Ekonomija
Minimalne penzije od januara 450 eura

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), čije je glavno obilježje januarsko povećanje minimalne penzije na 450 eura.
Glasalo je 48 poslanika, pri čemu su svi glasovi bili “za”. Poslanici su osim toga, usvojili i dopune Zakona o akcizama, o finansiranju lokalne samouprave…
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila da će Vlada u naredna tri mjeseca raditi i na uvećanju srazmjernih penzija. Dodala je da niko od penzionera nije diskriminisan jer će sve penzije od 290 do 450 eura biti uvećane a da će one više od 450, ići na usklađivanje odnosno na tromjesečno uvećanje.
Opozicija traži analize
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je uputio kritike na vremenski rok za koji je Vlada isplanirala i donijela za uvećanje minimalnih penzija. On je naveo da nisu objavljene analize, niti ko ih je radio te da obrazloženje u predlogu budžeta 2024. čini svega nekoliko rečenica. On tvrdi da je sve urađeno prebrzo.
“Niko ne negira uvećanje penzija i plata, samo je pitanje jesmo li za to spremili uslove. Ono što mi vidimo je neodrživost a vi ne vidite kako se dolazi do održivosti”, istakao je Nikolić i dodao da je za prethodno uvećanje penzija bio potreban rebalans i zaduženje.
Iz Građanskog pokreta URA su naveli da podržavaju povećanje penzija ali da su ovim koracima diskriminisani oni koji primaju više od 450 eura kao i oni sa srazmjernim penzijama. Manjak objavljene analize i obrazloženje u predlogu budžeta za 2024. problematizovao je i poslanik ove partije Miloš Konatar.
Bošnjačka stranka podržava uvećanje ali smatraju da će Crna Gora doći u situaciju da oni koji su u Fondu PIO plaćali više tokom života, neće dobiti uvećanja kao oni koji su plaćali manje. Smatraju da to može dovesti do nepovjerenja u sistem ali i da su zaboravljeni oni sa srazmjernim penzijama.
Poseban klub poslanika saopštio je da neće dati podršku izmjenama.
Iz Socijaldemokrata su istakli da je povećanje minimalnih penzija neophodno, ali da je problematično to što uvećanje osnove ne dobijaju svi penzioneri. Istakli su i da se mora pronaći model za sistemsko uvećanje penzija, sa posebnim osvrtom na potrebu povećanja iznosa srazmjernih penzija.
Iz Hrvatske građanske inicijative tvrde da je odnos prema velikom broju penzionera, ovim izmjenama diskriminatoran ali da će dati podršku. Naglasili su da očekuju da se sprovedu sve obećane tvrdnje.
Da se mora početi od neke tačke, kazala je Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad, pri čemu je navela da stanje u državi, ne mogu da poprave za mjesec dana. Istakla je svi kritikuju program “Evropa sad” ali da svakako ulažu amandmane i stvaraju dodatna novčana opterećenja.
Dejan Đurović iz poslaničkog kluba Nove srpske demokratije naglasio je da su prethodno predložili model koji smatraju da je najbolji ali da je skuplji, u odnosu na koji su predložili iz Pokreta Evropa sad.
“Naš predlog je da se sve penzije linearno povećaju za 15 odsto, za one penzionere kojima je visina penzije nakon povećanja i dalje niža od 450 eura i za korisnike srazmjernih penzija čija je ukupna penzija manja od 450 – isplaćivao bi se dodatak uz penziju do navedene visine, da bi imali 450”, kazao je on
Đurović je pojasnio da bi se to radilo dok njihova penzija ne dostigne minimalnu od 450 eura ali je bio skuplji pa nije dobio podršku.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević dodao je da prihvataju i podržavaju uvećanje plata, program “Evropa sad”, ali da očekuju da se obećano ostvari.
Iz Demokrata su naglasili da za ovakav predlog mora postojati saglasnost te da im nije jasno ko predlog o uvećanju minimalnih penzija, neće podržati.
Ekonomija
Od sjutra skuplje gorivo, privremeni rast cijena uslovljen globalnim okolnostima

Od sjutra 1. jula 2025. godine cijene naftnih derivata će biti veće od dva do osam centi. U Ministarstvu energetike i rudarstva napominju da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, pa se ta promjena, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori. Naglašavaju da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena i da svi lanci distribucije funkcionišu uredno i bez zastoja.
Euro super 98 koštaće 1.49 eura (+0.03 centra vupe nego u prethodnom periodu), euro super 95 1.45 eura (+0.02), eurodizel 1.38 (+0.08), a lož ulje 1.31 (+0.07).
“Ova situacija još jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strateških rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu zaštitu domaćeg tržišta. Podsjećamo da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog tržišta, očekujemo da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena”, navode u saopštenju.
Naredni obračun će se obaviti 16. jula 2025. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17. jula.
Ekonomija
Bulatović: Besplatan prevoz na teritoriji opštine Zeta

Od početka juna cijena autobuske karte na relaciji Podgorica–Zeta skuplja je 30 centi. Dok su putnici nezadovoljni, predstavnici prevoznika kažu da su na povećanje cijene bili prinuđeni zbog uvećanih troškova, pogotovo tokom ljeta.
Na relaciji Podgorica–Zeta, od 1. juna, važi novi cjenovnik, kaže direktor firme koja vrši prevoz Janko Bulatović. Dodaje da su, uprkos nezadovoljstvu putnika, cijene morali povećati.
“Ona je osamostaljenjem Zete od Podgorice jedinstvena. Bila je 1 euro i 50 centi, sada je 1 euro i 80 centi“, naveo je Bulatović.
Bulatović kaže da je do korekcije cijena došlo zbog većih troškova, koji su posebno izraženi tokom ljeta.
“Obaveze i nameti su povećani i ovo je minimum neki koji smo mogli da povećamo da bi inače opstali, pogotovo tokom ljeta kada su troškovi malo veći, a prihod manji“, kazao je Bulatović.
Za razliku od putovanja iz Podgorice, lokalni prevoz unutar opštine Zeta je besplatan.
“Na teritoriji opštine Zete je besplatan prevoz, subvenciju daje opština Zeta u visini 8.250 eura što pokriva troškove mog preduzeća da izađe u susret. Malo smo mi tu popustili, malo je opština Zeta pojačala tu subvenciju i to sada funkcioniše“, istakao je Bulatović.
A kada je riječ o putnicima iz Podgorice, iz Opštine Zeta poručuju da je riječ o međugradskom prevozu za koji nijesu nadležni.
Izvor: gradski.me
Ekonomija
Radovi na obnovi pruge Golubovci – Bar ni na vidiku

Uprkos ranijim najavama Željezničke infrastrukture (ŽICG) da će rekonstrukcija pruge Golubovci – Bar otpočeti tokom 2025. godine radovi u ovoj godini ipak neće početi jer ključni preduslovi nijesu ispunjeni – potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta Evropskom investicionom bankom (EIB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), glavni projekat nije završen za koji je potrebna revizija, niti je raspisan tender za izvođača radova.
Kako navode iz ŽICG, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja ove godine, dok bi tender za izvođača mogao biti raspisan krajem ove ili početkom naredne godine.
To znači da je početak konkretnih građevinskih radova pomjeren najranije za prvu polovinu 2026. godine, i to samo pod uslovom da se svi administrativni i tehnički koraci uspješno realizuju u međuvremenu. Imajući u vidu da je procijenjeno trajanje radova tri godine, rekonstrukcija ove željezničke dionice mogla bi potrajati najmanje do 2029. godine.
Crnoj Gori će za taj posao biti dostupno oko 224 miliona, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK), a ostatak krediti kod Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj
Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Rekonstrukcija će obuhvatiti blizu 40 kilometara otvorene pruge od Bara do Golubovaca, 17 kilometara staničnog kolosijeka, kao i šest kilometara ranžirnih kolosijeka. Projektom je predviđena i rekonstrukcija gornjeg stroja pruge, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja, elektrovučnih postrojenja, elemenata kontaktne mreže, a planirana je i sanacija tunela “Sozina” i klizišta Ratac.
“S obzirom na to da je za realizaciju projekta u planiranoj dinamici neophodno potpisivanje finansijskog sporazuma između države Crne Gore, EIB-a i EBRD-a, zatim definisanje konačnog obima radova od strane nadležnih institucija, kao i dobijanje pozitivnog izvještaja o reviziji glavnog projekta, u ovom trenutku nije moguće precizno odrediti vremenski okvir početka radova. Na osnovu informacija dobijenih od projektanta, očekuje se da će glavni projekat biti završen do kraja tekuće godine, dok se raspisivanje tendera za izbor izvođača radova predviđa za kraj ove ili početak naredne godine. Ako tenderski postupak rezultira izborom izvođača i zaključenjem ugovora, radovi bi trebalo da otpočnu u prvoj polovini 2026. godine”, rekli su u ŽICG-u.
Iz ove državne firme su pojasnili da se naredni koraci odnose na nastavak izrade glavnog projekta shodno instrukcijama datim u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, definisanje obima radova i finalno usaglašavanje tehničkih rješenja sa revidentom i relevantnim institucijama (Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprava za saobraćaj).
“Paralelno sa navedenim aktivnostima konsultant će raditi na pripremi tenderske dokumentacije. Kako bi se nastavilo s planiranom dinamikom realizacije projekta, neophodno je potpisivanje finansijskog sporazuma između Crne Gore, EIB-a i EBRD-a. Nakon što projektna rješenja predviđena glavnim projektom budu konačno usvojena i pozitivno ocijenjena od strane revidenta, u saradnji sa EIB-om i EBRD-om, a nakon potpisivanja Ugovora o kreditnom aranžmanu između EIB-a, EBRD-a i države Crne Gore, usaglasiće se procedura za raspisivanje tendera, kojom će biti definisan broj planiranih tenderskih postupaka. Po ispunjenu svih preduslova, planirano je da ŽICG sprovede kompletan tenderski postupak – shodno procedurama o nabavkama definisanim od strane EIB-a i EBRD-a”, kazali su iz ŽICG.
Ranije Ministarstvo kapitalnih investicija je u septembru 2023. zatražilo od EK bespovratnih 112,6 miliona eura za rekonstrukciju ovog dijela pruge. Kako su tada kazali, taj zahtjev predstavlja nastavak aktivnosti za podsticanje koridorskog razvoja od Bara preko granice sa Srbijom, do Beograda i dalje mreže trans-evopskih koridora, kako bi se Crna Gora djelimično repozicionirala na saobraćajnom tržištu i postala atraktivnija za ove tokove.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Po tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila 100 kilometara na čas, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na čas.
Ovaj projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara
Rekonstrukcija će trajati tri godine
Iz ŽICGsu kazali da se očekuje da će radovi biti finansirani kroz kreditna sredstava EIB-a, EBRD-a kao i grant iz WBIF-a, pri čemu bi 50 odsto vrijednosti radova bilo pokriveno grantom, a preostalih 50 odsto iz kreditnih sredstava.
“Procijenjena vrijednost radova na rekonstrukciji predmetne dionice iznosi oko 200 miliona eura, a očekuje se da će izvođenje radova trajati tri godine. Metodologija izvođenja radova, plan upravljanja saobraćajem, eventualne obustave saobraćaja i organizacija prevoza putnika tokom izvođenja radova biće poznati nakon usvajanja konačnog obima radova u okviru glavnog projekta i tenderske dokumentacije. Javnost će o svemu navedenom biti pravovremeno informisana”, naveli su iz ŽICG.
Izvor: Vijesti
-
Zeta4 дана ranije
FA “Slobodan Aligrudić”: Čuvari duha Zete kroz igru i pjesmu (VIDEO)
-
Zeta2 дана ranije
Popović: Opština Zeta zaradila šest, a potrošila 3,1 milion
-
Politika1 дан ranije
Protest povodom dodjele Trinaestojulske nagrade
-
Zeta2 дана ranije
Poziv za učešće na Zetskim sportskim igrama
-
Hronika3 дана ranije
U Zeti uhapšene tri osobe
-
Bilbord2 дана ranije
100 razloga da probaš