Politika

Manjinske partije traže “kule i gradove” u novoj Vladi Crne Gore

Sastanak Spajića i Bečića sa liderima manjinskih stranaka okončan bez dogovora o strukturi nove vlade i podjeli resora. Lideri manjinskih stranaka zahtijevaju da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički sistem i da bude koordinator službi bezbjednosti.

Višesatni sastanak lidera Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore Milojka Spajića i Alekse Bečića sa šefovima manjinskih stranaka završen je kasno sinoć bez dogovora o strukturi i sastavu nove vlade, nakon što su oni tražili da predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u novoj vladi pokriva veliki broj oblasti, a potom razmijenjene optužbe zbog dosadašnjeg političkog djelovanja.

Prethodno naznačena struktura Vlade u kojoj bi bilo 21 ministarstvo i četiri potpredsjednika nije usvojena, a dogovoreno je da se neformalni razgovori nastave narednih dana.

Tokom sastanka koji je okončan oko ponoći, lideri manjinskih stranaka, koje su na izborima osvojile 10 poslaničkih mjesta, nekoliko puta su izlazili u odvojenu prostoriju radi konsultacija.

Ibrahimović, lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, Albanske Alijanse Genci Nimanbegu i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović tražili su da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički system i da bude koordinator službi bezbjednosti, rekao je “Vijestima” sagovornik upoznat sa detaljima sastanka.

Na drugoj strani je to dočekano sa negodovanjem i optužbama za višedecenijsku saradnju sa Demokratskom partijom socijalista i partijsko uhljebljavanje, da bi lideri manjinskih stranaka potom zamjerili Spajiću da je bio član “apostolske vlade” Zdravka Krivokapića a Bečiću predlaganje i donošenje u parlamentu Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, tvrdi izvor “Vijesti”.

Neformalni razgovori o sastavu 44. vlade, u kojima za sada učestvuju još i lideri koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koja će imati 13 poslanika, traju već par sedmica, a zvanični bi trebalo da počnu nakon što Državna izborna komisija (DIK) objavi konačne rezultate izbora. PES je na izborima 11. juna osvojio 24 mandata, a Demokrate će imati sedam poslanika.

Lider PES-a je odmah nakon izbora rekao da nema pregovora sa Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom URA, ali tada nije isključio mogućnost da u vladu uđe koalicija ZBCG. Šefovi manjinskih stranaka ranije su nagovijestili da im to nije prihvatljivo.

Prema nezvaničnim informacijama navodno su učesnicima u pregovorima trenutno nesporni Spajić kao kandidat za premijera i Bečić kao predsjednik Skupštine, iako jedan od izvora tvrdi da Nova srpska demokratija mjesto šefa parlamenta traži za svog lidera Andriju Mandića.

Prije sinoćnjeg sastanka, u pregovorima se bio iskristalisao model nove vlade koja bi mogla bi da ima četiri potpredsjednika – za spoljnje i evropske poslove, ekonomsku politiku, regionalni razvoj, unutrašnje poslove i politički sistem i bezbjednost i 21 ministarstvo.

Toliko potpredsjednika je imao i kabinet Dritana Abazovića, kada je izabran 28. aprila prošle godine, ali je u njoj bilo 18 ministarstava i dva ministra bez portfelja. Krivokapićeva vlada je imala 12 ministarstava.

Po tom modelu, koji je sinoć postao upitan, iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada upravlja Ibrahimović, trebalo da se izdvoje saobraćaj i energetika, a iz Ministarstva poljoprivrede bi izdvojeno bio resor za vodoprivredu i šumarstvo.

Ideja je bila i da se iz postojećeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, razdvoje prostorno planiranje i ekologija, s tim da se ekologija doda Ministarstvu ekonomije, koje bi onda bilo Ministarstvo ekonomskog i zelenog razvoja.

Bilo je predviđeno da nova vlada ima i novo ministarstvo za državnu imovinu, zatim rada i socijalnog staranja, odbrane, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, za EU integracije…

CIVIS, nekadašnji koalicioni partner GP URA, a sada PES-a, traži posebno ministarstvo za borbu protiv korupcije. Trenutno je Zoran Miljanić ministar bez portfelja zadužen za to.

“Vijesti” su ranije objavile da bi PES i Demokrate trebalo da se dogovore o čelnim pozicijama ministarstva spoljnih i unutrašnjih poslova, pravde i finansija. Takođe, tim partijama bi trebalo da pripadne i po jedno potpredsjedničko mjesto. Kao kandidat za ministra unutrašnjih poslova se pominje Momo Koprivica (Demokrate) i Andrej Milović (PES).

Sledeće

SDP bez mandata, nedostajalo im 60 glasova

Ne propustite

Čarapić: SDP i URA spremaju “šavnički scenario” za Cetinje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.