Ekonomija
Minimalne penzije od januara 450 eura
Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), čije je glavno obilježje januarsko povećanje minimalne penzije na 450 eura.
Glasalo je 48 poslanika, pri čemu su svi glasovi bili “za”. Poslanici su osim toga, usvojili i dopune Zakona o akcizama, o finansiranju lokalne samouprave…
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila da će Vlada u naredna tri mjeseca raditi i na uvećanju srazmjernih penzija. Dodala je da niko od penzionera nije diskriminisan jer će sve penzije od 290 do 450 eura biti uvećane a da će one više od 450, ići na usklađivanje odnosno na tromjesečno uvećanje.
Opozicija traži analize
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je uputio kritike na vremenski rok za koji je Vlada isplanirala i donijela za uvećanje minimalnih penzija. On je naveo da nisu objavljene analize, niti ko ih je radio te da obrazloženje u predlogu budžeta 2024. čini svega nekoliko rečenica. On tvrdi da je sve urađeno prebrzo.
“Niko ne negira uvećanje penzija i plata, samo je pitanje jesmo li za to spremili uslove. Ono što mi vidimo je neodrživost a vi ne vidite kako se dolazi do održivosti”, istakao je Nikolić i dodao da je za prethodno uvećanje penzija bio potreban rebalans i zaduženje.
Iz Građanskog pokreta URA su naveli da podržavaju povećanje penzija ali da su ovim koracima diskriminisani oni koji primaju više od 450 eura kao i oni sa srazmjernim penzijama. Manjak objavljene analize i obrazloženje u predlogu budžeta za 2024. problematizovao je i poslanik ove partije Miloš Konatar.
Bošnjačka stranka podržava uvećanje ali smatraju da će Crna Gora doći u situaciju da oni koji su u Fondu PIO plaćali više tokom života, neće dobiti uvećanja kao oni koji su plaćali manje. Smatraju da to može dovesti do nepovjerenja u sistem ali i da su zaboravljeni oni sa srazmjernim penzijama.
Poseban klub poslanika saopštio je da neće dati podršku izmjenama.
Iz Socijaldemokrata su istakli da je povećanje minimalnih penzija neophodno, ali da je problematično to što uvećanje osnove ne dobijaju svi penzioneri. Istakli su i da se mora pronaći model za sistemsko uvećanje penzija, sa posebnim osvrtom na potrebu povećanja iznosa srazmjernih penzija.
Iz Hrvatske građanske inicijative tvrde da je odnos prema velikom broju penzionera, ovim izmjenama diskriminatoran ali da će dati podršku. Naglasili su da očekuju da se sprovedu sve obećane tvrdnje.
Da se mora početi od neke tačke, kazala je Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad, pri čemu je navela da stanje u državi, ne mogu da poprave za mjesec dana. Istakla je svi kritikuju program “Evropa sad” ali da svakako ulažu amandmane i stvaraju dodatna novčana opterećenja.
Dejan Đurović iz poslaničkog kluba Nove srpske demokratije naglasio je da su prethodno predložili model koji smatraju da je najbolji ali da je skuplji, u odnosu na koji su predložili iz Pokreta Evropa sad.
“Naš predlog je da se sve penzije linearno povećaju za 15 odsto, za one penzionere kojima je visina penzije nakon povećanja i dalje niža od 450 eura i za korisnike srazmjernih penzija čija je ukupna penzija manja od 450 – isplaćivao bi se dodatak uz penziju do navedene visine, da bi imali 450”, kazao je on
Đurović je pojasnio da bi se to radilo dok njihova penzija ne dostigne minimalnu od 450 eura ali je bio skuplji pa nije dobio podršku.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević dodao je da prihvataju i podržavaju uvećanje plata, program “Evropa sad”, ali da očekuju da se obećano ostvari.
Iz Demokrata su naglasili da za ovakav predlog mora postojati saglasnost te da im nije jasno ko predlog o uvećanju minimalnih penzija, neće podržati.
Može vam se dopasti
Ekonomija
Spajić: BDP će biti dupliran na skoro osam milijardi, nema više “saldo je nula”
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Spajić je rekao da 2021. godine niko maltene nije vjerovao da će prosječna plata biti 1.000 eura. Danas, kako je rekao, jasno je da je ostvaren veliki uspjeh.
Kako je kazao, treba obratiti pažnju na tekući deficit. Premijer ističe da imamo tekući suficit i je to najvažnije za državu.
“To je kada od svih prihoda oduzeme tekuće troškove. Ne uključujući kapitalne projekte. Mi smo do 2020. godine imali tekući suficit, to jest, imali smo rezultat iznad nule. To se dešavalo kada je podignuta, u dva slučaja, opšta stopa PDV-a. Tada i nikada više. A zamislite razliku kada za posljednje četiri godine imamo tekući suficit”, rekao je Spajić.
Tok suficita je bilo, kazao je, iako je 43. Vlada povećala neproduktivne troškove. Rezultat za 2023. godinu rezultat je ranijeg perioda, kada je napravljen rez i radikalna reforma javnih finansija.
Kako je istakao, tekući deficit je potpuno pod kontrolom. Ako imate tekući suficit, državi ništa ne fali, dodaje.
“Ako nas neko prozove, lično ću da se javim i kažem da državi ništa ne fali. Tekući suficit je zlatno pravilo. U teoriji, mi možemo da budemo dio Eurozone odmah po članstvu u EU. Zbog nove filozofije. Mi već ispunjavamo Mastriške kriterijume”, rekao je Spajić.
On je naglasio da pamti sve detalje, pa je jasno da smo zbog nedostatka hedžinga kada je počelo povlačenje kredita za izgradnju auto-puta država izgubila 200 miliona. Da su poslušani njegovi savjeti u vremenu kada je o tome odlučivala ranija vlada, dodao je, ishod po državu bio bi znatno povoljniji.
“Zbog svega što sprovodimo, cijela Vlada, mi držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore. Tu liniju ne damo, ta linija se zove tekući suficit. To je vrlo praktičan koncept. To nije mitsko biće, nego realnost a posebno za državu koja nema monetarnu politiku. Kada nemate svoju politiku, fiskalna politika vam postaje sve”, rekao je premijer.
On je kazao da jer BDP od januara 2021. godine skoro pa duplirati iduće godine.
“Iduće godine možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a. Broj stanovnika nije porastao, kako se duplirao? Realnim rastom. A smanjili smo potrošnju”, istakao je Spajić.
Kako je rekao, znanje i petlja se pokazuju kada se ne smanjuju plate i penzije a smanjuju se neproduktivni troškovi.
“Neće moći stvari da se mijenjaju preko noći, nažalost. Mora da se mijenja i svijest svih nas”, navodi Spajić.
Čak 250 miliona starih dugova vraćeno je iz prihoda.
“Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo nulu. Nama treba agresivan rast, smanjenje duga, porast plata i penzija”, kazao je Spajić.
Kako je rekao, možda niko smanjio dug kao mi u Crnoj Gori, 45 procentnih poena bruto.
“Na tekući suficit Crna Gora treba da se navikne. I da se navikne da saldo nije nula”, kazao je premijer.
Nama je, kako je rekao, potrebno da vratimo 820 miliona eura starih dugova.
“Ova godina je optimističnija nego naš budžet. Ova godina kaže da smo vratili 250 miliona starih dugova tekućim prihodima. To se dešava prvi put. Saldo više nije nula, saldo je pozitivan”, kazao je Spajić.
Premijer kaže da moramo da dignemo našu instrastrukturu, koja je loša.
“Nama je potrebno da unaprijedimo naše škole, puteve, bolnice….”, kazao je.
Spajić navodi da su se odlučili za konzervativan pristup, što ostavlja prostor za ozbiljne prihode i rast.
On je rekao da ranija vlada nije ni imala fiskalnu strategiju, a kamoli da se priča o rizicima.
“Mi stojimo iza naše politike i naših riječi”, kazao je premijer.
Izašavši sa traumama iz raspada Jugoslavije i velikih inflacija, a potom trideset godina učeni da budu bespomoćni, bezidejni, da im je sve uzalud, građani Crne Gore su razvili jedan specifičan mehanizam očekivanja da neko drugi treba da uradi nešto za njih. Tako očekuju naređenja, pojašnjenja stvari ili bilo kakve promjene – sa vrha ili iz medija ,,kojima vjeruju“. Ona krilatica ,,ne vjeruj svojim očima, nego tuđem ubjeđivanju“ je itekako zaživjela, pogotovo ako nisu u pitanju teme na emotivnoj bazi u kojima možemo da iznosimo stavove bez realnih argumenata. Sve je to dovelo do jednog oblika izbjegavanja lične samoinicijativnosti, odgovornosti ili dovitljivosti.
Tako i ovih dana, posmatram ljude kojima se plata u odnosu na prošli mjesec povećala od pedeset do sto eura. Umjesto da se naviknu na novi budžet, razmisle o dodatnoj vrijednosti, ma kolika ona bila, oni čitaju razne analize na mrežama, eksperte i zaključuju ,,šta će mi pedeset eura“, da im je sve džaba, da povećanje nije dovoljno, da poskupljenja na globalnom nivou mogu neutralisati njihov novi budžet.
Teško je prihvatiti i osvijestiti promjenu, pristupiti drugačije i izaći iz grča. Crna Gora ima dva smrtna grijeha: sklonost kriminalu i fetiš prema zastavama. Te teme nas interesuju, tim temama se dajemo strasno i ne vidimo kako se realnost mijenja.
Od grane ne vidimo šumu, od ishitrenih reakcija na zapaljive teme ne gledamo u novčanik jer smo navikli da je prazan.
Ali ima tu još nešto. Lakše je živjeti u gardu. Mali korak ka boljitku se potcjenjuje i prezire. Prosječnom građaninu je lakše da ostane u agoniji, predviđajući neki katastrofalan preokret. Prepušta se defetističkoj inerciji, ne dopušta da se oslobode vrijednost i kvalitet života iz novog budžeta i finansijskog stanja. Lakše je slušati apstrakcije ekonomskih petparačkih priča, nego osloboditi se starih uvjerenja i blokada i preuzeti život u svoje ruke.
Međutim, kod penzionera stvari stoje malo drugačije. Stvar kod njih je izvjesno jasnija: dvoje penzionisanih koji žive sami, prvi put u Crnoj Gori, mogu lagodno da žive od dvije minimalne penzije (što je budžet od 900 eura) i svoj život pod stare dane najzad žive, a ne životare. Do prije samo godinu dana, taj isti par je živio od nekih 500 ili 600 eura.
Da bi rastjerali skepsu i podržali svakog građanina da optimalno iskoristi svoj novi budžet, treba podsjetiti da je Crna Gora poslednjih godinu dana vukla veoma hrabre poteze na ekonomskom i finansijkom polju, pogotovo u kontekstu globalnih dešavanja. Iako su globalni trendovi uticali na povećanja cijena u svijetu i nametnuli percepciju da je došlo do inflacije kod nas, minimalna penzija od 450 eura danas je umirujuća za one koji su bili najugroženiji. Takođe, prosječna zarada od 1000 eura ukazuje na rast kupovne moći građana i mogućnost kvalitetnijeg života.
Inflacija je na minimumu, što znači da, uprkos percepciji o povećanim troškovima, rast cijena je relativno kontrolisan, a suficit od 85 miliona evra u državnom budžetu ukazuje na stabilan prihod i dobru fiskalnu politiku. Na kraju, javni dug je na prihvatljivom nivou od 60% BDP-a, što ukazuje na odgovorno zaduživanje u skladu sa makroekonomskom stabilnošću.
Važno je da građani prepoznaju ovu realnost i iskoriste povećana primanja kako bi unaprijedili sopstveni životni standard, drugačije razmislili o budžetiranju ili čak štednji, umjesto da se oslanjaju na površne interpretacije ekonomske realnosti.
Ekonomija
Zasad bez problema u primjeni Evrope sad 2
Primjena programa Evropa sad 2 počela je bez značajnijih problema, saopštili su u Jutarnjem programu TVCG predstavnici Unije poslodavaca i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Iz USSCG poručuju da je još uvijek rano donositi zaključke o primjeni programa Evropa sad 2, jer još uvijek svi zaposleni nijesu primili zarade za oktobar.
Kako navodi predstavnica USSCG Ivana Mihajlović, ovih dana taj sindikat dobija najviše poziva radnika koji provjeravaju da li im je obračun plate dobar.
“Neki od njih imaju dileme ukoliko su bili na bolovanju da se raspitaju za to kakve su njihova pravi i što ih sleduje. Sa druge strane, imamo i dosta pitanja vezano za primjenu kolektivnih ugovora, posebno na nivou poslodavca isplate nekih određenih davanja koje su u tim kolektivnim ugovorima propisana”, navodi Mihajlović.
Iako se USSCG, kako navodi Mihajlović, zalagala da drugi model povećanja plata, i primjeni programa Evropa sad 2 daju punu podršku.
“Nadamo se da će svi poslodavci ispuniti svoju obavezu, prije svega zbog toga što su upravo poslodavci u potpunosti podržali program Evropa 2 i nisu nalazili tu ništa sporno i zbog toga očekujemo da će program implementirati u potpunosti. Oni radnici koji su primali minimalnu zaradu sigurno su veoma zadovoljni ovim povećanjem”, kaže Mihajlović.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore poručuju da nemaju nekih prijavljenih problema oko početka primjene Fiskalne strategije, odnosno povećanja zarada kroz program Evropa sad 2.
“Imamo neke stvari koje su više tehničke prirode, pitanja koja smo imali i 2022. godine kada se isto tako značajno povećavala minimalna zarada, ali u svakom slučaju suština svega jeste u ovom dijelu naravno da se minimalna zarada povećala na 600 odnosno 800 eura… Niko se nije žalio što mu je veća plata i ono što je važnije nijesu se poslodavci žalili…”, kaže Filip Lazović, zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca.
On ističe das u izazovi mogući u smislu neravnomjerno razvijene Crne Gore u ekonomskom smisu.
“Dakle imate zaista sjever koji je, da kažem, očigledno na nižem stupnju razvoja privrede i u tom smisu mi smo imali neka strahovanje i vidjet ćemo kako će se to odigrati sve, ne očekujemo, možda osim nekih izolovanih slučajeva, probleme u implementaciji svega ovoga”, poručio je Lazović.
Izvor: RTCG
Istaknuto
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
Kompanija Lidl Crna Gora, koja je ljetos dobila urbanističko-tehničke (UT) uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta u Bijelom...
Zećanka među najboljim studentima Univerziteta Crne Gore
Pripremio: Vladimir Jovanović
Ruža Đuretić izabrana za potpredsjednicu SO Zeta
Odbornica Nove srpske demokratije u Skupštini opštini Zeta, Ruža Đuretić izabrana je za potpredsjednicu. Njeno imenovanje podržalo je 17 odbornika...
Asanović: Novi asfalt za 130 ulica kroz Zetu
Na teritoriji Zete uskoro će početi asfaltiranje 130 ulica, a u sklopu te akcije predviđena je rekonstrukcija nekoliko putnih pravaca...
Rukometašice Zete slavile protiv Rudara
Pripremila: Tamara Raičević
Najnovije
Istaknuto
-
Zeta4 дана ranije
Zećanka među najboljim studentima Univerziteta Crne Gore
-
Zeta3 дана ranije
Asanović: Sedam godina se ne zna gdje su i čija su dva stana
-
Događaji3 дана ranije
Besplatno testiranje inteligencije za građane Zete
-
Zeta1 дан ranije
Lidl traži saglasnost za idejno rješenje objekta u Zeti
-
Sport4 дана ranije
Dejan Bašanović zvijezda vikend turnira stonog tenisa
-
Događaji3 дана ranije
Akcija zaposlenih KIC-a “Zeta” – humanost na djelu
-
Zeta2 дана ranije
Domazetović: Građani Zete ukrotili politiku DPS-a
-
Sport3 дана ranije
Zećanin, Nikola Krstović, het-trikom predvodio reprezentaciju do pobjede