Politika

Ministrima prijeti zatvorska kazna zbog kršenja zakona Crne Gore

Ministri iz SDP-a nisu ispoštovali zakonsku proceduru u vezi postavljanja kontroverzne spomen-ploče u Morinju.

Otkrivanjem spomen-ploče na objektima nekadašnjih vojnih magazina Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, u kojima je 1991-1992. bio smješten Sabirni centar za ratne zarobljenkike sa dubrovačkog ratišta, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore sa ministrom Rankom Krivokapićem na čelu eksplicitno je prekršilo više odredbi Zakona o spomen-obilježjima.

Naime, spomen-ploča sa tekstom koji na dubiozan način tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika, postavljena je bez da je Opština Kotor na čijoj teritoriji je to urađeno, dala po zakonu neophodnu dozvolu za to.

Isto tako, ploča je postavljena bez da je Vlada Crne Gore donijela odluku da se to učini.

”Spomen-obilježja se podižu u skladu sa Programom podizanja spomen- obilježja koji donosi Skupština opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture”, piše u članu 8 Zakona o spomen-obilježjima, dok član 9 propisuje da se “spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”.

Da bi se to eventulano uradilo prije isteka tog toka, prema Zakonu, prethodno se mora dobiti formalna saglasnost Vlade Crne Gore.

Niti Vlada premijera Zdravka Krivokapića, niti aktuelna premijera Dritana Abazovića međutim, nisu donosile nikakve odluke o postavljanju spomen obilježja na objekte bivšeg logora JNA za ratne zarobljenike u Morinju.

To nije uradila ni Opština Kotor u čijem Programu postavljanja spomen-obilježja nema spomen ploče koju su juče u Morinju otkrili SDP ministri u Vladi Crne Gore Ranko Krivokapić i Raško Konjević zajedno sa svojim kolegama Tomom Medvedom Goranom Grlićem Radmanom iz Vlade Republike Hrvatske.

Član 16 Zakona o spomen-obilježjima propisuje da “Skupština opštine u skladu sa Programom, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obilježja”, kao i da se “ne može podizati spomen-obilježlje bez odluke Skupštine opštine donijete u skladu sa stavom 1 ovog člana”.

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) potvrdio nam je da se Opštini Kotor niko u ime ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske nije obraćao sa zahtjevom za odobravanje postavljanja spomen ploče u Morinju.

”Ranije je postojala takva inicijativa koju je NVO ‘Anima’ iz Kotora podnijela administraciji bivšeg gradonačelnika Željka Aprcovića (DPS) ali se po tom pitanju nije ništa radilo jer je obrazloženje lokalne uprave bilo da se po Zakonu o spomen obilježjima, član 9, spomen obilježja ne mogu postavljati za značajne događaje prije isteka roka od 50 godina od kada se taj događaj desio, a bez adekvatnhe odluke Vlade”, kazao je Jokić.

Dodao je da sve to zajedno, jučerašnju akciju Krivokapića i Konjeviča u Morinju čini nezakonitom i podložnom krivičnom procesuiranju, bez obzira na motive koji stoje iza takvog njihovog postupka.

Prema Zakonu o spomen-obilježjima, Ranko Krivokapić bi kao odgovorno lice Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, zbog jučerašnjeg događaja u Morinju, mogao dobiti zatvorsku kaznu.

”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se kaznom zatvora do tri godine”, propisuje član 43 tog zakona.

Jokić je istakao da je iz medija saznao za jučerašnju akciju MVP Crne Gore i Hrvatske u Morinju i da ga niko o njoj nije zvanično obavijestio, niti pozvao na taj događaj.

”Nije uopšte sporno da se tamo postavi adekvatno spomen obilježje u skladu sa zakonom i onim što su činjenice koje su pravosnažno utvrđene u relevantnim sudskim postupcima. Međutim, ovaj hajdučki način na koji je to danas urađeno, ne doprinosi ni pomirenju, ni dostojnom obilježavanju ovakvih lokacija širom bivše SFRJ, ali ni utvrđivanju istoijske istine”, rekao je gradonačelnik Kotora.

Opština Kotor će od Vlade Crne Gore tražiti objašnjenje da li je u slučaju postavljanja spomen-ploče na objektima nekadašnjeg logora u Morinju ispoštovana zakonom predviđena procedura, ali i, kako je najavljeno, podnijeti krivične prijave protiv ministara odbrane i vanjskih poslova, Raška Konjevića i Ranka Krivokapića koji su u ponedjeljak, 10. oktobra, sa hrvatskim zvaničnicima, otkrili to spomen-obilježje.

– Opština Kotor će o ovom događaju obavjestiti predsjednika Vlade Crne Gore s obzirom na to da je ovaj akt urađen od strane dva ministra, kako bi se do kraja utvrdilo da li su ispoštovane procedure u bilo kom obliku. U odnosu na odgovor premijera, preduzimaćemo korake koje nam zakon nalaže. Tražićemo od Vlade Crne Gore objašnjenje da vidimo šta je od procedure urađeno, šta nije urađeno, da li je sve u skladu sa zakonom ili nije. Ja znam da nije, ali je naša obaveza da tražimo još jedan put tu provjeru i vjerujem da će i Vlada Crne Gore po službenoj dužnosti djelovanje dva ministra, ukoliko se utvrdi da nije u skladu sa zakonom, procesuirati prema nadležnom tužilaštvu, zato što Zakon o spomen-obilježjima jasno kaže da “ukoliko neko postavi spomen-obilježje bez prethodno sprovedene procedure kazniće se kaznom zatvora do tri godine” – izjavio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Sledeće

Abazović pokazao fotografiju: Đukanović sa “škaljarcima”

Ne propustite

NATO stub spoljne politike Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.