Politika

Milatović: Spajić ima moje puno povjerenje oko formiranja Vlade

Mandatar Milojko Spajić ima moje puno povjerenje oko formiranja nove Vlade Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. On je naveo da dodatno ohrabruje Spajića da uradi ono što je do njega i odgovori potrebama Crne Gore, koje su, kako kaže, velike. Kazao je i da vjeruje u Spajićevu dobru namjeru i u to da će iz ovog procesa izaći kao pobjednik. “Zbog toga Spajić ima moje puno povjerenje”, poručio je Milatović.

“Hajde da ostanemo optimisti da će Crna Gora da dobije stabilnu, evropsku Vladu u narednom periodu koja će moći da donese i stabilnost i prosperitet. Vlada Crne Gore je pitanje Crne Gore”, kazao je Milatović.

Milatović je izjavio je da je odluka o formiranju nove crnogorske vlade stvar Crne Gore.

“Spajića ohrabrujem da dodatno uradi ono što je do njega kao trenutno najodgovornijeg u procesu formiranja vlade i odgovori potrebama Crne Gore”, dodao je on.

Milatović je u Skoplju, odgovarajući na pitanje novinara, da li je poslije dva sastanka sa Spajićem došlo do približavanja stavova oko formiranja nove crnogorske vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija “Za budućnost Crne Gore” treba da bude dio nove vlade, rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, rekao je Milatović.

Prema njegovom mišljenju, kvalifikovana većina bi trebalo da podrži narednu vladu uz jasna programska opredjeljenja, a to je kontinuitet spoljne politike, odnosno članstvo u NATO savezu i snažnije zalaganje za ubrzanje evropskog puta.

“Iz procesa formiranja vlade svi učesnici bi trebalo da izađu kao neka vrsta pobjednika i to je, bio moj savjet Spajiću”, zaključio je on.

Milatović kaže da je na sastanku šefova država učesnica Procesa Brdo – Brioni u Skolju tražio je da se predviđeni rok spremnosti za proširenje EU 2030. upodobi na način da države kandidati u skladu sa zaslugama mogu ući i znatno ranije, imajući u vidu, kako je kazao, realnu mogućnost Crne Gore da ispuni potrebne preduslove za učlanjenje prije ovog roka.

“Mislim da su se nakon demokratskih promjena u Crnoj Gori stekli važni uslovi i preduslovi da Crna Gora dodatno intenzivira proces reformi, prije svega onaj koji se tiče vladavine prava, i da mi možemo biti spremni puno prije 2030. da budemo članica EU”, naveo je Milatović.

Kazao je i da ne krije entuzijazam kada je riječ o integraciji u EU.

“Ja mislim da bi učlanjenje Crne Gore bila priča koja bi bila puno veća od Crne Gore i to bi bio pozitivan signal ostatku Zapadnog Balkana i Istočne Evrope da je proširenje živo”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Sledeće

PES: Adžić da odgovori ko je i zbog čega provalio u sudski depo

Ne propustite

Gradonačelnik Zete nezakonito osnovao lokalno preduzeće

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vukićević: Srpski narod više nikada neće i ne želi biti opozicija

Državni sekretar u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Boško Vukićević komentarisao na svoje aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori.

Objavu prenosimo integralno:

“Zapanjujući su, u svom intenzitetu i bezobzirnosti, politički pokušaji da se srpskom narodu u Crnoj Gori opet oduzme bilo koji vid državne vlasti i moći odlučivanja.

Iako potiču od raznorodnih političkih i medijskih subjekata, teško se oteti utisku da takvi pokušaji razvlašćivanja srpskog naroda, u svim segmentima, nijesu sinhronizovani.

Lansiranjem namještenih anketa, afera i ko zna čega još, šalje se poruka da srpski narod i njegovi predstavnici treba da se vrate u vječitu opoziciju, da je vječita opozicija njihovo prirodno stanište i da se iz tog ambijenta vječite opozicije mogu izboriti za interese Srba i svih građana Crne Gore.

Istovremeno, jedini mogući politički partneri srpskih i prosrpskih stranaka s kojima i trenutno čine vlast (podsjetiću, matematika i statistika nijesu mišljenje niti tumačenje, već nauke) – sistematski se guraju u naručje DPS-a.

Takvi pokušaji neće proći, jer su prošla vremena beskrajne naivnosti našeg naroda. On više nikada neće i ne želi biti vječita opozicija. U strpljenju, mudrosti i slozi su ključevi za ostvarivanje ciljeva srpskog naroda u Crnoj Gori, kao i za dobrobit svih građana naše zemlje“, poručio je Vukićević.

Politika

Madžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore

Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Stefan Madžgalj podnio je ostavku na tu funkciju

Madžgalj je prema nezvaničnim informacijama, ostavku podnio Generalnom sekretarijatu Vlade i u njoj naveo da je to uradio iz ličnih razloga.

Madžgalj je kadar Pokreta Evropa sad (PES) u ovom državnom preduzeću.

Prema Statutu Aerodroma Crne Gore, u slučaju kada jedan član Odbora direktora podnese ostavku, mandat prestaje cjelokupnom Odboru direktora, čime se stiču uslovi za njegovo razrješenje.

Prema nezvaničnim informacijama, Madžgaljeva ostavka dovodi se u vezu sa planiranom smjenom predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš, koja je na tu funkciju izabrana sa kadrovske liste Demokratska narodna partija.

DNP je, odlukom svojih stranačkih organa, prije nekoliko dana napustio Vladu Milojka Spajić, nakon čega su otvorena pitanja daljeg učešća njihovih kadrova u organima upravljanja državnih preduzeća

Politika

Knežević: Srpski jezik nema alternativu

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.

“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.

Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.

Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.

“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.

Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.

“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.

“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.

“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.

Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića

Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.

“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.

Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.