Politika

Milatović: Što prije imenovati ambasadore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da treba unaprijediti saradnju, posebno na planu jačanja ekonomskih odnosa, te da dvije zemlje dijeli isti evropski cilj. Za Milatovića je priređen svečani doček ispred Palate „Srbija“, nakon čega je održan sastanak dva predsjednika i plenarni razgovori delegacija dvije zemlje, predvođene Vučićem i Milatovićem. Konferenciju za medije mogli ste pratiti na Prvom i Parlamentarnom kanalu Televizije Crne Gore, kao i na našem Portalu.

Vučić je rekao da su razgovarali o brojnim pitanjima, te je naglasio da je Milatović zatražio najbolju poziciju na EXPO 2027 Beograd, a da je on obećao da će biti obezbijeđena. Razgovarali su, kaže, i o brojnim infrastrukturnim projektima, ukuljučujući LNG terminal u Baru.

„To bi bila mogućnost da se preuzme 2,7 miliona kubnih metara na dnevnom nivou, što nama može da pomogne“, rekao je Vučić.

On je kazao Srbija ne traži ništa od drugih strana što one ne žele. Istakao je da su razgovarali vrlo otvoreno i civilizovano, kako uspostaviti najbolje moguće odnose dvije zemlje.

„Mi smo razgovarali i o političkim i regionalnim temama. Želio bih da postupno dođemo do boljih odnosa Srbije i Crne Gore. Razgovarali smo o svim drugim važnim pitanjima – od infrastrukturnih pitanja, izgradnji auto-puteva koji će nas povezivati, da iz Beograda do Podgorice stignemo za 4,5 sata, potrebi za daljom izgradnjom željezničke pruge, daljim povezivanjem i u energetskom smislu“, rekao je Vučić.

To se, kaže, odnosi na dalekovod Pljevlja-Bajina Bašta, kod kojeg postoje tehnička neslaganja i problemi, što se danas analiziralo.

“Srbija je zainteresovana da deo tog tečnog gasa kupuje, zato smo spremni da čelične cijevi spustimo prema mernoj stanici u Bijelom Polju, da bismo mogli da kupimo značajne količine gasa“, rekao je Vučić, ističući da građani treba da osjete dobrobit saradnje dvije zemlje.

Milatović je rekao da mu je zadovoljstvo što posjećuje Beograd. Posjeta Srbiji, nakon posjete Briselu, dolazi kao prirodan nastavak imajući u vidu spoljnu politiku Crne Gore.

„Srbija je u ekonomskom smislu možda i najvažniji partner Crne Gore. Spoljnotrgovinska razmjena sa Srbijom je u 2022. godine bila 20 odsto od ukupne robne razmjene. Crna Gora najviše izvozi u Srbiju“, rekao je Milatović.

On je naveo da je prošle godine, Srbija bila najveći investitor u Crnoj Gori, 12 odsto od ukupnog nivoa stranih investicija.

„Paradoksalno, nemamo ambasadore, uprkos ovim ekononskim odnosima. Nemamo zajedničke granične prelaze, iako ih recimo imamo sa Albanijom. Direktni platni promet je veliki problem. Pritom, nikada dosad nije održana zajednička sjednica dvije vlade“, rekao je Milatović.

On je kazao i da o nekim temama dvije zemlje ne misle isto, ali da kroz razgovor i međusobno uvažavanje treba dodatno jačati povjerenje i saradnju.

„Saglasili smo se da treba što prije imenovati ambasadore, o potrebi da imamo zajedničke sjednice vlade, zajedničke granične prelaze“, rekao je Milatović.

On je naveo da Srbija možda može da izgradi drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori.

„Čestitam Srbiji na predstojećoj organizaciji EXPO 2027. godine u Beogradu“, rekao je Milatović.

Tradicija, kultura, živa ekonomska saradnja, kaže on, treba da budu na zavidnom nivou.

„Ovom posjetom okrećemo novi list u našim odnosima. Javno pozivam predsjednika Vučića da posjeti Crnu Goru“, rekao je Milatović.

On je rekao da svako ko je krivično kažnjen u Crnoj Gori, treba da odsluži tu kaznu, uključujući i Svetozara Marovića (bivšeg predsjednika crnogorskog parlamenta, osuđenog zbog formiranja kriminalne organizacije). Kazao je da su razgovarali o izručenju Marovića, i dobili uvjeravanja da će se Srbija prema tom pitanju odgovorno odnijeti.

Vučić je rekao da, povodom medijskih navoda da će Poštanska štedionica Beograd, u vlasništvu Vlade Srbije, kupiti Prvu banku, to predstvalja notorne neistine.

„Na te smo neistine već i navikli“, rekao je Vučić.

On je rekao da treba raditi na uspostavljanju direktnog platnog prometa.

Vučić je rekao da su razgovarali o slučaju Marovića, u odnosima dvije zemlje svi traže neke probleme gledajući prema Srbiji, a ne postavljaju pitanje kako je Crna Gora priznala jednostrano proglašenu nezavisnost dijela srpske teritorije, mimo međunarodnog prava.

„Jeste li razmislili boli li nas to što je Crna Gora priznala otcjepljenje dijela teritorije Republike Srbije? Kad pričamo o ambasadorima, je li nas boljelo što je protjeran naš ambasador? Kao što vidite, nemamo problem poštovanja prema Milatoviću i donosimo odluku u narednih 10 do 12 dana ko će biti novi ambasador u Crnoj Gori. Ili uvijek morate da vidite sve iz sopstvene vizure? Nijesam govorio ni o srpskom pitanju ni o čemu drugom. Kako je moguće da od 28,73 odsto Srba imate svega osam odsto Srba zaposlenih u javnom sektoru? Mislite li da je to manje važno pitanje od izručenja Marovića. Treba razgovarati o svim pitanjima, pa i o Maroviću. Molim vas da se nekad stavite u naše cipele i da pogledate kako to izgleda iz našeg ugla. Kao što se ja trudim da razumijem sve potrebe Crne Gore, koje želim da poštujem“, rekao je Vučić.

Posjeta Milatovića Srbiji prva je nakon njegovih zvaničnih posjeta Briselu i institucijama EU i NATO, a kako je ranije rekao, cilj joj je jačanje političkih i ekonomskih odnosa dvije države i unapređenje regionalne saradnje.

Milatović je juče doputovao u Beograd gdje ga je dočekao šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.

Milatović je poručio sinoć na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, da dolazi u Beograd „u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje“.

Ranije je izjavio da će u fokusu njegove posjete Beogradu biti potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom kao važnim ekonomskim partnerom.

Predviđeno je da predsjednik Crne Gore u okviru posjete položi vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali uz vojne počasti, kao i da položi cvijeće ispred Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“.

Sledeće

Knežević spreman da zaboravi Kosovo ako bude deo nove Vlade?

Ne propustite

Leposavić razmatra povlačenje žalbe

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Krivična prijava protiv Martinovića (URA) bivšeg rukovodioca NPCG

Supervizor u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) Dražen Ivanović podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva tog preduzeća zbog, kako tvrdi, organizovanog kriminala.

U krivičnoj prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je nekadašnji direktor tog preduzeća Vladimir Martinović, funkcioner Građanskog pokreta URA, “organizovao niz nelegalnih aktivnosti u periodu od početka ljetnje turističke sezone 2024. godine tako što je organizovao nelegalan rad parkinga Virpazar, krađu ulaznica u nacionalnim parkovima Lovćen, Skadarsko jezero i Durmitor”.

Ivanović je podnio krivičnu prijavu i protiv, kako navodi, saizvršilaca Predraga Gluščevića, Belme Šestović, Vuka Saičića, Miladina Sekulovića, Almira Abdovića i drugih…

Konstatovao je da je obavljajući poslove supervizora, koji je nadležan za sve aktivnosti naplate i kontrole, došao do operativnih podataka da su te osobe “u pomenutim protivpravnim aktivnostima otuđile 500.000 eura i time oštetile budžet države Crne Gore”.

Iz SDT nisu “Vijestima” odgovorili na pitanje šta je urađeno po toj krivičnoj prijavi, kao ni da li su saslušane neke od osoba protiv kojih je podnijeta ta prijava.

Iz Nacionalnih parkova listu su kazali da su upoznati sa krivičnom prijavom, tražili da nadležni ispitaju sve navode i najavili da im stoje na raspolaganju.

“Upoznati smo sa prijavom koja je predmet vašeg interesovanja, a podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu. Ovom prilikom ukazujemo da podržavamo da svi nadležni državni organi, u ovom slučaju SDT, ispitaju sve navode u vezi podnijete prijave, kao i da stojimo na raspolaganju nadležnim državnim organima da se po istoj utvrdi činjenično stanje”, piše u odgovoru koji su dostavili “Vijestima”.

Na pitanje da li ima indicija da su osobe protiv kojih je podnesena krivična prijava radile mimo propisa, iz NPCG su kazali da od imenovanja na funkciju nove direktorice NPCG, Marinele Đuretić, za sve utvrđene nepravilnosti u radu protiv zaposlenih su pokretani disciplinski postupci zbog počinjenih lakših i težih disciplinskih povreda.

“… Koji su u većini slučajeva rezultirali osuđujućim odlukama i za isto su zaposlenima izricane disciplinske mjere”, rekli su iz NPCG.

Ivanović koji je podnio prijavu je kazao da se od septembra tekuće godine vratio na posao na poziciju supervizora za sve nacionalne parkove.

“Izvršio sam kontrolu papirologije i terena u NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i zatekao katastrofalno stanje što se tiče nelegalnih aktivnosti i vođenja evidencije. Sve te aktivnosti, uključujući i nelegalni parking na Virpazaru, nisu mogle biti organizovane bez znanja direktora Vladimira Martinovića”, kazao je on “Vijestima”,

Tome, kako je kazao, svjedoči i mejl direktorice Skadarskog jezera Belme Šestović.

“…Koja pita vlasnika hotela DeAndros na Virpazaru, dovodeći u pitanje legalnost istog, a koji je upućuje da se obrati direktoru Martinoviću jer je on upoznat sa svim. Parking je tek prijavljen od strane NP pošto je smijenjen Martinović. Parking je imao dva radnika koji su se predstavljali kao radnici nacionalnih parkova i naplaćivali pet eura po vozilu”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, paralelno sa tim ukinuta je “bilo kakva ozbiljna kontrola ulaznica i postavljeni isti ljudi da rade sa ulaznicama”.

Na Lovćenu je, tvrdi, to bilo najviše očigledno jer su “posle moje kontrole pazari naglo porasli i to u oktobru mjesecu”.

“Što se tiče NP Skadarsko jezero lično sam uhvatio dva radnika da nelegalno prodaju karte, ali protiv njih čak ni disciplinski postupak nije pokrenut. Umreženi radnici koje je postavio Vladimir Martinović su iz Podgorice i Cetinja išli u NP Durmitor i preuzimali naplatu po nalogu generalnog direktora. Pojedini radnici su maltretirani, pomjerani i sklanjani iz službe za kontrolu, a onda su dovođeni podobni. Sve ovo je samo dio kriminalnih aktivnosti koje su se desile u vrijeme mandata Vladimira Martinovića, jer postoje i sumnjivi projekti za koje nisam imao nadležnosti da kontrolišem. Ali šta reći kad je Martinović doveo direktno iz zatvora Predraga Gluščevića, kao njegovog najbližeg saradnika i koji je osuđen za prevaru, utaju poreza i robijao pet godina? Da nije neko očekivao da će unaprijediti posao? Nažalost, sve ove osobe i dalje rade na istim pozicijama i spremaju se za predstojeću sezonu”, kazao je Ivanović.

Tvrdi da se o svemu tome javno priča i da je to “javna tajna u nacionalnim parkovima, ali je previse ćutača”.

“Neko je procijenio da je opljačkano pola miliona eura, pa se pitamo što još nismo platu primili. Zaključak je sljedeći – ako ovo prođe Martinoviću, što ovi posle njega ne bi pokušali?”, rekao je Ivanović.

Vladimir Martinović je rukovodio nacionalnim parkovima od novembra 2022. godine. Njega je Vlada razriješila na sjednici 5. septembra, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, a odluku je potpisao premijer Milojko Spajić. U obrazloženju razrješenja, koje je objavljeno na sajtu Vlade, Ćulafić je naveo da je poslovanjem NP ugrožen javni interes, a kao ključni razlog naveo to što je ova firma prošle godine poslovala sa minusom od 581.884 eura, dok su u 2022. imali plus od 20.334 eura.

NPCG: Interesantni podaci o porastu broja prodatih ulaznica

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su da uporedni pokazatelji poslovanja NP Lovćen pokazuju da su rashodi za 2024. godinu veći za 82.826,37 eura, odnosno 17 odsto, u odnosu na 2023. godinu.

“U vezi sa uporednim pokazateljima o broju posjetilaca, registrovano je, između ostalog, sljedeće: Od februara do septembra 2024. godine, u NP Lovćen je zabilježen zabrinjavajući pad u prihodima od prodatih ulaznica u odnosu na 2023. godinu koji se na mjesečnom nivou kretao i do 55%”, rekli su iz NPCG.

Ukazali su i na “interesantne podatke”, govoreći da su u oktobru, novembru i decembru 2024. ostvareni prihodi po osnovu prodatih ulaznica su bili značajno bolji u odnosu na 2023. godinu.

“U navedenim mjesecima rast prihoda od prodatih ulaznica iznosio je i preko 100 odsto u odnosu na 2023. godinu. U oktobru je zabilježen i dnevni prihod po ovom osnovu u iznosu od oko četiri hiljade eura, dok u avgustu nije prelazio 2.800 eura. Takođe, podaci o broju prodatih ulaznica tokom 2024. godine pokazuju da je posjeta u septembru kada se očekuje pad posjeta, za čak 3.013 posjetilaca veća nego u junu”, kazali su iz NPCG.

Izvor: Vijesti

Politika

SDT zaplijenilo skoro 50 miliona eura, Više tužilaštvo vodi 29 finansijskih istraga

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura kod poslovnih banaka, pokazao je izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Izvještaj je dostavljen crnogorskom parlamentu.

„U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara). Od deset formiranih predmeta, osam je formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, pa je, na osnovu tih obavještenja i shodno čl. 89 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku, Specijalno državno tužilaštvo, kod poslovnih banaka u Crnoj Gori, zahtijevalo privremenu obustavu isplate, odnosno izdavanja sumnjivog novca u ukupnom iznosu od 3.176.196,90 eura“, piše u izvještaju, koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore.

Takođe, kako se objašnjava, u jednom predmetu je zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.

„Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura“, istaknuto je.

Oduzeli i 12 skupocjenih satova

U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.

„Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta“, predočeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.

„Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura“, nagalašava se u dokumentu.

Trajno oduzeli „Mercedes Benz“, S600

U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

„Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila „Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine“, navedeno je u dokumentu.

U Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, optuženo je ukupno 3.924 lica, objašnjeno je.

„Pa je sa 5.162 neriješenih optuženja iz prethodnog perioda i 149 ustupljenih optuženja od drugih tužilaštava, bilo u radu kod suda ukupno optuženja protiv 9.234 lica“, navodi se u tužilačkom izvještaju.

Prosječno trajanje finansijskih istraga 202 dana

Kako se dodaje, Više državno tužilaštvo u Podgorici, u 2024. godini, pokrenulo je 8 finansijskih istraga protiv 8 lica, tako da je, sa 21 finansijskom istragom iz ranijih godina protiv 38 lica, u radu bilo ukupno 29 finansijskih istraga protiv 46 lica.

„Od kojih su 3 finansijske istrage protiv 4 lica obustavljene, iz razloga što ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi. Na kraju izvještajne godine ostalo je u radu 26 finansijskih istraga protiv 42 lica. Prosječno trajanje finansijskih istraga koje su vođene u izvještajnoj godini je 202 dana. U 8 finansijskih istraga protiv 8 lica finansijske istrage su pokrenute nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage“, navedeno je u izvještaju.

Izvor: RTCG

Politika

Skupštinsko saslušanje o cijenama – reakcija na neuspjeli bojkot marketa?

U jeku rastućih cijena osnovnih životnih namirnica, građani Crne Gore pokušali su kroz bojkot trgovačkih lanaca da ukažu na težak ekonomski položaj i da izvrše pritisak na trgovce i institucije. Međutim, iako je akcija u početku imala snažan odjek, rezultati su pokazali ograničen domet građanskog aktivizma.

Bojkot je počeo 31. januara, na inicijativu organizacije Alternativa Crna Gora. Tog dana, mnogi supermarketi su bili primjetno prazni, a mediji su izvještavali o gotovo potpunom izostanku kupaca. Kasnije su uslijedili ciljani bojkoti pojedinih lanaca poput Idea i Aroma marketa. Ipak, reakcija trgovaca u pogledu sniženja cijena bila je izostala, a država je ostala nijema na sve glasniju poruku potrošača.

U svjetlu ovih događaja, danas se u Skupštini Crne Gore održava konsultativno saslušanje o cijenama u trgovačkim lancima, u okviru sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Sjednica je zakazana za 14 sati, a prisustvovaće ključni akteri iz izvršne vlasti – potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, ministar finansija Novica Vuković, kao i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Pozvani su i predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Crnogorskog udruženja poslodavaca i Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), što ukazuje da je tema cijena i tržišne kontrole konačno dospjela na dnevni red najviših institucija.

Međutim, pitanje ostaje: da li je reakcija države rezultat građanskog pritiska ili puke političke koreografije? Iako su građani pokazali spremnost da se organizuju i protestuju, izostanak stvarnih posljedica po trgovce sugeriše da su kapaciteti građanskog uticaja i dalje ograničeni.

Crna Gora jeste dio evropskog programa CERV, koji nudi podršku razvoju aktivnog građanstva, ali u praksi nedostaje povezanost između građanskih inicijativa i institucionalne odgovornosti. Bez konkretnog odgovora vlasti, bojkot je ostao simbolična gesta – snažna u poruci, ali nemoćna u rezultatu.

Ako današnje saslušanje ne dovede do jasnih koraka u regulaciji cijena i jačanja kontrole nad trgovačkim praksama, bojkot marketa postaće još jedan podsjetnik na granice spontanog građanskog otpora u društvu u kojem sistem još nije spreman da ga čuje.