Politika

MUP: U biračkom spisku više od 542.000 birača

U biračkom spisku za predsjedničke izbore upisano je 542.154. birača, što je za dvije hiljade više o odnosu na spisak po kome su održani parlamentarni izbori 2020. godine.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopšteno je da je u biračkom spisku, po kome su održani izbori 30. avgusta 2020. godine bilo upisano 540.026 birača.

“Broj birača u zaključenom biračkom spisku Crne Gore povodom predsjedničkih izbora, na dan 8. marta 2023. godine je 542.154”, kazali su iz MUP-a.

Iz tog resora su objasnili da uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima područnih jedinica i filijala za upravne poslove, državljanstvo i stranice MUP-a, svakim radnim danom od ponedjeljka do petka osam do 14 sati uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu.

Navodi se da se u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica, uvid u birački spisak može ostvariti od osam do 17 sati.

Ističe se da će područne jedinice i filijale za upravne poslove državljanstvo i strance u svim opštinama, za dan izbora 19. marta raditi od sedam do 20 sati, kako bi građani mogli da preuzmu identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su zahtjev podnijeli.

Građani da provjere gdje glasaju

Iz MUP-a su rekli da birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me.

Navodi se da na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa.

“Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala https://e.servis.mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu”, kaže se u saopštenju.

Napominje se da je, kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti.

Uoči predsjedničkiz izbora MUP je oformio „Call-centar“ sa jedinstvenim brojem 19820.

“Pozivanjem ovog broja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja) ili jedinstvenog matičnog broja, građanin će od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa”, ističe se u saopštenju.

Ukazuje se da je jedinstveni broj 19820 besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori.

“Call-centar“ MUP-a radiće svakog dana od petka, 10. marta, o osam do 20 sati, dok će u nedjelju, 19. marta, raditi od sedam do 20 časova.

“Građani će pozivanjem ovog broja moći i da prijave eventualne nepravilnosti vezane za izborni proces, a povodom raspisanih izbora za Predsjednika Crne Gore”, kazli su iz MUP-a.

Sledeće

Lekić obnavlja pregovore za formiranje nove Vlade Crne Gore

Ne propustite

Milatović obećava da će Zetu i Crnu Goru preporoditi poštenjem i trudom

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.