Zeta

Nada Vujović: Prva patronažna babica u Zeti

U vremenu kada su porođaji često bili skriveni od očiju javnosti, a putevi blatnjavi i bez rasvjete, jedna žena je neumorno obilazila sela Zete, vozeći bicikl i često prelazeći rijeke čamcem, kako bi bila uz žene u najvažnijem trenutku njihovih života. Nada Vujović, poznatija kao babica Nada, bila je prva patronažna babica u ovom kraju, žena koja je gotovo tri decenije posvetila zdravlju majki i novorođenčadi. U intervjuu iz 2018. godine za Vijesti, Nada govori o izazovima svog poziva, padu nataliteta, i ulozi države u podršci porodicama – ali i o ljudskosti, požrtvovanju i neizbrisivom tragu koji je ostavila u Zeti.

„Nisu one što ne bi rađale. Ja sretam i sad poneke moje pacijentkinje koje imaju po dvoje djece, i ja ih pitam „Šta čekaš? Rodi i treće“, a one mi odgovaraju „Kako da ih rodim, sa čime“, nema ko da im čuva djecu, a ne mogu da plaćaju vrtić, kod nekih samo muževi rade“, rekla je babica Nada.

Povećanjem nataliteta, a prvenstveno razlozima zbog kojih je stopa nataliteta u padu, trebalo bi da se pozabavi država, smatra medicinska sestra akušerka u penziji Nada Vujović.

„Naša država treba da se pozabavi time, da nemamo tako mali natalitet, jer ipak sad nemamo veliki mortaliteta kod novorođenčadi. Nekada je bio veliki mortalitet, iz razloga nehigijene. Umirale su žene, umirala su djeca…“, kazala je Vujović.

Vujović, poznata kao Nada babica, bila je prva patronažna babica na području Zete, a skoro čitav radni vijek provela je na ovom poslu, donoseći na svijet brojne Zećane.

Smatra da žene danas, u rađanju većeg broja djece, sprečavaju isključivo finansijski uslovi.

Dok su se, prije svega par decenija, žene porađale kod kuće u nehigijenskim uslovima, nekad i krišom, danas svaka žena ima svog ginekologa, a dijete pedijatra.

„Sad su mogućnosti velike, ali finansijske mogućnosti ne dozvoljavaju“, ocjenjuje Nada.

Babica Nada je u Zetu došla sa mužem Đorđijem 1963. godine, nakon nekoliko godina rada u Bosni i Hercegovini. Kao patronažna babica dobila je i zasluženu penziju 1995. godine. Kao jedina babica, morala je u svako doba dana biti spremna da se odazove na poziv iz bilo kojeg dijela Zete, iz 17 sela koja se nalaze na velikoj udaljenosti jedna od drugih.

„Težak je i odgovoran ovaj posao i zahtjeva veliko požrtvovanje, a da bih u tome uspjela imala sam ljubavi i odanosti ka svom poslu“, ispričala je Nada.

Na svom poslu nije imala slobodnih dana. Nakon što bi pomogla ženama na porođaju, morala je da ih obilazi i provjeri njihovo zdravstveno stanje. To je činila ne vodeći računa o pređenim kilometarima, ni o tome da li će imati vremena za odmor ili brigu o sopstvenoj djeci.

Rad na terenu je, kazala je Nada, jako težak. Sve vremenske neprilike je morala da podnese vozeći biciklo po makadamu, često noću, bez rasvjete.

„Sjećam se jedne večeri kada je po mene došao muž jedne od porodilja u jedan sat poslije ponoći, da idemo u Gostilj. Napolju je bio veliki pljusak. Dio puta smo mogli preći biciklom, a onda smo zbog vode morali koristiti čamac. Vratila sam se kući u osam, a u momentu kad sam sjela da popijem kafu, došao je čovjek da me vodi u Ponare gdje se porađala jedna žena, a nakon toga sam već morala opet u Gostilj da obiđem prvu porodilju. Kad sam se napokon vratila kući, došao je čovjek da javi da mu se žena porađa u Matagužima, a istog dana se porađala i žena u Mahali“, prisjeća se Nada.

Osim zdravstvenog rada, Nada je svojim zalaganjem uticala na promjenu mentaliteta kod žena i radila na njihovom osvješćivanju kada je u pitanju zdravstvena njega.

Za svoje zasluge je i dobila nagradu GO Golubovci „8. februar“, zbog čega je zahvalna brojnim pacijentima koji su je predložili i žiriju koji je izabrao.

Svoje pacijente nije ostavljala na cjedilu ni kad je bila bolesna.

„Sjećam se da sam išla da porađam jednu ženu dok sam imala temperaturu 39. Kada sam došla kući, totalno ošamućena, dala sam sebi injekciju, kako bih oborila temperaturu, a posle toga, sam opet morala da idem kod porodilje“, sjeća se Nada.

Zbog njenog iskustva i velikog znanja I danas joj često zvoni telefon, ili dolaze pojedinaci po njene savjete.

Nikoga ne odbija i svima pomaže koliko je u mogućnosti.

„Ljudi dolaze na moja vrata, ne da vide mene i moj bijeli mantil, već ih golema muka tjera, a da ja ne odem, a nešto se desi, mene bi savjest grizla. Dok mogu, poštujem Hipokrata“, naglasila je Nada.

Babica Nada kazala je tada da joj je muž bio velika podrška.

Osim što je, kao prosvjetni radnik radio u školi, njoj je priskakao u pomoć, u bilo koje doba dana.

„Imao je kola i vozio me je kad god bi zatrebalo, nekad ne bi ni noću spavao zbog mene. A taj auto smo skoro uništili vozeći ga po tada lošim putevima širom Zete“, ispričala je Nada.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Incident na sjednici SO Zeta

Ne propustite

Obilježavanje 9. maja koštalo Zećane 7.168,72 eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Mještani Mahale uz Botun: Zeta neće dozvoliti kolektor koji prijeti životu i prirodi

Građani sela Mahala u opštini Zeta oglasili su se saopštenjem u kojem izražavaju oštru osudu i protivljenje odluci Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da izda građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

U saopštenju se navodi da ovaj projekat predstavlja direktnu prijetnju zdravlju stanovništva, životnoj sredini i poljoprivredi cijele Zete, te da Mahala u potpunosti podržava mještane Botuna u njihovoj borbi protiv izgradnje kolektora.

Saopštenje prenosimo integralno:

Mi, građani i mještani sela Mahala u Zeti, obraćamo se javnosti povodom informacija da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Sa punim pravom i odgovornošću prema budućim generacijama, izražavamo najoštriji protest i protivljenje ovom projektu koji predstavlja direktnu prijetnju zdravlju ljudi, životnoj sredini i poljoprivrednoj proizvodnji u cijeloj Zeti.

Kolektor u Botunu nije samo lokalno pitanje – to je pitanje opstanka čitavog područja Zete, čije rijeke, kanali i podzemne vode čine osnov života, poljoprivrede i zdravlja stanovništva. Izgradnjom kolektora u srcu plodnog i naseljenog područja, država bi nanijela nenadoknadivu ekološku štetu, a posljedice bi bile dugoročne i pogubne.

Zeta nije i ne smije biti odlagalište otpadnih voda glavnog grada. Zeta ima pravo da diše, da obrađuje zemlju i da se razvija u skladu sa prirodom, a ne protiv nje.

Mi, mještani Mahale, u potpunosti stojimo uz naše komšije i braću iz Botuna u njihovoj borbi za očuvanje i ovo malo zdravog prirodnih resursa. Dijelimo njihovu zabrinutost, njihovu odlučnost i njihovu borbu. Ovo nije borba samo jednog sela — ovo je zajednička borba cijele Zete za život, zdravlje i dostojanstvo.

Podsjećamo da su brojni stručnjaci, ekolozi i građanske organizacije više puta upozoravali da je lokacija Botun ekološki neprihvatljiva i da bi svaka intervencija ovakvog tipa izazvala zagađenje rijeka, podzemnih voda i zemljišta. Uprkos tome, pojedine institucije pokušavaju da sprovode odluke bez uvažavanja volje naroda, bez novih analiza i bez stvarnog dijaloga sa lokalnom zajednicom.

Zato ovim putem poručujemo:
• Nećemo dozvoliti izgradnju kolektora u Botunu ni u bilo kom dijelu Zete.
• Nećemo pristati na odluke koje ugrožavaju zdravlje naših porodica.
• Nećemo mirno posmatrati ekološku katastrofu koja se pokušava legalizovati kroz administrativne akte.

Pozivamo sve građane Zete, ekološke pokrete i nadležne institucije Crne Gore da nam se pridruže u odbrani našeg kraja.
Pozivamo medije da istinito informišu javnost i da se čuje glas onih koji ovdje žive, rade i od ove zemlje zavise.

Naša poruka je jasna:
-Zeta neće dozvoliti gradnju kolektora koji prijeti životu i prirodi.

Podrška Botunu – borba Mahale – zajednička odbrana Zete!

Dokazaćemo da je Zeta u pravu i borićemo se svim sredstvima protiv njenog ekološkog uništenja.

Zeta

Odbijena žalba mještana Botuna, kolektor neće narušiti životnu sredinu

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odbilo je žalbu mještana Botuna na elaborat o procjeni uticaja životne sredine koji je radila Agencija za zaštitu životne sredine za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Očekuje se da i Opština Zeta od ministarstva dobije odgovor na njihovu žalbu na isti elaborat. Radi se dakle, o dva odvojena žalbena procesa. Pravno veću težinu ima žalba Opštine Zeta jer se ona vezuje za proces izdavanja građevinske dozvole koji je u toku. U ime mještana žalbu je predao Slavko Vukčević koji je između ostalog naveo da je tendenciozno i namjerno loše urađen dio studije koji se odnosi na kumulativni uticaj kroz ignorisanje postojećeg stanja zagađenja, selektivnu analizu kumulativnih uticaja i umanjenje uticaja na ljude i naselja, kao i da su povrijeđene Direktive o otpadu, Direktive o industrijskim emisijama, te da su povrijeđena i osnovna prava iz Arhuske konvencije koja nalaže učešće javnosti u odlučivanju.

U žalbi mještana navodi se i da je prije svega potrebno sanirati crveni mulj, pa te onda planirati nova postrojenja, kao i da je potrebno da se uradi nova satudija uz uvažavanje stvarnih kumulativnih uticaja i pava javnosti da učestvuje u odlučivanju. Iz Ministarstva ekologije rečeno je da je prvostepeni organ pravilno i zakonito postupio, te da je žalba neosnovana. Oni su naveli i da su ispoštovane odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu koja se tiče postupka davanja saglasnosti na elaborat, odnosno učešća javnosti u postupku odlučivanja. Ministarstvo navodi i da je cjelokupni postupak procjene uticaja na životnu sredinu prvostepeni organ sproveo u potpunosti u skladu s odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, a odluka je donesena na zakonit i pravno valjan način.

Zeta

Ministarstvo i Opština Zeta dogovorili naredne korake u realizaciji projekta Omladinskog centra

U saradnji Ministarstva sporta i mladih i Opštine Zeta, održan je sastanak na kojem je razmatran trenutni status projekta rekonstrukcije Omladinskog centra, dosadašnje aktivnosti i planovi za naredni period.

Sastanku su prisustvovali Darko Stojanović, generalni direktor Direktorata za mlade, sa saradnicima, potpredsjednik Opštine Zeta Aleksandar Marković i v.d. sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, mr Marijana Nedović Radulović, takođe sa svojim saradnicima.

Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je unapređenju infrastrukturnih kapaciteta koji će omogućiti kvalitetnije sprovođenje programa namijenjenih mladima i sportistima. U tom kontekstu, dogovoreno je da tender za izvođenje radova na rekonstrukciji Omladinskog centra bude raspisan danas, a njegova vrijednost biće uvećana za 20%, kako bi se obezbijedio viši nivo kvaliteta i efikasnosti u realizaciji projekta.

Nakon sastanka, predstavnici Ministarstva i Opštine obišli su planiranu lokaciju Omladinskog centra, gdje su razgovarali o tehničkim detaljima i planu izvođenja radova.

Predstavnici obje institucije izrazili su spremnost za punu saradnju tokom svake faze realizacije projekta, uz redovno praćenje napretka i izvještavanje javnosti o svim aktivnostima.