Connect with us

Politika

Manjinske partije traže “kule i gradove” u novoj Vladi Crne Gore

ervin i genci

Sastanak Spajića i Bečića sa liderima manjinskih stranaka okončan bez dogovora o strukturi nove vlade i podjeli resora. Lideri manjinskih stranaka zahtijevaju da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički sistem i da bude koordinator službi bezbjednosti.

Višesatni sastanak lidera Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore Milojka Spajića i Alekse Bečića sa šefovima manjinskih stranaka završen je kasno sinoć bez dogovora o strukturi i sastavu nove vlade, nakon što su oni tražili da predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u novoj vladi pokriva veliki broj oblasti, a potom razmijenjene optužbe zbog dosadašnjeg političkog djelovanja.

Prethodno naznačena struktura Vlade u kojoj bi bilo 21 ministarstvo i četiri potpredsjednika nije usvojena, a dogovoreno je da se neformalni razgovori nastave narednih dana.

Tokom sastanka koji je okončan oko ponoći, lideri manjinskih stranaka, koje su na izborima osvojile 10 poslaničkih mjesta, nekoliko puta su izlazili u odvojenu prostoriju radi konsultacija.

Ibrahimović, lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, Albanske Alijanse Genci Nimanbegu i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović tražili su da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički system i da bude koordinator službi bezbjednosti, rekao je “Vijestima” sagovornik upoznat sa detaljima sastanka.

Na drugoj strani je to dočekano sa negodovanjem i optužbama za višedecenijsku saradnju sa Demokratskom partijom socijalista i partijsko uhljebljavanje, da bi lideri manjinskih stranaka potom zamjerili Spajiću da je bio član “apostolske vlade” Zdravka Krivokapića a Bečiću predlaganje i donošenje u parlamentu Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, tvrdi izvor “Vijesti”.

Neformalni razgovori o sastavu 44. vlade, u kojima za sada učestvuju još i lideri koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koja će imati 13 poslanika, traju već par sedmica, a zvanični bi trebalo da počnu nakon što Državna izborna komisija (DIK) objavi konačne rezultate izbora. PES je na izborima 11. juna osvojio 24 mandata, a Demokrate će imati sedam poslanika.

Lider PES-a je odmah nakon izbora rekao da nema pregovora sa Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom URA, ali tada nije isključio mogućnost da u vladu uđe koalicija ZBCG. Šefovi manjinskih stranaka ranije su nagovijestili da im to nije prihvatljivo.

Prema nezvaničnim informacijama navodno su učesnicima u pregovorima trenutno nesporni Spajić kao kandidat za premijera i Bečić kao predsjednik Skupštine, iako jedan od izvora tvrdi da Nova srpska demokratija mjesto šefa parlamenta traži za svog lidera Andriju Mandića.

Prije sinoćnjeg sastanka, u pregovorima se bio iskristalisao model nove vlade koja bi mogla bi da ima četiri potpredsjednika – za spoljnje i evropske poslove, ekonomsku politiku, regionalni razvoj, unutrašnje poslove i politički sistem i bezbjednost i 21 ministarstvo.

Toliko potpredsjednika je imao i kabinet Dritana Abazovića, kada je izabran 28. aprila prošle godine, ali je u njoj bilo 18 ministarstava i dva ministra bez portfelja. Krivokapićeva vlada je imala 12 ministarstava.

Po tom modelu, koji je sinoć postao upitan, iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada upravlja Ibrahimović, trebalo da se izdvoje saobraćaj i energetika, a iz Ministarstva poljoprivrede bi izdvojeno bio resor za vodoprivredu i šumarstvo.

Ideja je bila i da se iz postojećeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, razdvoje prostorno planiranje i ekologija, s tim da se ekologija doda Ministarstvu ekonomije, koje bi onda bilo Ministarstvo ekonomskog i zelenog razvoja.

Bilo je predviđeno da nova vlada ima i novo ministarstvo za državnu imovinu, zatim rada i socijalnog staranja, odbrane, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, za EU integracije…

CIVIS, nekadašnji koalicioni partner GP URA, a sada PES-a, traži posebno ministarstvo za borbu protiv korupcije. Trenutno je Zoran Miljanić ministar bez portfelja zadužen za to.

“Vijesti” su ranije objavile da bi PES i Demokrate trebalo da se dogovore o čelnim pozicijama ministarstva spoljnih i unutrašnjih poslova, pravde i finansija. Takođe, tim partijama bi trebalo da pripadne i po jedno potpredsjedničko mjesto. Kao kandidat za ministra unutrašnjih poslova se pominje Momo Koprivica (Demokrate) i Andrej Milović (PES).

Politika

Knežević: Niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu za interpelaciju o radu Ibrahimovića

photo Skupština Crne Gore

Predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu te partije za interpelaciju o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Knežević je inicijativu najavio ranije ovog mjeseca, nakon odluke da predstavnik Crne Gore prisustvuje proslavi “Oluje” u Hrvatskoj.

“Ja ću sada da vam pročitam interpretaciju koju smo ponudili predstavnicima parlamentarne većine, jer su se odmah oglasili na Fejsbuku i Instagramu i rekli ‘ne u moje ime’,” kazao je Knežević na konferenciji za medije u Skupštini.

“U pogromu je protjerano 250.000 Srba, što predstavlja jedno od najvećih etničkih čišćenja u Evropi. Ministarstvo vanjskih poslova je potvrdilo da mu je cilj antisrpsko delovanje, pogoršavanje odnosa sa Srbijom. Isti resor je odlučio da isplati 17 miliona tzv. logorašima u Morinju, bez traženja reciprociteta za zarobljene u Lori. U Morinju i dalje stoji ploča. Ako tome dodamo spremnost države da preda ‘Jadran’, ali i dio teritorije na Prevlaci, razlozi ove interpelacije su neupitni. Predlažemo da se Ibrahimović, kao najodgovornija ličnost, smijeni”, kazao je Knežević.

Rekao je da su dokument potpisali poslanici DNP-a, a da je juče ponuđen “svim poslanicima vlasti koji su poručili na Fejsbuku ‘ne u moje ime’.”

“Ja sam najavio interpelaciju, očekujući da će od ‘lajka’ preći na potpis, pokazujući da zaista ne misle tako. Nadao sam se da će, kad su prebrojali ‘lajkove’, izvršiti pritisak na kolege. Ono što se desilo u Kninu 5. avgusta je samo kulminacija. Crna Gora se, još jednom, nepotpisivanjem ove interpelacije, samopotvrdila u izdaji i da spoljnu politiku vodi Ranko Krivokapić. Od ‘lajka’ do ‘lajka’, kukala mi majka. Ovdje se politika svela na ‘lajkove’ i filtere. Mi samo danas konstatujemo da je sve ono što je rekao DNP potvrđeno kroz odbijanje potpisivanja ove peticije. Demokratska narodna partija je ostala jedini i suštinski zastupnik interesa srpskog i crnogorskog naroda koji ne pristaje na veleizdajničku politiku”, ocijenio je lider te partije.

Kazao je da čestitaju Ibrahimoviću, koji je i dalje u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista u Bijelom Polju, i “Ranku Krivokapiću koji trasira put ove Vlade.”

“Interpelaciju, od ovih velepatriota, nije želio da potpiše niko i pozivam ih da skinu one objave sa Fejsbuka i Instagrama”, rekao je Knežević.

Na pitanje novinara da li je ponuđena interpelacija jednom od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore”, predsjedniku parlamenta i Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i šta se dešava sa koalicijom, Knežević je odgovorio da je dokument ponuđen toj partiji, ali da nisu potpisali, te da su u koaliciji u opštinama gdje čine vlast, ali ne u Podgorici.

Continue Reading

Politika

Kaluđerović: Glasaću za smjenu Ibrahimovića, ne podržavam tekst inicijative Kneževića

Potpredsjednica i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović rekla je da se u tekstu inicijative za interpelaciju o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića “targetira čitava Vlada”, poručivši da takav tekst dokumenta nema njenu podršku, ali je najavila da će glasati za njegovu smjenu.

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević najavio je ranije ovog mjeseca pokretanje inicijative za interpelaciju o radu Ibrahimovića.

Poslanica Kaluđerović je pojasnila je da su, umjesto konkretnih činjenica u vezi sa prisustvom diplomatskog predstavnika Crne Gore obilježavanju operacije “Oluja”, u tekst “dodati neprovjereni navodi” da će Vlada predati Hrvatskoj jedrenjak “Jadran” i Prevlaku.

“Najavila sam podršku interpelaciji o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića zbog odluke da diplomatski predstavnik Crne Gore prisustvuje obilježavanju zločinačke operacije ‘Oluja’ u Hrvatskoj, kao i zbog ranijih odluka Ministarstva vanjskih poslova za koje smatram da su bile na štetu interesa države i srpskog naroda u Crnoj Gori. Međutim, u tekstu ove inicijative, umjesto odgovornosti Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ibrahimovića, targetira se i čitava Vlada Crne Gore kroz navode o predaji školskog broda ‘Jadran’ Hrvatskoj i pitanju Prevlake”, piše u saopštenju.

Zato se, kako je kazala, opravdano postavlja pitanje da li je takvo koncipiranje te interpelacije bila svjesna namjera autora, kako bi izostali potpisi poslanika vlasti “ili je u pitanju drugačiji pristup – svakako ima legitimno pravo na to”.

“Ja sigurno neću biti Ranko Krivokapić koji sa pozicije savjetnika podriva 44. Vladu, baš kao što je radio i sa 43. Vladom. Ja nisam neko ko jedno misli, drugo priča, a treće radi. Tu političku ‘vještinu’ ostavljam drugima”, istakla je ona.

Rekla je da će, ukoliko se “svi budemo držali date riječi, što znači da se inicijator drži konkretnog slučaja”, onda, kako je i najavila, “sa zadovoljstvom staviti svoj potpis na tu inicijativu”.

“Ukoliko, međutim, tekst interpelacije bude suprotan od najavljenog – onda je jasno da takva inicijativa, koja targetira čitavu Vladu Crne Gore, ne zaslužuje moju podršku. To, svakako, ne mijenja moj stav o radu ministra Ibrahimovića i na Skupštini Crne Gore glasaću za njegovu smjenu”, piše u saopštenju.

Continue Reading

Politika

Mandić: Nakon ulaska u EU Crna Gora će imati novi Ustav

andrija mandić

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da očekuje da će nakon pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora dobiti novi Ustav, koji će, kako je naveo, odražavati potrebe građana i okolnosti članstva u EU.

Podsjetio je da je Socijalistička Republika Crna Gora Ustav donijela 1974. godine, a da je nakon uspostavljanja SR Jugoslavije donesen i Ustav Republike Crne Gore.

“Tokom 2007, kada je proglašena nezavisnost, donijet je treći Ustav”, kazao je Mandić.

Mandić je uvjeren da će u budućnosti biti formirana Ustavotvorna skupština.

“Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore”, poručio je Mandić.

Raduje ga mogućnost da, kako navodi, nova Ustavotvorna skupština bude formirana nakon što Crna Gora postane članica EU.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto