Politika

Milatović: Što prije imenovati ambasadore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da treba unaprijediti saradnju, posebno na planu jačanja ekonomskih odnosa, te da dvije zemlje dijeli isti evropski cilj. Za Milatovića je priređen svečani doček ispred Palate “Srbija”, nakon čega je održan sastanak dva predsjednika i plenarni razgovori delegacija dvije zemlje, predvođene Vučićem i Milatovićem. Konferenciju za medije mogli ste pratiti na Prvom i Parlamentarnom kanalu Televizije Crne Gore, kao i na našem Portalu.

Vučić je rekao da su razgovarali o brojnim pitanjima, te je naglasio da je Milatović zatražio najbolju poziciju na EXPO 2027 Beograd, a da je on obećao da će biti obezbijeđena. Razgovarali su, kaže, i o brojnim infrastrukturnim projektima, ukuljučujući LNG terminal u Baru.

“To bi bila mogućnost da se preuzme 2,7 miliona kubnih metara na dnevnom nivou, što nama može da pomogne”, rekao je Vučić.

On je kazao Srbija ne traži ništa od drugih strana što one ne žele. Istakao je da su razgovarali vrlo otvoreno i civilizovano, kako uspostaviti najbolje moguće odnose dvije zemlje.

“Mi smo razgovarali i o političkim i regionalnim temama. Želio bih da postupno dođemo do boljih odnosa Srbije i Crne Gore. Razgovarali smo o svim drugim važnim pitanjima – od infrastrukturnih pitanja, izgradnji auto-puteva koji će nas povezivati, da iz Beograda do Podgorice stignemo za 4,5 sata, potrebi za daljom izgradnjom željezničke pruge, daljim povezivanjem i u energetskom smislu“, rekao je Vučić.

To se, kaže, odnosi na dalekovod Pljevlja-Bajina Bašta, kod kojeg postoje tehnička neslaganja i problemi, što se danas analiziralo.

“Srbija je zainteresovana da deo tog tečnog gasa kupuje, zato smo spremni da čelične cijevi spustimo prema mernoj stanici u Bijelom Polju, da bismo mogli da kupimo značajne količine gasa“, rekao je Vučić, ističući da građani treba da osjete dobrobit saradnje dvije zemlje.

Milatović je rekao da mu je zadovoljstvo što posjećuje Beograd. Posjeta Srbiji, nakon posjete Briselu, dolazi kao prirodan nastavak imajući u vidu spoljnu politiku Crne Gore.

“Srbija je u ekonomskom smislu možda i najvažniji partner Crne Gore. Spoljnotrgovinska razmjena sa Srbijom je u 2022. godine bila 20 odsto od ukupne robne razmjene. Crna Gora najviše izvozi u Srbiju”, rekao je Milatović.

On je naveo da je prošle godine, Srbija bila najveći investitor u Crnoj Gori, 12 odsto od ukupnog nivoa stranih investicija.

“Paradoksalno, nemamo ambasadore, uprkos ovim ekononskim odnosima. Nemamo zajedničke granične prelaze, iako ih recimo imamo sa Albanijom. Direktni platni promet je veliki problem. Pritom, nikada dosad nije održana zajednička sjednica dvije vlade”, rekao je Milatović.

On je kazao i da o nekim temama dvije zemlje ne misle isto, ali da kroz razgovor i međusobno uvažavanje treba dodatno jačati povjerenje i saradnju.

“Saglasili smo se da treba što prije imenovati ambasadore, o potrebi da imamo zajedničke sjednice vlade, zajedničke granične prelaze”, rekao je Milatović.

On je naveo da Srbija možda može da izgradi drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori.

“Čestitam Srbiji na predstojećoj organizaciji EXPO 2027. godine u Beogradu”, rekao je Milatović.

Tradicija, kultura, živa ekonomska saradnja, kaže on, treba da budu na zavidnom nivou.

“Ovom posjetom okrećemo novi list u našim odnosima. Javno pozivam predsjednika Vučića da posjeti Crnu Goru”, rekao je Milatović.

On je rekao da svako ko je krivično kažnjen u Crnoj Gori, treba da odsluži tu kaznu, uključujući i Svetozara Marovića (bivšeg predsjednika crnogorskog parlamenta, osuđenog zbog formiranja kriminalne organizacije). Kazao je da su razgovarali o izručenju Marovića, i dobili uvjeravanja da će se Srbija prema tom pitanju odgovorno odnijeti.

Vučić je rekao da, povodom medijskih navoda da će Poštanska štedionica Beograd, u vlasništvu Vlade Srbije, kupiti Prvu banku, to predstvalja notorne neistine.

“Na te smo neistine već i navikli”, rekao je Vučić.

On je rekao da treba raditi na uspostavljanju direktnog platnog prometa.

Vučić je rekao da su razgovarali o slučaju Marovića, u odnosima dvije zemlje svi traže neke probleme gledajući prema Srbiji, a ne postavljaju pitanje kako je Crna Gora priznala jednostrano proglašenu nezavisnost dijela srpske teritorije, mimo međunarodnog prava.

“Jeste li razmislili boli li nas to što je Crna Gora priznala otcjepljenje dijela teritorije Republike Srbije? Kad pričamo o ambasadorima, je li nas boljelo što je protjeran naš ambasador? Kao što vidite, nemamo problem poštovanja prema Milatoviću i donosimo odluku u narednih 10 do 12 dana ko će biti novi ambasador u Crnoj Gori. Ili uvijek morate da vidite sve iz sopstvene vizure? Nijesam govorio ni o srpskom pitanju ni o čemu drugom. Kako je moguće da od 28,73 odsto Srba imate svega osam odsto Srba zaposlenih u javnom sektoru? Mislite li da je to manje važno pitanje od izručenja Marovića. Treba razgovarati o svim pitanjima, pa i o Maroviću. Molim vas da se nekad stavite u naše cipele i da pogledate kako to izgleda iz našeg ugla. Kao što se ja trudim da razumijem sve potrebe Crne Gore, koje želim da poštujem”, rekao je Vučić.

Posjeta Milatovića Srbiji prva je nakon njegovih zvaničnih posjeta Briselu i institucijama EU i NATO, a kako je ranije rekao, cilj joj je jačanje političkih i ekonomskih odnosa dvije države i unapređenje regionalne saradnje.

Milatović je juče doputovao u Beograd gdje ga je dočekao šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.

Milatović je poručio sinoć na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, da dolazi u Beograd “u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje”.

Ranije je izjavio da će u fokusu njegove posjete Beogradu biti potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom kao važnim ekonomskim partnerom.

Predviđeno je da predsjednik Crne Gore u okviru posjete položi vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali uz vojne počasti, kao i da položi cvijeće ispred Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“.

Sledeće

Knežević spreman da zaboravi Kosovo ako bude deo nove Vlade?

Ne propustite

Leposavić razmatra povlačenje žalbe

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Politika

Mandić: Poštujem odluku Kneževića o napuštanju Vlade Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, poručio je da se zalaže za smirivanje tenzija i povratak dijalogu povodom sporne izgradnje kolektora u Botunu, naglašavajući da se njegova partija neće miješati u eventualnu odluku Demokratske narodne partije (DNP) da napusti Vladu.

U intervjuu za Pobjedu, Mandić je kazao da su posljednji događaji u Botunu pokazali koliko su komunikacija i kompromis neophodni, te da je njegov cilj da se izbjegnu sukobi građana i policije.„Rasplet koji priželjkujem jeste povratak svih strana za pregovarački sto, smirivanje tenzija i zaustavljanje bilo kakvih potencijalnih sukobljavanja“, rekao je Mandić.

On je istakao da u aktuelnoj situaciji pokušava da djeluje kao medijator, podsjećajući da rješenje moraju pronaći građani Botuna i Opštine Zeta s jedne, te Glavni grad i Vlada s druge strane. „Nedovoljna komunikacija i brzopleti potezi doveli su do gubitka ionako tankog povjerenja. Moj cilj je da to povjerenje pokušam da vratim“, naveo je Mandić.

Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da bi ta partija mogla napustiti Vladu, ali i lokalnu vlast u Podgorici, Mandić je poručio da NSD neće uticati na unutrašnje odluke koalicionih partnera. „Bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP za nas će uvijek biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića“, kazao je on.

Mandić je podsjetio da je aktuelna parlamentarna većina formirana na osnovu koalicionog sporazuma čiji je prioritet punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, te da bi ishitrene odluke mogle ugroziti taj cilj. „Ovo je vrijeme mudrih i promišljenih, a ne brzih odluka. Naša obaveza je da stabilnost i evropski put zemlje stavimo iznad dnevno-političkih interesa“, poručio je predsjednik Skupštine.

Prema njegovim riječima, politički predstavnici srpskog naroda danas imaju dodatnu odgovornost jer, kao dio vlasti, treba da budu „brana svakom povratku srbofobne politike“. Ipak, naglasio je da se ključna pitanja, poput Botuna, moraju rješavati dogovorom na terenu, a ne produbljivanjem konflikata.