Politika
Milatović: Što prije imenovati ambasadore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da treba unaprijediti saradnju, posebno na planu jačanja ekonomskih odnosa, te da dvije zemlje dijeli isti evropski cilj. Za Milatovića je priređen svečani doček ispred Palate “Srbija”, nakon čega je održan sastanak dva predsjednika i plenarni razgovori delegacija dvije zemlje, predvođene Vučićem i Milatovićem. Konferenciju za medije mogli ste pratiti na Prvom i Parlamentarnom kanalu Televizije Crne Gore, kao i na našem Portalu.
Vučić je rekao da su razgovarali o brojnim pitanjima, te je naglasio da je Milatović zatražio najbolju poziciju na EXPO 2027 Beograd, a da je on obećao da će biti obezbijeđena. Razgovarali su, kaže, i o brojnim infrastrukturnim projektima, ukuljučujući LNG terminal u Baru.
“To bi bila mogućnost da se preuzme 2,7 miliona kubnih metara na dnevnom nivou, što nama može da pomogne”, rekao je Vučić.
On je kazao Srbija ne traži ništa od drugih strana što one ne žele. Istakao je da su razgovarali vrlo otvoreno i civilizovano, kako uspostaviti najbolje moguće odnose dvije zemlje.
“Mi smo razgovarali i o političkim i regionalnim temama. Želio bih da postupno dođemo do boljih odnosa Srbije i Crne Gore. Razgovarali smo o svim drugim važnim pitanjima – od infrastrukturnih pitanja, izgradnji auto-puteva koji će nas povezivati, da iz Beograda do Podgorice stignemo za 4,5 sata, potrebi za daljom izgradnjom željezničke pruge, daljim povezivanjem i u energetskom smislu“, rekao je Vučić.
To se, kaže, odnosi na dalekovod Pljevlja-Bajina Bašta, kod kojeg postoje tehnička neslaganja i problemi, što se danas analiziralo.
“Srbija je zainteresovana da deo tog tečnog gasa kupuje, zato smo spremni da čelične cijevi spustimo prema mernoj stanici u Bijelom Polju, da bismo mogli da kupimo značajne količine gasa“, rekao je Vučić, ističući da građani treba da osjete dobrobit saradnje dvije zemlje.
Milatović je rekao da mu je zadovoljstvo što posjećuje Beograd. Posjeta Srbiji, nakon posjete Briselu, dolazi kao prirodan nastavak imajući u vidu spoljnu politiku Crne Gore.
“Srbija je u ekonomskom smislu možda i najvažniji partner Crne Gore. Spoljnotrgovinska razmjena sa Srbijom je u 2022. godine bila 20 odsto od ukupne robne razmjene. Crna Gora najviše izvozi u Srbiju”, rekao je Milatović.
On je naveo da je prošle godine, Srbija bila najveći investitor u Crnoj Gori, 12 odsto od ukupnog nivoa stranih investicija.
“Paradoksalno, nemamo ambasadore, uprkos ovim ekononskim odnosima. Nemamo zajedničke granične prelaze, iako ih recimo imamo sa Albanijom. Direktni platni promet je veliki problem. Pritom, nikada dosad nije održana zajednička sjednica dvije vlade”, rekao je Milatović.
On je kazao i da o nekim temama dvije zemlje ne misle isto, ali da kroz razgovor i međusobno uvažavanje treba dodatno jačati povjerenje i saradnju.
“Saglasili smo se da treba što prije imenovati ambasadore, o potrebi da imamo zajedničke sjednice vlade, zajedničke granične prelaze”, rekao je Milatović.
On je naveo da Srbija možda može da izgradi drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori.
“Čestitam Srbiji na predstojećoj organizaciji EXPO 2027. godine u Beogradu”, rekao je Milatović.
Tradicija, kultura, živa ekonomska saradnja, kaže on, treba da budu na zavidnom nivou.
“Ovom posjetom okrećemo novi list u našim odnosima. Javno pozivam predsjednika Vučića da posjeti Crnu Goru”, rekao je Milatović.
On je rekao da svako ko je krivično kažnjen u Crnoj Gori, treba da odsluži tu kaznu, uključujući i Svetozara Marovića (bivšeg predsjednika crnogorskog parlamenta, osuđenog zbog formiranja kriminalne organizacije). Kazao je da su razgovarali o izručenju Marovića, i dobili uvjeravanja da će se Srbija prema tom pitanju odgovorno odnijeti.
Vučić je rekao da, povodom medijskih navoda da će Poštanska štedionica Beograd, u vlasništvu Vlade Srbije, kupiti Prvu banku, to predstvalja notorne neistine.
“Na te smo neistine već i navikli”, rekao je Vučić.
On je rekao da treba raditi na uspostavljanju direktnog platnog prometa.
Vučić je rekao da su razgovarali o slučaju Marovića, u odnosima dvije zemlje svi traže neke probleme gledajući prema Srbiji, a ne postavljaju pitanje kako je Crna Gora priznala jednostrano proglašenu nezavisnost dijela srpske teritorije, mimo međunarodnog prava.
“Jeste li razmislili boli li nas to što je Crna Gora priznala otcjepljenje dijela teritorije Republike Srbije? Kad pričamo o ambasadorima, je li nas boljelo što je protjeran naš ambasador? Kao što vidite, nemamo problem poštovanja prema Milatoviću i donosimo odluku u narednih 10 do 12 dana ko će biti novi ambasador u Crnoj Gori. Ili uvijek morate da vidite sve iz sopstvene vizure? Nijesam govorio ni o srpskom pitanju ni o čemu drugom. Kako je moguće da od 28,73 odsto Srba imate svega osam odsto Srba zaposlenih u javnom sektoru? Mislite li da je to manje važno pitanje od izručenja Marovića. Treba razgovarati o svim pitanjima, pa i o Maroviću. Molim vas da se nekad stavite u naše cipele i da pogledate kako to izgleda iz našeg ugla. Kao što se ja trudim da razumijem sve potrebe Crne Gore, koje želim da poštujem”, rekao je Vučić.
Posjeta Milatovića Srbiji prva je nakon njegovih zvaničnih posjeta Briselu i institucijama EU i NATO, a kako je ranije rekao, cilj joj je jačanje političkih i ekonomskih odnosa dvije države i unapređenje regionalne saradnje.
Milatović je juče doputovao u Beograd gdje ga je dočekao šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.
Milatović je poručio sinoć na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, da dolazi u Beograd “u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje”.
Ranije je izjavio da će u fokusu njegove posjete Beogradu biti potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom kao važnim ekonomskim partnerom.
Predviđeno je da predsjednik Crne Gore u okviru posjete položi vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali uz vojne počasti, kao i da položi cvijeće ispred Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“.
Politika
Vlada Elektroprivredi odobrila zaduženje od 50 miliona eura

Kako je saopšteno, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji.
Vlada je donijela i Odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišnu premiju.
U skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Odlukom je propisano da maksimalna cijena može da iznosi 65.00 eura/MWh. Odlukom se uvodi sistem podsticaja putem tržišne premije čiji je cilj obezbjeđivanje konkurentnosti postupka i ostvarivanje najmanje moguće cijene za energiju iz obnovljivih izvora energije koju Vlada Crne Gore ima obavezu da obezbijedi u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama koje su bile osnov za usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao i prema Evropskoj uniji, u skladu sa Reformskom agendom Crne Gore za 2024-2027. godinu.
Donijeta je i Odluka o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju. Odlukom je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više.
Politika
Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.
Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.
Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.
Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije
Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.
Izvor: PRESS online
Politika
PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.
Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.
Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.
Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.
Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti
Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.
Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.
Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.
Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.
Izvor: RTCG
-
Hronika3 дана ranije
UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Ostavila poruku pre nego što je pojurila ka hramu?!
-
Zeta2 дана ranije
DPS Zeta: Službena su bila veći prioritet od vatrogasnih vozila
-
Priroda i društvo2 дана ranije
Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova
-
Sport2 дана ranije
Igračice i trener RK Zeta dio reprezentativnih selekcija ovog ljeta
-
Hronika3 дана ranije
Više osoba povrijeđeno ispred hrama, žena uletjela automobilom
-
Hronika1 дан ranije
Uhapšen Zećanin: Osumnjičen za lažno prijavljivanje ubistva, pa napao policajca
-
Sport3 дана ranije
Damir Ljuljanović novi čuvar mreže Zećana
-
Zeta3 дана ranije
Opština Zeta raspisala konkurs za podršku preduzetništvu – na raspolaganju 10.000 eura