Politika

Milatović: Spajić ima moje puno povjerenje oko formiranja Vlade

Mandatar Milojko Spajić ima moje puno povjerenje oko formiranja nove Vlade Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. On je naveo da dodatno ohrabruje Spajića da uradi ono što je do njega i odgovori potrebama Crne Gore, koje su, kako kaže, velike. Kazao je i da vjeruje u Spajićevu dobru namjeru i u to da će iz ovog procesa izaći kao pobjednik. “Zbog toga Spajić ima moje puno povjerenje”, poručio je Milatović.

“Hajde da ostanemo optimisti da će Crna Gora da dobije stabilnu, evropsku Vladu u narednom periodu koja će moći da donese i stabilnost i prosperitet. Vlada Crne Gore je pitanje Crne Gore”, kazao je Milatović.

Milatović je izjavio je da je odluka o formiranju nove crnogorske vlade stvar Crne Gore.

“Spajića ohrabrujem da dodatno uradi ono što je do njega kao trenutno najodgovornijeg u procesu formiranja vlade i odgovori potrebama Crne Gore”, dodao je on.

Milatović je u Skoplju, odgovarajući na pitanje novinara, da li je poslije dva sastanka sa Spajićem došlo do približavanja stavova oko formiranja nove crnogorske vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija “Za budućnost Crne Gore” treba da bude dio nove vlade, rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, rekao je Milatović.

Prema njegovom mišljenju, kvalifikovana većina bi trebalo da podrži narednu vladu uz jasna programska opredjeljenja, a to je kontinuitet spoljne politike, odnosno članstvo u NATO savezu i snažnije zalaganje za ubrzanje evropskog puta.

“Iz procesa formiranja vlade svi učesnici bi trebalo da izađu kao neka vrsta pobjednika i to je, bio moj savjet Spajiću”, zaključio je on.

Milatović kaže da je na sastanku šefova država učesnica Procesa Brdo – Brioni u Skolju tražio je da se predviđeni rok spremnosti za proširenje EU 2030. upodobi na način da države kandidati u skladu sa zaslugama mogu ući i znatno ranije, imajući u vidu, kako je kazao, realnu mogućnost Crne Gore da ispuni potrebne preduslove za učlanjenje prije ovog roka.

“Mislim da su se nakon demokratskih promjena u Crnoj Gori stekli važni uslovi i preduslovi da Crna Gora dodatno intenzivira proces reformi, prije svega onaj koji se tiče vladavine prava, i da mi možemo biti spremni puno prije 2030. da budemo članica EU”, naveo je Milatović.

Kazao je i da ne krije entuzijazam kada je riječ o integraciji u EU.

“Ja mislim da bi učlanjenje Crne Gore bila priča koja bi bila puno veća od Crne Gore i to bi bio pozitivan signal ostatku Zapadnog Balkana i Istočne Evrope da je proširenje živo”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Sledeće

PES: Adžić da odgovori ko je i zbog čega provalio u sudski depo

Ne propustite

Gradonačelnik Zete nezakonito osnovao lokalno preduzeće

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Crnoj Gori potreban mir i stabilnost

Zbog aktuelnih dešavanja u Botunu, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, tražio je hitno održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost.

“Zbog nemilih dešavanja u Botunu i u Zeti zatražio sam hitno održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost”, saopštio je Mandić u obraćanju.

On je kazao da je razgovarao sa predsjednikom Crne Gore, Jakovom Milatovićem, o tome da se sjednica Savjeta, koja je zakazana za danas u 13. časova održi što ranije, ali da ni uspio da stupi u kontakt sa premijerom Milojkom Spajićem.

“Crnoj Gori je potreban mir i stabilnost, Crnoj Gori su potrebna dobra rješenja i ja vjerujem da ćemo nakon razgovora i svih informacija koje dobijemo moći da kažemo da smo pronašli neko rješenje za ovu krizu koju danas imamo u Crnoj Gori”, poručio je predsjednik Skupštine.

Politika

Spajić razmišlja o rekonstrukciji Vlade – da li Knežević više nije poželjan u vladajućoj većini?

Prema nezvaničnim informacijama iz političkih izvora bliskih vrhu vlasti, premijer Milojko Spajić razmatra širu rekonstrukciju Vlada Crne Gore, koja bi mogla dovesti do ozbiljnih promjena u sastavu vladajuće većine. Kako se spekuliše, jedna od opcija koja se nalazi na stolu jeste i isključivanje Demokratske narodne partije iz vlasti.

U političkim kuloarima se nezvanično navodi da se odnosi između premijera i rukovodstva DNP-a već duže vrijeme nalaze u zategnutoj fazi, a kao ključni razlozi pominju se neslaganja oko izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, ali i različiti pogledi na evropski put Crne Gore. U tom kontekstu se sve češće navodi da predsjednik DNP-a Milan Knežević više ne uživa političko povjerenje koje je imao u ranijoj fazi mandata.

Dodatni signal mogućeg zahlađenja odnosa, prema nezvaničnim izvorima, može biti i jučerašnja Kneževićeva odluka da ne podrži budžet Crne Gore, uz obrazloženje da su izdvajanja za opštinu Zeta nedovoljna. Njegova najava da bi se pomoć za finansiranje mogla tražiti u susjednoj Srbiji, u dijelu vladajuće strukture protumačena kao distanciranje od zajedničke politike Vlade.

Istovremeno, se navodi da bi rekonstrukcija mogla obuhvatiti i pojedine resore koji su trenutno pod kontrolom Pokreta Evropa sad, a u tom kontekstu pominje se ime ministra zdravlja Vojislava Šimuna. Preispitivanje kadrovskih rješenja koja su rezultat ranijih koalicionih kompromisa već neko vrijeme je dio delovanja SNP-a. Podsjećanja radi, još početkom novembra lider SNP-a Vladimir Joković nezvanično je zahtijevao od Spajića da predloži smjenu ministra sporta i mladih Dragoslava Dada Šćekić koji je napustio tu partiju.

Kao dio rekonfiguracije Vlade Crne Gore, ističe se i situacija u Bijelom Polju, gdje bi promjene u lokalnim koalicijama mogle imati refleksije i na državni nivo. Bošnjačka stranka bi izlaskom iz vlasti u Bijelom Polju, mogla dobiti dodatni resor u izvršnoj vlasti, dok bi drugo upražnjeno ministarstvo DNP-a dobila Nova srpska demokratija.

Iako za sada nema zvaničnih potvrda ovih navoda, sagovornici bliski vlasti tvrde da se o rekonstrukciji Vlade „ozbiljno razgovara“ i da bi odluke mogle biti donesene u narednom periodu. Do tada, ostaje otvoreno pitanje da li će eventualna rekonstrukcija označiti kraj saradnje Spajića i Kneževića, ili tek novu fazu političkog pregovaranja unutar ionako krhke većine.

Politika

Knežević: Ne podržavam budžet zbog diskriminatorskog odnosa prema Zeti

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević ponovo se danas u Skupštini Crne Gore osvrnuo na stanje u Zeti, poručujući da je neprihvatljivo da se, kako je rekao, prva srednjevjekovna država na ovim prostorima dovodi u situaciju da moli za sredstva koja su joj već bila planirana.

Knežević je podsjetio i da su, prema njegovim riječima, isti ti DPS funkcioneri aplaudirali hapšenju poslanika Demokratskog fronta 2019. godine, a da danas upravo oni odlučuju o izgradnji ulica i infrastrukturnim projektima.

„Zamislite da u budžetu u kojem je predviđeno devet miliona eura za službena putovanja neko mora da moli za milion i dvjesta hiljada eura. Sada dolazimo u situaciju da ja moram da pitam ministra Vukovića, koji je diplomirao, donosi li on te pare iz kuće. Ako ih donosi iz kuće, ja mu se izvinjavam. Ali ako se ta sredstva obezbjeđuju zato što mi punimo budžet i doprinosimo državi, onda će ovakav odnos prema Zeti imati posljedice u narednom periodu“, kazao je Knežević.

On smatra da se Zeta kažnjava zbog referenduma i činjenice da je gotovo 60 odsto građana, uz izlaznost od 98,5 odsto, glasalo protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

„Zeta se kažnjava jer ne želi da bude septička jama Podgorice“, poručio je Knežević.

Dodao je da je ovakav odnos slika i prilika položaja najmlađe opštine u Crnoj Gori, podsjećajući da se u Crkvi Svetog Đorđa, u neposrednoj blizini planiranog kolektora, dogodio istorijski čin kada su Zećani na ramenima iznijeli vladiku Danila i spasili ga da ne bude obješen.

Govoreći o budžetu, Knežević je istakao da će Demokratska narodna partija podržati njegovo usvajanje, ali je naglasio da on lično to neće učiniti zbog, kako je rekao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti.

„Neka cijela javnost vidi kako nam se vraća – bez glavne gradske ulice i uz klasične birokratske fraze. Zeti ne treba milostinja, a Crna Gora se po ovom budžetu faktički odrekla Zete. Pošto se Crna Gora odrekla Zete, ja ću u ime Zećana zatražiti pomoć od naše najbliže braće – Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, kako bi nam pomogli sa 1.200.000 eura da završimo glavnu ulicu u Zeti“, rekao je Knežević.

Dodao je da neće zavisiti od, kako je naveo, DPS-ovaca koji danas sjede u Vladi i sredstva opredjeljuju za sopstvene gradove i projekte.

Knežević je kazao i da je iz odgovora Lazara Šćepanovića stekao utisak da se priprema policijska intervencija u Botunu, te poručio da poslanici DNP-a neće podržati Šćepanovića ukoliko do glasanja ne pozove mještane Botuna na razgovor.

„Ja ga ovim putem obavještavam da ću sa zadovoljstvom biti tamo i da budem uhapšen zajedno sa građanima Zete. Hapšen sam i 2019. godine, krajem decembra, i spreman sam da reformske snage ponovo testiraju svoju snagu nad građanima Zete, ali prvo želim da uhapse mene. Neću se pozivati na poslanički imunitet“, poručio je Knežević.

On je zaključio da će poslanici DNP-a ipak glasati za budžet kako, kako je rekao, nijedna sirotinja na sjeveru ne bi ostala bez projekata, ali je ponovio da on lično ne podržava budžet zbog diskriminatorskog odnosa prema Zeti.