Politika

Milatović: Spajić ima moje puno povjerenje oko formiranja Vlade

Mandatar Milojko Spajić ima moje puno povjerenje oko formiranja nove Vlade Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. On je naveo da dodatno ohrabruje Spajića da uradi ono što je do njega i odgovori potrebama Crne Gore, koje su, kako kaže, velike. Kazao je i da vjeruje u Spajićevu dobru namjeru i u to da će iz ovog procesa izaći kao pobjednik. “Zbog toga Spajić ima moje puno povjerenje”, poručio je Milatović.

“Hajde da ostanemo optimisti da će Crna Gora da dobije stabilnu, evropsku Vladu u narednom periodu koja će moći da donese i stabilnost i prosperitet. Vlada Crne Gore je pitanje Crne Gore”, kazao je Milatović.

Milatović je izjavio je da je odluka o formiranju nove crnogorske vlade stvar Crne Gore.

“Spajića ohrabrujem da dodatno uradi ono što je do njega kao trenutno najodgovornijeg u procesu formiranja vlade i odgovori potrebama Crne Gore”, dodao je on.

Milatović je u Skoplju, odgovarajući na pitanje novinara, da li je poslije dva sastanka sa Spajićem došlo do približavanja stavova oko formiranja nove crnogorske vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija “Za budućnost Crne Gore” treba da bude dio nove vlade, rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, rekao je Milatović.

Prema njegovom mišljenju, kvalifikovana većina bi trebalo da podrži narednu vladu uz jasna programska opredjeljenja, a to je kontinuitet spoljne politike, odnosno članstvo u NATO savezu i snažnije zalaganje za ubrzanje evropskog puta.

“Iz procesa formiranja vlade svi učesnici bi trebalo da izađu kao neka vrsta pobjednika i to je, bio moj savjet Spajiću”, zaključio je on.

Milatović kaže da je na sastanku šefova država učesnica Procesa Brdo – Brioni u Skolju tražio je da se predviđeni rok spremnosti za proširenje EU 2030. upodobi na način da države kandidati u skladu sa zaslugama mogu ući i znatno ranije, imajući u vidu, kako je kazao, realnu mogućnost Crne Gore da ispuni potrebne preduslove za učlanjenje prije ovog roka.

“Mislim da su se nakon demokratskih promjena u Crnoj Gori stekli važni uslovi i preduslovi da Crna Gora dodatno intenzivira proces reformi, prije svega onaj koji se tiče vladavine prava, i da mi možemo biti spremni puno prije 2030. da budemo članica EU”, naveo je Milatović.

Kazao je i da ne krije entuzijazam kada je riječ o integraciji u EU.

“Ja mislim da bi učlanjenje Crne Gore bila priča koja bi bila puno veća od Crne Gore i to bi bio pozitivan signal ostatku Zapadnog Balkana i Istočne Evrope da je proširenje živo”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Sledeće

PES: Adžić da odgovori ko je i zbog čega provalio u sudski depo

Ne propustite

Gradonačelnik Zete nezakonito osnovao lokalno preduzeće

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.

Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.

Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.

Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije

Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.

Izvor: PRESS online

Politika

PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.

Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.

Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.

Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.

Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti

Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.

Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.

Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.

Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.

Izvor: RTCG

Politika

Božović i Kaluđerović: Vlada snosi odgovornost za imenovanje Nikčević

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) u Skupštini Crne Gore, Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović, oglasili su se povodom imenovanja Mirne Nikčević za članicu Savjeta za zaštitu potrošača, poručivši da se “ograđuju od ove odluke Vlade Crne Gore”.

U saopštenju dostavljenom medijima, ističu da smatraju neprihvatljivim da na pozicije koje podrazumijevaju javno povjerenje budu imenovane osobe koje su “u prošlosti javno ispoljavale vjersku netrpeljivost, prema bilo kojoj vjerskoj zajednici”.

“Smatramo da osobe koje su u prošlosti javno ispoljavale vjersku netrpeljivost, prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, ne bi trebalo da budu imenovane na pozicije koje podrazumijevaju javno povjerenje i odgovornost prema svim građanima”, navodi se u izjavi.

Božović i Kaluđerović poručuju da SNP nema ništa protiv toga da ljudi imaju radna mjesta bez obzira na političko opredjeljenje, ali naglašavaju da imenovanja moraju biti zasnovana na jasnim i univerzalnim standardima.

Mrziteljka SPC-a nagrađena funkcijom od strane “prosrpske” Vlade

“Iako nemamo ništa protiv toga da ljudi imaju radna mjesta bez obzira na političko opredjeljenje, važno je da kriterijumi za imenovanja budu zasnovani na stručnosti, integritetu i poštovanju osnovnih vrijednosti društva”, navode poslanici.

Oni su dodatno podvukli da je riječ o odluci koju je samostalno donijela izvršna vlast.

“Ova odluka je isključiva odgovornost Vlade, i kao partija koja uvažava princip tolerancije, distanciramo se od imenovanja koje šalje pogrešnu poruku javnosti”, zaključuju Božović i Kaluđerović.