Politika
Milatovićeva opstrukcija reformi dio predizborne kampanje
Odluka predsjednika države Jakova Milatovića da ne potpiše set ekonomskih zakona, koji bi obezbijedili implementaciju projekta Evropa sad 2, politička je i motivisana je podgoričkim izborima. To smatra ekonomski analitičar Predrag Zečević, koji je u razgovoru za portal Javnog servisa naveo da Milatović na ovaj način opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj stav dijeli i poslanik NSD Dejan Đurović, ali poručuje da će poslanici brzo ponovo usvojiti pomenute zakone.
Milatović je na juče održanoj pres konferenciji saopštio da Skupštini na ponovno razmatranje vraća zakone o PDV, akcizama i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Između ostalog, upozorio je da taj treći zakon ugrožava Fond PIO i upozorio da će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzionera.
Potom je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije rekao da Milatović opstruira Program Evropa sad dva i da je apsolutna laž da će se u budućnosti smanjivati iznos penzija.
Zečević ukazuje da je Milatović, prije ovih, već vratio 11 zakona na ponovno odlučivanje.
“Što se tiče ove nove predsjednikove odluke, rekao bih da je prije svega politička odluka, motivisana važnim podgoričkim izborima. S jedne strane, Milatović je izrazio zabrinutost zbog fiskalne održivosti programa, tvrdeći da on nije fiskalno neutralan i da može izložiti javne finansije rizicima, posebno ukoliko ne dođe do očekivanog privrednog rasta. Prema njegovom stavu, predložene mjere poput smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje i uvođenja novih poreza mogu dugoročno oslabiti penzioni fond, a time i socijalni sistem Crne Gore”, podsjeća Zečević.
S druge strane, kako smatra, ova odluka izaziva političke tenzije.
“Jer, prema mom mišljenju, Milatović privremeno blokira izuzetno važne reforme koje bi donijele povećanje plata i smanjenje nezaposlenosti. Njegova odluka je dovela do produbljivanja sukoba s premijerom Spajićem, koji smatra da predsjednik opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj politički sukob može dodatno usložniti saradnju između predsjednika i vlade, što bi moglo odgoditi primjenu reformi i povećati neizvjesnost na političkoj sceni”, navodi Zečević.
Smatra da nema razloga za zabrinutost i da treba što prije početi sa primjenom programa Evropa sad 2 i, kako navodi, ponovo izglasati te ekonomske zakone.
Na istoj liniji je i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović, koji smatra da je Milatović neodgovornim ponašanjem, koje je očigledno postala ustaljena praksa, “naslijeđena od njegovog prethodnika Mila Đukanovića, pokušao da dovede u pitanje ekonomski boljitak i budućnost građana, a sve pod maskom navodne „brige“ za iste”.
“Ono što svakako treba da relaksira građane jeste da je ovaj, po mnogo čemu očajnički potez, samo dio predizborne kampanje i da predsjednik Milatović bezuspješno pokušava da glumi oca nacije (pošto je titulu predsjednika svih građana izgubio onog momenta kada se distancirao od 222 hiljade građana koji su glasali protiv Mila Đukanovića)”, poručio je Đurović.
Narodni predstavnici u Skupštini Crne Gore su prije svega, kaže Đurović, za razliku od gospodina Milatovića, ozbiljni i odgovorni ljudi, koji se ne kockaju sa njihovim platama i penzijama.
Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.
Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima.
Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na “mirna” vina .
“Svi zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje u parlamentu, biće po najhitnijem postupku ponovo izglasani, te će tada Jakov Milatović biti primoran da ih potpiše ili snosi ustavne posledice, kao i sud građana”, istakao je Đurović.
Ono što je, kako navodi, zaista komično jeste činjenica da se predsjednik Milatović pomalo zanio u vraćanju ovih zakona, pa je tako „vratio“ zakone koji mu nisu ni dostavljeni od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
“Bilo kako bilo, za razliku od Milatovića, parlamentarna većina će omogućiti da minimalne plate od 1. oktobra budu 600 eura za srednjoškolce, odnosno 800 eura za visokoškolce”, zaključio je Đurović.
Politika
Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem
Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.
U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.
“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.
Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.
“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.
Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.
Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.
Politika
Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice
Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.
Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.
“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.
Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.
“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.
Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.
“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.
Politika
Đurović o “otpriznavanju Kosova”: NSD ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške
Pitanje identitetskih tema biće otvoreno u trenutku kada se procijeni da za to postoji odgovarajuća parlamentarna većina, poručio je tokom gostovanja na Aplus televiziji šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih političkih ciljeva NSD-a smanjenje društvenih podjela i „pomirenje u Crnoj Gori“.
“Mi prije svega želimo da donesemo mir u Crnoj Gori i da se te podjele koje su obilježile jedan period Crne Gore jednom završe”, rekao je Đurović.
Govoreći o političkim podjelama u prethodnim decenijama, šef poslaničkog kluba NSD smatra da je javni prostor u Crnoj Gori bio obilježen oštrim etiketiranjima i polarizacijom.
“Imali smo legitimne i izdajničke predstavnike, borbu na sve ili ništa, imali smo izdajnike, dobitnike, povlašćene i obespravljene građane. Smatramo da tome mora doći kraj”, naglasio je Đurović.
Dodao je da je NSD pravi predstavnik srpskog naroda, a da će političke ciljeve ostvarivati u trenutku kada za to postoji većina.
“Njihovo sprovođenje zavisiti od političkog trenutka i podrške u parlamentu. Da bismo došli do tih ciljeva, mi smatramo da treba u određenom trenutku da imamo i jednu širu podršku, da bi neki od tih ciljeva morali biti izglasani u parlamentu”, predočio je on.
Dodao je da stranka ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške.
“Ne želimo da dođemo u situaciju da nas preglasaju u parlamentu i da to bude politički akt radi političkog akta i da se završi negativno”, dodao je Đurović.
Izvor: A plus portal
-
Zeta3 дана ranijeBranko Popović i Milan Knežević na vrhu online ankete portala Zeta
-
Kolumne3 дана ranijeВук Бачановић: Мило, извини!
-
Zeta23 сата ranijeKroz Zetu voze samo dva autobusa
-
Sport3 дана ranijeMladi bokseri Zete zablistali u Beranama
-
Sport4 дана ranijeMajić: Stišaćemo emocije i pripremiti se za baraž
-
Sport3 дана ranijeJedan klik za podršku putem opcije Doniraj
-
Zabava2 дана ranijeŠćepan Stojanović: Harmonika nije samo instrument, već emocija i životni put
-
Zeta2 дана ranijeNSD pokrenula inicijativu da KIC „Zeta“ dobije ime Slobodana Aligrudića

