Politika
MUP: U biračkom spisku više od 542.000 birača
U biračkom spisku za predsjedničke izbore upisano je 542.154. birača, što je za dvije hiljade više o odnosu na spisak po kome su održani parlamentarni izbori 2020. godine.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopšteno je da je u biračkom spisku, po kome su održani izbori 30. avgusta 2020. godine bilo upisano 540.026 birača.
“Broj birača u zaključenom biračkom spisku Crne Gore povodom predsjedničkih izbora, na dan 8. marta 2023. godine je 542.154”, kazali su iz MUP-a.
Iz tog resora su objasnili da uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima područnih jedinica i filijala za upravne poslove, državljanstvo i stranice MUP-a, svakim radnim danom od ponedjeljka do petka osam do 14 sati uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu.
Navodi se da se u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica, uvid u birački spisak može ostvariti od osam do 17 sati.
Ističe se da će područne jedinice i filijale za upravne poslove državljanstvo i strance u svim opštinama, za dan izbora 19. marta raditi od sedam do 20 sati, kako bi građani mogli da preuzmu identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su zahtjev podnijeli.
Građani da provjere gdje glasaju
Iz MUP-a su rekli da birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me.
Navodi se da na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa.
“Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala https://e.servis.mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu”, kaže se u saopštenju.
Napominje se da je, kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti.
Uoči predsjedničkiz izbora MUP je oformio „Call-centar“ sa jedinstvenim brojem 19820.
“Pozivanjem ovog broja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja) ili jedinstvenog matičnog broja, građanin će od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa”, ističe se u saopštenju.
Ukazuje se da je jedinstveni broj 19820 besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori.
“Call-centar“ MUP-a radiće svakog dana od petka, 10. marta, o osam do 20 sati, dok će u nedjelju, 19. marta, raditi od sedam do 20 časova.
“Građani će pozivanjem ovog broja moći i da prijave eventualne nepravilnosti vezane za izborni proces, a povodom raspisanih izbora za Predsjednika Crne Gore”, kazli su iz MUP-a.
Politika
Knežević: Očekujem da se predlozi o državnim simbolima i državljanstvu nađu na dnevnom redu 7. aprila
Predsjednik DNP-a Milan Knežević podsjetio je da je ta partija 2. februara predala u skupštinsku proceduru predlog dopuna Zakona o državnom simbolima i Danu državnosti Crne Gore.
“Nova sjednica Skupštine je zakazana za 7. aprila, a predsjedniku Andriji Mandiću smo predložili da na dnevni red stavi naš predlog, a to je da, uz državnu zastavu, alaj barjak, bude normirana i narodna zastava, crvena-plava-bijela i da bude isticana na zgradi Predsjednika, Skupštine, da se ističe na dane žalosti koje odredi Vlada, na Dan državnosti, prilikom sportskih i drugih manifestacija, na zgradama lokalnih samouprava i javnih ustanova…”, rekao je Knežvić.
Dodao je da je pri kraju i njihov predlog zakona o državljanstvu, te da će ubrzo biti predat u skupštinsku proceduru.
“Svakako, 7. aprila očekujem da će naše kolege iz 44. Vlade, ali i iz opozicije glasati da se ovo stavi na dnevni red, pa onda da vodimo argumentovanu raspravu. Bilo bi dobro, da u susret evropskim integracijama, obradujemo Martu Kos i Marijana Šareca, jer vjerujem da će svesrdno pozdraviti ono što Skupština usvoji aklamacijom, a šta miri Crnu goru i doprinosi njenoj stabilnosti”, rekao je Knežević.
On je kazao i da su poslušali premijera Milojka Spajića koji je rekao da je ovo pitanje za Skupštinu.
“Ostaje nejasno kako to da Vlada koja vodi spoljnu i unutrašnju politiku kada je predlagala izmjene Ustava u oblasti pravosuđa, nije predala one u vezi srpskog jezika. Gospodin Spajić je u najboljim godinama, očeujem da se može desiti prosvjetljenje kao na putu za Damask i da sljedećih nedjelja predloži promjene UStava vezane za srpski jezik. Mi ne tražimo ništa, osim onoga što nam pripada i po popisu i po istorijskoj i duhovnoj vertikali države Crne Gore i što su drugi dobili. Nadam se da će imati razumijevanje za nas”, rekao je Knežević.
On je iskoristio priliku da čestita BiH plasman na Svjetsko prvenstvo.
Funkcioner DNP-a i bivši potpredsjednik Vlade Milun Zogović kazao je da ne vidi zašto svi činioci vladajuće većine i opozicije ne bi prihvatili predlog, da trobojka dobije status koji zaslužuje.
“Postoji nešto što se zove evropski standard i evropska praksa i nešto što se zove zabrana diskriminacije. Očekujem da će parlamentarna većina podržati naš zakonski predlog”.
Na pitanje novinara kako gleda na to što će možda na njihova mjesta u Vladi doći kandidati Nove srpske demokratije (NSD), ali i da li je bilo razgovora sa Mandićem, Knežević je odgovorio da je to na nivou medijskih spekulacija.
On se zahvalio Vukićević i Zogoviću na principijelnosti, istakavši da su “istraživanja pokazivala da su bili među najboljim članovima Vlade”.
“Bilo je spekulacija da ću ja doći na poziciju u Srbiji. Ne bih komentarisao dok ne dobijemo akt iz Vlade”, poručio je.
On je podsjetio da je trebalo da dođe i do imenovanja ministra sporta, pa još nije.
“Evo Spajić obavlja tu funkcije i dobija dres sa brojem 28. Samo da ne bude 48, pa da 2048 uđemo u EU”, rekao je Knežević.
Govoreći o razgovorima sa NSD, Knežević je poručio da je Mandić prvo želio da održi stranačke organe, te da ih je održao, a da sad DNP želi da ih održi i da žele da formiraju radnu grupu koji će pregovarati sa NSD-om.
“Mojs tav je da nije prirodno da jedan dio koalicije bde u vlasti, drugi u opoziciji, ali zavisno od 7. aprila i toga kako kolege budu glasale za to da se ova tema nađe na dnevnom redu, mi ćemo se određivati prema svemu tome”, poručio je.
Na pitanje “Vijesti”, šta ako ne prođe, Knežević je poručio da ne vidi zašto ne bi.
“Nadam se da će Dečanska zvona i zvona Pećaršije uticati na klub PES-a gde se svi izjašnjavaju kao Srbi po hodnicima”, poručio je.
“Za ovo je potreban 41 poslanik, nije potrebno da se ide na referendum. Ne vidim što je problem da se uvede ova trobojka koju je ukinuo Ranko Krivokapić. Ovo je zastava iz 1905. kad nisu bili rođeni ni Alekandar Vučić ni Vladimir Putin“, rekao je Knežević.
Politika
Pokret Evropa sad napušta vlast u Pljevljima
Nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma, Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
“Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja”, piše u saopštenju.
U lokalnom parlamentu djelovaće kao, ističu, odgovoran i konstruktivan politički subjekt – podržaće sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost.
“Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija”, kazali su iz PES-a.
Poručili su da Pokret Evropa sad politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
“Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet”, zaključili su.
Politika
Knežević: Zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu, Crna Gora je postala nezavisna država
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da njegova partija neće dozvoliti, kako tvrdi, širenje srbofobije i rusofobije u Crnoj Gori, optužujući i vlast i opoziciju da vode politiku koja je suprotna ranijim državnim potezima.
Knežević je posebno istakao da je u periodu prije referenduma o nezavisnosti Rusija imala ključnu ulogu u političkom i ekonomskom kontekstu Crne Gore.
“Kada je bila potrebna Rusija Demokratskoj partiji socijalista 2004. i 2005, 2006. godine kako bi se stvorili predreferendumski i referendumski uslovi da Crna Gora postane nezavisna onda je Vladimir Putin bio naš slovenski brat, Sergej Lavrov i Sergej Šojgu su bili braća koja su su dolazila na crnogorsko primorje i družili se sa Đukanovićem, družili se sa Milanom Roćenom i o tome postoje telefonski zapisi koje je Crna Gora imala priliku da sluša”, naveo je Knežević.
Knežević je ocijenio da je investicija u Kombinat aluminijuma Podgorica bila jedan od ključnih elemenata tog perioda, navodeći da, prema njegovim riječima, Rusija nije oštetila Crnu Goru, već obrnuto.
“Isključivo zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu i investiciji koja je bila kupovina KAP-a, nije Deripaska opljačkao Crnu Goru, nego je Crna Gora tj. državno rukovodstvo opljačkalo Rusiju gdje i dan dana postoje razne vrste arbitražnih sporova Crna Gora je postala nezavisna država ili bolje reći privatna država Mila Đukanovića zasnovana na anti-srpskom narativu“, rekao je Knežević.
On je dodao da danas isti politički akteri, koji su ranije sarađivali sa Rusijom, kritikuju tu državu i mijenjaju političke stavove u skladu sa, kako tvrdi, sopstvenim interesima.
Knežević je ujedno kritikovao i Pokret Evropa sad, navodeći da ta politička grupacija, prema njegovim riječima, vodi identičnu politiku kao DPS kada je riječ o odnosu prema Srbiji i Rusiji.
Govoreći o sopstvenim političkim vezama, naveo je da je 2016. godine potpisao sporazum o saradnji sa partijom Jedinstvena Rusija, ističući da taj dokument, kako kaže, nije u suprotnosti sa evropskim putem Crne Gore.
„Za razliku od DPS-a i PES-a koji bježe od svega što je srpsko i rusko, ja nemam problem da saopštim da sam 27. juna 2016. godine potpisao deklaraciju i sporazum o međusobnoj saradnji sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina koji danas objavljujem, jer sam to obećao u Skupštini i u kom ne postoji ništa inkriminišuće, a tiče se evropskog puta Crne Gorem niti ništa inkriminišuće a tiče se nezavisnosti Crne Gore. Radi se o tome da se obavezujemo na saradnju koja će produbljivati ekonomske, kulturne i duhovne veze između naše dvije države“, poručio je Knežević.
On je dodao i da je imao priliku da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocjenjujući to kao značajno političko iskustvo.
Knežević zaključuje da će DNP, kako kaže, ostati „branik“ protiv politika koje, prema njegovim riječima, narušavaju tradicionalne veze Crne Gore sa Srbijom i Rusijom.
-
Kolumne3 дана ranijeВук Бачановић: Руси и ми – љубав у два примјерка
-
Politika2 дана ranijeKnežević prozvao Srbe u „antisrpskoj“ vladi Milojka Spajića
-
Politika4 дана ranijeUdruženje Crnogoraca Kule: Knežević ne posustaje sa demonstracijom inferiornosti i snishodljivosti
-
Sport3 дана ranijeBronza za Boljevića u Čačku
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu, Crna Gora je postala nezavisna država
-
Zeta4 дана ranijeBesplatna legalizacija na plavnom području u Opštini Zeta
-
Politika2 дана ranijeDNP nakon izlaska iz vlasti zadržao većinu funkcija “po dubini”
-
Hronika3 дана ranijePretresom u Zeti pronađene dvije lovačke puške i 90 patrona

