Politika

Milatović: Popis ne treba politizovati

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović večeras je u intervjuu za TVCG rekao da Crna Gora treba da bude prva naredna članica Evropske unije.

On je izrazio zadovoljstvo učešćem na samitu Evropske političke zajednice u Španiji.

Milatović je podsjetio da je od parlamentarnih izbora prošlo četiri mjeseca, i da se u međuvremenu dogodilo konstituisanje parlamenta, davanje mandata Milojku Spajiću da formira vladu i pregovori partija.

“Ta treća faza traje već dva ipo mjeseca. Kao predsjednik, što je bilo do mene, uradio sam u rekordnom roku. Dalje je odgovornost kod onih koji pregovaraju”, rekao je Milatović.

Milatović kaže da se o Vladi pregovara tako što se predstave dokumenti i principi, pa se vidi ko ih podržava.

“Potrebna nam je politička odgovornost. U ime građana, postavljam pitanje, gdje je politička odgovornost. Racionalno sam objasnio zašto je Crnoj Gori potrebna inkluzivna vlada”, kazao je Milatović.

On je rekao da ako je ono što je poslanica Jevrosima Pejović rekla sinoć na TVCG tačno o pritiscima, onda to brine.

“Jasno je da niko ne smije da se napada i da bude pritisaka zbog različitog mišljenja”, rekao je Milatović.

On je kazao da ako je cilj da se napravi vlada, je li isključenje Pejović iz Evrope sad korak naprijed ili nazad u pravljenju te vlade.

“U tim procesima nijesam učestvovao ali postavljam racionalno pitanje”, rekao je Milatović.

On je rekao da Spajiću nije lako.

“Ali mora da nauči iz svojih grešaka, a imao ih je ovih dva ipo mjeseca, jer da nije imali bi vladu, i da pokrene pregovore da dobijemo vladu”, naveo je Milatović.

Kaže da na njega ne može niko da prebacuje loptu zbog svoje nesposobnosti.

“A građani su glasali i oni su ti koji će opet glasati”, kaže Milatović.

On se pita zašto Vlade već nema.

“Valjda je nama najviše u interesu da imamo Vladu. Ja bih tu vratio loptu”, podvukao je Milatović.

On navodi da građani biraju poslanike, koji onda u parlamentu biraju vladu.

“Kako vlada bude radila, tako će ih građani kazniti ili nagraditi. Taj princip treba da primjenjujemo. Ponekad se stiče kao da vlada princip kvazikolonijalnog, a ja mislim da treba da vlada princip da građani biraju”, kazao je Milatović, ističući da je to evropska Crna Gora.

Od početka političke karijere, kaže, bio je jasan o prioritetima Crne Gore – ubrzanje našeg evropskog puta, kredibilnije NATO članstvo i jačanje odnosa sa sujedima.

“Ne ličim vam sigurno na čovjeka koji treba da ode negdje i da mu neko kaže šta da misli. Ja u potpunosti dijelim zapadne vrijednosti. I ja priželjkujem vladu koja će moći da uvede zemlju u EU”, naveo je Milatović.

Podsjetio je da dvotrećinska većina predstavlja uslov da dođe do reforme pravosuđa. Podsjetio je da Vlada treba da bude inkluzivna.

“Ko je dobrodošao u crnogorsku vladu, rekli su građani na izborima 11. juna. Čvrsto sam na fonu da Crna Gora treba da vodi spoljnu politiku ubrzanog evropskog puta, kredibilnijeg članstva u NATO i jačanja odnosa sa sujedima”, kazao je Milatović.

Najavio je da će u okviru razgovora o platformi “Za Crnu Goru u EU” razgovarati opet sa Spajićem.

Podsjetio je da se sreo sa šefom američke diplomatije Entoni Blinkenom, i da je to bio sjajan razgovor.

“Saglasili smo se da Crna Gora treba da postane najveći strateški partner SAD na ovom dijelu Balkana”, rekao je Milatović.

Naglasio je da se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da su razgovarali o jačanju odnosa dvije zemlje.

Popis, kaže Milatović, ne treba politizovati. Istakao je da će to možda biti i prvi slobodni popis u posljednjih 20-ak godina.

“Pozivam sve građane da se slobodno izjasne na ovom popisu”, kazao je Milatović.

Milatović je rekao da je tokom samita Evropske političke zajednice u Španiji imao priliku da sretne važne evropske lidere i prenese bitne poruke. Podsjetio je da je to već njegovo drugo učešće na ovom samitu, jer je prvi put učestvovao na samitu u Moldaviji.

“Proširenje EU je za nas priritet broj jedan. Prenosim poruku, dobru poruku da bi Crna Gora morala da postane naredna članica EU. Jedan od razloga je da je najlakše i primiti u EU, već koristi EU, uskladila se sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, izvela je mirnu smjenu vlasti, radi na pobošljanju životnog standarda građana i nema krupna otvorena pitanja sa susjedima. Bio sam na samitu čovjek koji donosi dobre vijesti”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je promjena vlasti nešto što se desilo prvi put demokratskim putem, i da je to samo koristilo našem evropskom putu. Saglasan je da bi pregovaralka struktura morala da bude bolja i efikasnija, a podsjetio je da nemamo glavnog pregovarača.

Milatović je rekao da je već treći put imao priliku da se susretne sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je i inicijator Evropske političke zajednice. Naveo je da su to bili korisni razgovori.

“Ulazak Crne Gore kao 28. članice EU bila bi priča koja je važnija od same Crne Gore, i to bi bila sjajna poruka drugima u regionu, ali i Ukrajini i Moldaviji. Znamo da je posljednja članica koja je primljena Hrvatska prije deset godina. Bila je izgubljena politička dimenzija ovog procesa. Nakon ruske agresije, mislim da su u EU razumjeli da treba vratiti političku dimenziju”, rekao je Milatović.

On je naglasio da je važno naći konseznus u parlamentu i imenovati čelnike pravosuđa jer bi i decembru na Međuvladinoj konferenciji mogli već da počnemo da zatvaramo poglavlja. Naredne godine, naglašava, moguće je zatvarati i složenija poglavlja, poput onog o državnoj pomoći i konkurenciji.

Proces, ističe, zahtijeva sinergiju i Crna Gora bi mogla da za tri godine uradio svoj dio posla a da Evropski parlament u 2027. godini već ratifikuje naše pristupanje.

“Pa da bi Crna Gora 2028. godine mogla da bude članica EU a to bi se poklopilo i sa novim budžetom EU što bi nam svakako bilo veoma korisno”, istakao je Milatović.

On navodi da je njegova predložena platforma “Za Crnu Goru u EU” nešto oko čega bi trebalo da se okupe i vlast i opozicija. Izjavio je da bi to bila važna poruka Briselu i da bi to pokazalo konsenzus.

“Pozvaću sve predstavnike parlamentarnih subjekata da razgovaramo o platformi. Ona je tako napisana da bi oko nje trebalo da se skupi cjelokupan politički spektar”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je u Deklaraciji iz Granade, gdje je bio održan i samit EU, proširenje u fokusu, što je vrlo važno.

Milatović smatra da bi opšta podrška Platformi bila važan signal, a napominje da je taj dokument podržan od najvažnijih zvaničnika EU i evropskih lidera, uključujući Makrona, njemačkog kancelara, predsjednice Evropske komisije…

Podsjetio je da je važan izazov borba protiv organizovanog kriminala. Šef crnogorske države kaže da su uhapšeni zbog saradnje sa kriminalcima upravo oni koji su bili zaduženi da se bore protiv kriminala.

Navodi da je intenzivirao i komunikaciju sa konkretnim državama članicama EU, kako bi ih uvjerio u važnost crnogorskog članstva. Po njegovom sudu, članstvo Ukrajine bi donijelo do toga da zemlje istočne Evrope, koje sada primaju novac, postanu zemlje koje daju novac.

“To je pitanje koje ćemo morati da detaljnije analiziramo”, istakao je Milatović.

Spoljna politika je, kaže, uvijek rezultat unutrašnje politike.

On je istakao da se razgovara o brojnim investicijama, ističući da je saglasan da investitori traže političku stabilnost.

Izvor: RTCG

Sledeće

Demokrate: Nije prihvatljivo da presudi Zenkin glas

Ne propustite

Pejović psihološkim tehnikama pokušala da opravda svoj otklon od PES-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.