Politika

Milatović: Popis ne treba politizovati

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović večeras je u intervjuu za TVCG rekao da Crna Gora treba da bude prva naredna članica Evropske unije.

On je izrazio zadovoljstvo učešćem na samitu Evropske političke zajednice u Španiji.

Milatović je podsjetio da je od parlamentarnih izbora prošlo četiri mjeseca, i da se u međuvremenu dogodilo konstituisanje parlamenta, davanje mandata Milojku Spajiću da formira vladu i pregovori partija.

“Ta treća faza traje već dva ipo mjeseca. Kao predsjednik, što je bilo do mene, uradio sam u rekordnom roku. Dalje je odgovornost kod onih koji pregovaraju”, rekao je Milatović.

Milatović kaže da se o Vladi pregovara tako što se predstave dokumenti i principi, pa se vidi ko ih podržava.

“Potrebna nam je politička odgovornost. U ime građana, postavljam pitanje, gdje je politička odgovornost. Racionalno sam objasnio zašto je Crnoj Gori potrebna inkluzivna vlada”, kazao je Milatović.

On je rekao da ako je ono što je poslanica Jevrosima Pejović rekla sinoć na TVCG tačno o pritiscima, onda to brine.

“Jasno je da niko ne smije da se napada i da bude pritisaka zbog različitog mišljenja”, rekao je Milatović.

On je kazao da ako je cilj da se napravi vlada, je li isključenje Pejović iz Evrope sad korak naprijed ili nazad u pravljenju te vlade.

“U tim procesima nijesam učestvovao ali postavljam racionalno pitanje”, rekao je Milatović.

On je rekao da Spajiću nije lako.

“Ali mora da nauči iz svojih grešaka, a imao ih je ovih dva ipo mjeseca, jer da nije imali bi vladu, i da pokrene pregovore da dobijemo vladu”, naveo je Milatović.

Kaže da na njega ne može niko da prebacuje loptu zbog svoje nesposobnosti.

“A građani su glasali i oni su ti koji će opet glasati”, kaže Milatović.

On se pita zašto Vlade već nema.

“Valjda je nama najviše u interesu da imamo Vladu. Ja bih tu vratio loptu”, podvukao je Milatović.

On navodi da građani biraju poslanike, koji onda u parlamentu biraju vladu.

“Kako vlada bude radila, tako će ih građani kazniti ili nagraditi. Taj princip treba da primjenjujemo. Ponekad se stiče kao da vlada princip kvazikolonijalnog, a ja mislim da treba da vlada princip da građani biraju”, kazao je Milatović, ističući da je to evropska Crna Gora.

Od početka političke karijere, kaže, bio je jasan o prioritetima Crne Gore – ubrzanje našeg evropskog puta, kredibilnije NATO članstvo i jačanje odnosa sa sujedima.

“Ne ličim vam sigurno na čovjeka koji treba da ode negdje i da mu neko kaže šta da misli. Ja u potpunosti dijelim zapadne vrijednosti. I ja priželjkujem vladu koja će moći da uvede zemlju u EU”, naveo je Milatović.

Podsjetio je da dvotrećinska većina predstavlja uslov da dođe do reforme pravosuđa. Podsjetio je da Vlada treba da bude inkluzivna.

“Ko je dobrodošao u crnogorsku vladu, rekli su građani na izborima 11. juna. Čvrsto sam na fonu da Crna Gora treba da vodi spoljnu politiku ubrzanog evropskog puta, kredibilnijeg članstva u NATO i jačanja odnosa sa sujedima”, kazao je Milatović.

Najavio je da će u okviru razgovora o platformi “Za Crnu Goru u EU” razgovarati opet sa Spajićem.

Podsjetio je da se sreo sa šefom američke diplomatije Entoni Blinkenom, i da je to bio sjajan razgovor.

“Saglasili smo se da Crna Gora treba da postane najveći strateški partner SAD na ovom dijelu Balkana”, rekao je Milatović.

Naglasio je da se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da su razgovarali o jačanju odnosa dvije zemlje.

Popis, kaže Milatović, ne treba politizovati. Istakao je da će to možda biti i prvi slobodni popis u posljednjih 20-ak godina.

“Pozivam sve građane da se slobodno izjasne na ovom popisu”, kazao je Milatović.

Milatović je rekao da je tokom samita Evropske političke zajednice u Španiji imao priliku da sretne važne evropske lidere i prenese bitne poruke. Podsjetio je da je to već njegovo drugo učešće na ovom samitu, jer je prvi put učestvovao na samitu u Moldaviji.

“Proširenje EU je za nas priritet broj jedan. Prenosim poruku, dobru poruku da bi Crna Gora morala da postane naredna članica EU. Jedan od razloga je da je najlakše i primiti u EU, već koristi EU, uskladila se sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, izvela je mirnu smjenu vlasti, radi na pobošljanju životnog standarda građana i nema krupna otvorena pitanja sa susjedima. Bio sam na samitu čovjek koji donosi dobre vijesti”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je promjena vlasti nešto što se desilo prvi put demokratskim putem, i da je to samo koristilo našem evropskom putu. Saglasan je da bi pregovaralka struktura morala da bude bolja i efikasnija, a podsjetio je da nemamo glavnog pregovarača.

Milatović je rekao da je već treći put imao priliku da se susretne sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je i inicijator Evropske političke zajednice. Naveo je da su to bili korisni razgovori.

“Ulazak Crne Gore kao 28. članice EU bila bi priča koja je važnija od same Crne Gore, i to bi bila sjajna poruka drugima u regionu, ali i Ukrajini i Moldaviji. Znamo da je posljednja članica koja je primljena Hrvatska prije deset godina. Bila je izgubljena politička dimenzija ovog procesa. Nakon ruske agresije, mislim da su u EU razumjeli da treba vratiti političku dimenziju”, rekao je Milatović.

On je naglasio da je važno naći konseznus u parlamentu i imenovati čelnike pravosuđa jer bi i decembru na Međuvladinoj konferenciji mogli već da počnemo da zatvaramo poglavlja. Naredne godine, naglašava, moguće je zatvarati i složenija poglavlja, poput onog o državnoj pomoći i konkurenciji.

Proces, ističe, zahtijeva sinergiju i Crna Gora bi mogla da za tri godine uradio svoj dio posla a da Evropski parlament u 2027. godini već ratifikuje naše pristupanje.

“Pa da bi Crna Gora 2028. godine mogla da bude članica EU a to bi se poklopilo i sa novim budžetom EU što bi nam svakako bilo veoma korisno”, istakao je Milatović.

On navodi da je njegova predložena platforma “Za Crnu Goru u EU” nešto oko čega bi trebalo da se okupe i vlast i opozicija. Izjavio je da bi to bila važna poruka Briselu i da bi to pokazalo konsenzus.

“Pozvaću sve predstavnike parlamentarnih subjekata da razgovaramo o platformi. Ona je tako napisana da bi oko nje trebalo da se skupi cjelokupan politički spektar”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je u Deklaraciji iz Granade, gdje je bio održan i samit EU, proširenje u fokusu, što je vrlo važno.

Milatović smatra da bi opšta podrška Platformi bila važan signal, a napominje da je taj dokument podržan od najvažnijih zvaničnika EU i evropskih lidera, uključujući Makrona, njemačkog kancelara, predsjednice Evropske komisije…

Podsjetio je da je važan izazov borba protiv organizovanog kriminala. Šef crnogorske države kaže da su uhapšeni zbog saradnje sa kriminalcima upravo oni koji su bili zaduženi da se bore protiv kriminala.

Navodi da je intenzivirao i komunikaciju sa konkretnim državama članicama EU, kako bi ih uvjerio u važnost crnogorskog članstva. Po njegovom sudu, članstvo Ukrajine bi donijelo do toga da zemlje istočne Evrope, koje sada primaju novac, postanu zemlje koje daju novac.

“To je pitanje koje ćemo morati da detaljnije analiziramo”, istakao je Milatović.

Spoljna politika je, kaže, uvijek rezultat unutrašnje politike.

On je istakao da se razgovara o brojnim investicijama, ističući da je saglasan da investitori traže političku stabilnost.

Izvor: RTCG

Sledeće

Demokrate: Nije prihvatljivo da presudi Zenkin glas

Ne propustite

Pejović psihološkim tehnikama pokušala da opravda svoj otklon od PES-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada Elektroprivredi odobrila zaduženje od 50 miliona eura

Vlada je danas na 88. sjednici usvojila Informacija o zahtjevu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić na dugoročno zaduženje. Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, dala saglasnost za zaduženje EPCG u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE GROUP BANK AG za potrebe finansiranja kupljenih nedostajućih količina električne energije.

Kako je saopšteno, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji.

Vlada je donijela i Odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišnu premiju.

U skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Odlukom je propisano da maksimalna cijena može da iznosi 65.00 eura/MWh. Odlukom se uvodi sistem podsticaja putem tržišne premije čiji je cilj obezbjeđivanje konkurentnosti postupka i ostvarivanje najmanje moguće cijene za energiju iz obnovljivih izvora energije koju Vlada Crne Gore ima obavezu da obezbijedi u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama koje su bile osnov za usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao i prema Evropskoj uniji, u skladu sa Reformskom agendom Crne Gore za 2024-2027. godinu.

Donijeta je i Odluka o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju. Odlukom je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više.

Politika

Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.

Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.

Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.

Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije

Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.

Izvor: PRESS online

Politika

PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.

Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.

Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.

Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.

Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti

Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.

Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.

Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.

Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.

Izvor: RTCG