Politika
Milatovićeva opstrukcija reformi dio predizborne kampanje
Odluka predsjednika države Jakova Milatovića da ne potpiše set ekonomskih zakona, koji bi obezbijedili implementaciju projekta Evropa sad 2, politička je i motivisana je podgoričkim izborima. To smatra ekonomski analitičar Predrag Zečević, koji je u razgovoru za portal Javnog servisa naveo da Milatović na ovaj način opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj stav dijeli i poslanik NSD Dejan Đurović, ali poručuje da će poslanici brzo ponovo usvojiti pomenute zakone.
Milatović je na juče održanoj pres konferenciji saopštio da Skupštini na ponovno razmatranje vraća zakone o PDV, akcizama i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Između ostalog, upozorio je da taj treći zakon ugrožava Fond PIO i upozorio da će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzionera.
Potom je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije rekao da Milatović opstruira Program Evropa sad dva i da je apsolutna laž da će se u budućnosti smanjivati iznos penzija.
Zečević ukazuje da je Milatović, prije ovih, već vratio 11 zakona na ponovno odlučivanje.
“Što se tiče ove nove predsjednikove odluke, rekao bih da je prije svega politička odluka, motivisana važnim podgoričkim izborima. S jedne strane, Milatović je izrazio zabrinutost zbog fiskalne održivosti programa, tvrdeći da on nije fiskalno neutralan i da može izložiti javne finansije rizicima, posebno ukoliko ne dođe do očekivanog privrednog rasta. Prema njegovom stavu, predložene mjere poput smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje i uvođenja novih poreza mogu dugoročno oslabiti penzioni fond, a time i socijalni sistem Crne Gore”, podsjeća Zečević.
S druge strane, kako smatra, ova odluka izaziva političke tenzije.
“Jer, prema mom mišljenju, Milatović privremeno blokira izuzetno važne reforme koje bi donijele povećanje plata i smanjenje nezaposlenosti. Njegova odluka je dovela do produbljivanja sukoba s premijerom Spajićem, koji smatra da predsjednik opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj politički sukob može dodatno usložniti saradnju između predsjednika i vlade, što bi moglo odgoditi primjenu reformi i povećati neizvjesnost na političkoj sceni”, navodi Zečević.
Smatra da nema razloga za zabrinutost i da treba što prije početi sa primjenom programa Evropa sad 2 i, kako navodi, ponovo izglasati te ekonomske zakone.
Na istoj liniji je i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović, koji smatra da je Milatović neodgovornim ponašanjem, koje je očigledno postala ustaljena praksa, “naslijeđena od njegovog prethodnika Mila Đukanovića, pokušao da dovede u pitanje ekonomski boljitak i budućnost građana, a sve pod maskom navodne „brige“ za iste”.
“Ono što svakako treba da relaksira građane jeste da je ovaj, po mnogo čemu očajnički potez, samo dio predizborne kampanje i da predsjednik Milatović bezuspješno pokušava da glumi oca nacije (pošto je titulu predsjednika svih građana izgubio onog momenta kada se distancirao od 222 hiljade građana koji su glasali protiv Mila Đukanovića)”, poručio je Đurović.
Narodni predstavnici u Skupštini Crne Gore su prije svega, kaže Đurović, za razliku od gospodina Milatovića, ozbiljni i odgovorni ljudi, koji se ne kockaju sa njihovim platama i penzijama.
Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.
Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima.
Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na “mirna” vina .
“Svi zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje u parlamentu, biće po najhitnijem postupku ponovo izglasani, te će tada Jakov Milatović biti primoran da ih potpiše ili snosi ustavne posledice, kao i sud građana”, istakao je Đurović.
Ono što je, kako navodi, zaista komično jeste činjenica da se predsjednik Milatović pomalo zanio u vraćanju ovih zakona, pa je tako „vratio“ zakone koji mu nisu ni dostavljeni od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
“Bilo kako bilo, za razliku od Milatovića, parlamentarna većina će omogućiti da minimalne plate od 1. oktobra budu 600 eura za srednjoškolce, odnosno 800 eura za visokoškolce”, zaključio je Đurović.
Politika
Knežević: Očekujem da se predlozi o državnim simbolima i državljanstvu nađu na dnevnom redu 7. aprila
Predsjednik DNP-a Milan Knežević podsjetio je da je ta partija 2. februara predala u skupštinsku proceduru predlog dopuna Zakona o državnom simbolima i Danu državnosti Crne Gore.
“Nova sjednica Skupštine je zakazana za 7. aprila, a predsjedniku Andriji Mandiću smo predložili da na dnevni red stavi naš predlog, a to je da, uz državnu zastavu, alaj barjak, bude normirana i narodna zastava, crvena-plava-bijela i da bude isticana na zgradi Predsjednika, Skupštine, da se ističe na dane žalosti koje odredi Vlada, na Dan državnosti, prilikom sportskih i drugih manifestacija, na zgradama lokalnih samouprava i javnih ustanova…”, rekao je Knežvić.
Dodao je da je pri kraju i njihov predlog zakona o državljanstvu, te da će ubrzo biti predat u skupštinsku proceduru.
“Svakako, 7. aprila očekujem da će naše kolege iz 44. Vlade, ali i iz opozicije glasati da se ovo stavi na dnevni red, pa onda da vodimo argumentovanu raspravu. Bilo bi dobro, da u susret evropskim integracijama, obradujemo Martu Kos i Marijana Šareca, jer vjerujem da će svesrdno pozdraviti ono što Skupština usvoji aklamacijom, a šta miri Crnu goru i doprinosi njenoj stabilnosti”, rekao je Knežević.
On je kazao i da su poslušali premijera Milojka Spajića koji je rekao da je ovo pitanje za Skupštinu.
“Ostaje nejasno kako to da Vlada koja vodi spoljnu i unutrašnju politiku kada je predlagala izmjene Ustava u oblasti pravosuđa, nije predala one u vezi srpskog jezika. Gospodin Spajić je u najboljim godinama, očeujem da se može desiti prosvjetljenje kao na putu za Damask i da sljedećih nedjelja predloži promjene UStava vezane za srpski jezik. Mi ne tražimo ništa, osim onoga što nam pripada i po popisu i po istorijskoj i duhovnoj vertikali države Crne Gore i što su drugi dobili. Nadam se da će imati razumijevanje za nas”, rekao je Knežević.
On je iskoristio priliku da čestita BiH plasman na Svjetsko prvenstvo.
Funkcioner DNP-a i bivši potpredsjednik Vlade Milun Zogović kazao je da ne vidi zašto svi činioci vladajuće većine i opozicije ne bi prihvatili predlog, da trobojka dobije status koji zaslužuje.
“Postoji nešto što se zove evropski standard i evropska praksa i nešto što se zove zabrana diskriminacije. Očekujem da će parlamentarna većina podržati naš zakonski predlog”.
Na pitanje novinara kako gleda na to što će možda na njihova mjesta u Vladi doći kandidati Nove srpske demokratije (NSD), ali i da li je bilo razgovora sa Mandićem, Knežević je odgovorio da je to na nivou medijskih spekulacija.
On se zahvalio Vukićević i Zogoviću na principijelnosti, istakavši da su “istraživanja pokazivala da su bili među najboljim članovima Vlade”.
“Bilo je spekulacija da ću ja doći na poziciju u Srbiji. Ne bih komentarisao dok ne dobijemo akt iz Vlade”, poručio je.
On je podsjetio da je trebalo da dođe i do imenovanja ministra sporta, pa još nije.
“Evo Spajić obavlja tu funkcije i dobija dres sa brojem 28. Samo da ne bude 48, pa da 2048 uđemo u EU”, rekao je Knežević.
Govoreći o razgovorima sa NSD, Knežević je poručio da je Mandić prvo želio da održi stranačke organe, te da ih je održao, a da sad DNP želi da ih održi i da žele da formiraju radnu grupu koji će pregovarati sa NSD-om.
“Mojs tav je da nije prirodno da jedan dio koalicije bde u vlasti, drugi u opoziciji, ali zavisno od 7. aprila i toga kako kolege budu glasale za to da se ova tema nađe na dnevnom redu, mi ćemo se određivati prema svemu tome”, poručio je.
Na pitanje “Vijesti”, šta ako ne prođe, Knežević je poručio da ne vidi zašto ne bi.
“Nadam se da će Dečanska zvona i zvona Pećaršije uticati na klub PES-a gde se svi izjašnjavaju kao Srbi po hodnicima”, poručio je.
“Za ovo je potreban 41 poslanik, nije potrebno da se ide na referendum. Ne vidim što je problem da se uvede ova trobojka koju je ukinuo Ranko Krivokapić. Ovo je zastava iz 1905. kad nisu bili rođeni ni Alekandar Vučić ni Vladimir Putin“, rekao je Knežević.
Politika
Pokret Evropa sad napušta vlast u Pljevljima
Nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma, Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
“Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja”, piše u saopštenju.
U lokalnom parlamentu djelovaće kao, ističu, odgovoran i konstruktivan politički subjekt – podržaće sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost.
“Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija”, kazali su iz PES-a.
Poručili su da Pokret Evropa sad politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
“Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet”, zaključili su.
Politika
Knežević: Zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu, Crna Gora je postala nezavisna država
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da njegova partija neće dozvoliti, kako tvrdi, širenje srbofobije i rusofobije u Crnoj Gori, optužujući i vlast i opoziciju da vode politiku koja je suprotna ranijim državnim potezima.
Knežević je posebno istakao da je u periodu prije referenduma o nezavisnosti Rusija imala ključnu ulogu u političkom i ekonomskom kontekstu Crne Gore.
“Kada je bila potrebna Rusija Demokratskoj partiji socijalista 2004. i 2005, 2006. godine kako bi se stvorili predreferendumski i referendumski uslovi da Crna Gora postane nezavisna onda je Vladimir Putin bio naš slovenski brat, Sergej Lavrov i Sergej Šojgu su bili braća koja su su dolazila na crnogorsko primorje i družili se sa Đukanovićem, družili se sa Milanom Roćenom i o tome postoje telefonski zapisi koje je Crna Gora imala priliku da sluša”, naveo je Knežević.
Knežević je ocijenio da je investicija u Kombinat aluminijuma Podgorica bila jedan od ključnih elemenata tog perioda, navodeći da, prema njegovim riječima, Rusija nije oštetila Crnu Goru, već obrnuto.
“Isključivo zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu i investiciji koja je bila kupovina KAP-a, nije Deripaska opljačkao Crnu Goru, nego je Crna Gora tj. državno rukovodstvo opljačkalo Rusiju gdje i dan dana postoje razne vrste arbitražnih sporova Crna Gora je postala nezavisna država ili bolje reći privatna država Mila Đukanovića zasnovana na anti-srpskom narativu“, rekao je Knežević.
On je dodao da danas isti politički akteri, koji su ranije sarađivali sa Rusijom, kritikuju tu državu i mijenjaju političke stavove u skladu sa, kako tvrdi, sopstvenim interesima.
Knežević je ujedno kritikovao i Pokret Evropa sad, navodeći da ta politička grupacija, prema njegovim riječima, vodi identičnu politiku kao DPS kada je riječ o odnosu prema Srbiji i Rusiji.
Govoreći o sopstvenim političkim vezama, naveo je da je 2016. godine potpisao sporazum o saradnji sa partijom Jedinstvena Rusija, ističući da taj dokument, kako kaže, nije u suprotnosti sa evropskim putem Crne Gore.
„Za razliku od DPS-a i PES-a koji bježe od svega što je srpsko i rusko, ja nemam problem da saopštim da sam 27. juna 2016. godine potpisao deklaraciju i sporazum o međusobnoj saradnji sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina koji danas objavljujem, jer sam to obećao u Skupštini i u kom ne postoji ništa inkriminišuće, a tiče se evropskog puta Crne Gorem niti ništa inkriminišuće a tiče se nezavisnosti Crne Gore. Radi se o tome da se obavezujemo na saradnju koja će produbljivati ekonomske, kulturne i duhovne veze između naše dvije države“, poručio je Knežević.
On je dodao i da je imao priliku da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocjenjujući to kao značajno političko iskustvo.
Knežević zaključuje da će DNP, kako kaže, ostati „branik“ protiv politika koje, prema njegovim riječima, narušavaju tradicionalne veze Crne Gore sa Srbijom i Rusijom.
-
Kolumne3 дана ranijeВук Бачановић: Руси и ми – љубав у два примјерка
-
Politika2 дана ranijeKnežević prozvao Srbe u „antisrpskoj“ vladi Milojka Spajića
-
Politika3 дана ranijeUdruženje Crnogoraca Kule: Knežević ne posustaje sa demonstracijom inferiornosti i snishodljivosti
-
Sport3 дана ranijeBronza za Boljevića u Čačku
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Zahvaljujući Rusiji i ruskom rukovodstvu, Crna Gora je postala nezavisna država
-
Zeta4 дана ranijeBesplatna legalizacija na plavnom području u Opštini Zeta
-
Politika2 дана ranijeDNP nakon izlaska iz vlasti zadržao većinu funkcija “po dubini”
-
Hronika3 дана ranijePretresom u Zeti pronađene dvije lovačke puške i 90 patrona

