove knjige.

Popović je kazao da je Zeta mjesto koje je uvijek znalo da cijeni ljude poput Momira Bulatovića.

“Priča o Momiru Bulatoviću nas uči važnoj životnoj lekciji, kako biti svoj, jer je on bio neko ko je uvijek imao viziju i svoj stav. U vremenu kada se gubi identitet, kada mali podliježu sili većih, njegov primjer nas uči da u apslolutno svim situacijama trebamo ostati dosledni sebi”, kazao je Popović, dodajući da veliki ljudi nisu ostavili trag u istoriji samo svojom riječju i djelom već i čvrstim karakterom.

Protojerej Nikola Pejović je govorio o životnom putu i težini odgovornosti koju je kao jedan političar nosio Momir Bulatović u vremenu promjena i turbulentnih društvenih događanja.

Učesnik promocije je bio i poslanik Skupštine Crne Gore Bogdan Božović.

Govorio je o djelima Momira Bulatovića, o njegovom političkom životu kao i o sloganu koji ga je vodio kroz život.

“Slogan Momira Bulatovića je bila samo jedna riječ, jedna ali ona najveća, a to je istina”, kazao je Božović, smatrajući da Crna Gora nije imala boljeg ko bi mogao da bude simbol te riječi od Momira Bulatovića.

“U vremenu kada se sve rušilo, Momir Bulatović je ostao uz svoj narod, uz ono što je smatrao pravednim, ostao je svijetli primjer, da od dostojanstva i poštenja ne postoji ništa vrijednije. Neka njegovo djelo i njegov primjer budu podsjetnik da politika može biti časna stvar, ako je vode časni ljudi”, zaključio je poslanik Božović.

U ime porodice Bulatović, publici i organizatorima događaja se zahvalio Nastadin Bulatović, novinar i publicista, koji je za kraj večeri govorio o knjizi i životu Momira Bulatovića, o njegovoj mladosti, studentskim danima, političkom životu i porodičnoj tragediji.

Sakupljeni novac od prodaje knjiga “Biti svoj”, biće doniran za izgradnju crkve na Veruši.

Zeta

Iz Zete nastavili da dovoze kabasti otpad na Deponiju “Livade”

Komunalno preduzeće Zeta juče je sve vrste otpada, uključujići i kabasti, dovezlo i predalo podgoričkoj deponiji, rekla je za „Dan“ Rajka Pantović, direktorica preduzeća.

Pantović je istakla da su od podgoričkog lokalnog preduzeća dobili dopis da se zabranjuje odlaganje kabastog otpada na deponiji Livade, kako bi sačuvali kapacitete sanitarnih kada. Pantović je kazala da su dopis proslijedili lokalnoj upravi, i rad nastavili po ugovoru.

“U skladu sa važećim ugovorom otpad se odlaže na deponiju Livade u Podgorici što naše preduzeće u prosjeku košta 18.000 mjesečno. Sve ugovorene obaveze izmirujemo, a otpad uredno i bez prekida transportujemo na određenu lokaciju. Zaprimili smo dopis od Deponije i proslijedili nadležnom sekretarijatu koji ćemo zajednički razmotriti i naći adekvatno rješenje sve u skladu sa regulativama koje definišu postupanje u ovoj oblasti upravljanja otpadom”, rekla je Pantović.

Pantović je istakla da su juče sve vrste otpada odložene na deponiju Livade.

“O daljim koracima i postupanjima javnost ćemo informisati nakon dogovora sa nadležnim sekretarijatom šta ćemo dalje u ovoj situaciji”, ističe Pantović.

Koliko će nova poslovna politika Deponije uticati na „otopljavanje” odnosa između Podgorice i Zete tek će se vidjeti. Svim opštinama je inače, komunalna privreda glavni posao i fokus rada. Ako ne može kabasti otpad iz Zete u Podgoricu, kako će kanalizacioni u suprotnom smjeru…

Prema odluci Deponije samo Komunalno preduzeće Opštine Tuzi može da nastavi da odlaže kabasti otpad. Svim ostalim opštinama sa kojima imaju saradnju, a ima ih devet, to će biti zabranjeno. Kako kabasti otpad na ovu lokaciju odlažu osim Podgorice i Tuzi, još Zeta i Danilovgrad, tako da će ove dvije opštine biti u problemu i moraće da se snađu gdje će sa onim otpadom koji sakupe pored kontejnera. Taj otpad svim opštinama i predstavlja najveći problem. Komunalni otpad nastaviće na deponuju da odlažu sve opštine koje sa Deponijom imaju potpisan ugovor, a u pitanju su još Nikšić, Plužine, Šavnik, Cetinje, Mojkovac i Kolašin.