Politika

Manjinske partije traže “kule i gradove” u novoj Vladi Crne Gore

Sastanak Spajića i Bečića sa liderima manjinskih stranaka okončan bez dogovora o strukturi nove vlade i podjeli resora. Lideri manjinskih stranaka zahtijevaju da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički sistem i da bude koordinator službi bezbjednosti.

Višesatni sastanak lidera Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore Milojka Spajića i Alekse Bečića sa šefovima manjinskih stranaka završen je kasno sinoć bez dogovora o strukturi i sastavu nove vlade, nakon što su oni tražili da predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u novoj vladi pokriva veliki broj oblasti, a potom razmijenjene optužbe zbog dosadašnjeg političkog djelovanja.

Prethodno naznačena struktura Vlade u kojoj bi bilo 21 ministarstvo i četiri potpredsjednika nije usvojena, a dogovoreno je da se neformalni razgovori nastave narednih dana.

Tokom sastanka koji je okončan oko ponoći, lideri manjinskih stranaka, koje su na izborima osvojile 10 poslaničkih mjesta, nekoliko puta su izlazili u odvojenu prostoriju radi konsultacija.

Ibrahimović, lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, Albanske Alijanse Genci Nimanbegu i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović tražili su da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički system i da bude koordinator službi bezbjednosti, rekao je “Vijestima” sagovornik upoznat sa detaljima sastanka.

Na drugoj strani je to dočekano sa negodovanjem i optužbama za višedecenijsku saradnju sa Demokratskom partijom socijalista i partijsko uhljebljavanje, da bi lideri manjinskih stranaka potom zamjerili Spajiću da je bio član “apostolske vlade” Zdravka Krivokapića a Bečiću predlaganje i donošenje u parlamentu Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, tvrdi izvor “Vijesti”.

Neformalni razgovori o sastavu 44. vlade, u kojima za sada učestvuju još i lideri koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koja će imati 13 poslanika, traju već par sedmica, a zvanični bi trebalo da počnu nakon što Državna izborna komisija (DIK) objavi konačne rezultate izbora. PES je na izborima 11. juna osvojio 24 mandata, a Demokrate će imati sedam poslanika.

Lider PES-a je odmah nakon izbora rekao da nema pregovora sa Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom URA, ali tada nije isključio mogućnost da u vladu uđe koalicija ZBCG. Šefovi manjinskih stranaka ranije su nagovijestili da im to nije prihvatljivo.

Prema nezvaničnim informacijama navodno su učesnicima u pregovorima trenutno nesporni Spajić kao kandidat za premijera i Bečić kao predsjednik Skupštine, iako jedan od izvora tvrdi da Nova srpska demokratija mjesto šefa parlamenta traži za svog lidera Andriju Mandića.

Prije sinoćnjeg sastanka, u pregovorima se bio iskristalisao model nove vlade koja bi mogla bi da ima četiri potpredsjednika – za spoljnje i evropske poslove, ekonomsku politiku, regionalni razvoj, unutrašnje poslove i politički sistem i bezbjednost i 21 ministarstvo.

Toliko potpredsjednika je imao i kabinet Dritana Abazovića, kada je izabran 28. aprila prošle godine, ali je u njoj bilo 18 ministarstava i dva ministra bez portfelja. Krivokapićeva vlada je imala 12 ministarstava.

Po tom modelu, koji je sinoć postao upitan, iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada upravlja Ibrahimović, trebalo da se izdvoje saobraćaj i energetika, a iz Ministarstva poljoprivrede bi izdvojeno bio resor za vodoprivredu i šumarstvo.

Ideja je bila i da se iz postojećeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, razdvoje prostorno planiranje i ekologija, s tim da se ekologija doda Ministarstvu ekonomije, koje bi onda bilo Ministarstvo ekonomskog i zelenog razvoja.

Bilo je predviđeno da nova vlada ima i novo ministarstvo za državnu imovinu, zatim rada i socijalnog staranja, odbrane, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, za EU integracije…

CIVIS, nekadašnji koalicioni partner GP URA, a sada PES-a, traži posebno ministarstvo za borbu protiv korupcije. Trenutno je Zoran Miljanić ministar bez portfelja zadužen za to.

“Vijesti” su ranije objavile da bi PES i Demokrate trebalo da se dogovore o čelnim pozicijama ministarstva spoljnih i unutrašnjih poslova, pravde i finansija. Takođe, tim partijama bi trebalo da pripadne i po jedno potpredsjedničko mjesto. Kao kandidat za ministra unutrašnjih poslova se pominje Momo Koprivica (Demokrate) i Andrej Milović (PES).

Sledeće

SDP bez mandata, nedostajalo im 60 glasova

Ne propustite

Čarapić: SDP i URA spremaju “šavnički scenario” za Cetinje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nužda nas je natjerala da sarađujemo sa Spajićem

Premijer Milojko Spajić bi sigurno bio mnogo srećniji da Demokratska narodna partija (DNP) nije dio Vlade Crne Gore, smatra lider DNP-a Milan Knežević.

“Vjerovatno bih i ja bio srećniji da ne pravim koaliciju sa njim. Ali, ono što je izvjesno – nužda je natjerala i njega i mene da budemo zajedno. Je li velika ili mala nužda, neka građani procijene”, kazao je Knežević u svom stilu gostujući na Adria TV.

Ipak, kako navodi, ne namjerava da napusti Vladu Crne Gore jer će nakon toga, tvrdi, odmah ući predstavnici DPS-a.

“Oni samo čekaju priliku. Danijelu Živkoviću su oči kao leopardu kad vreba plijen. Samo čeka da uleti u koalicioni prostor”, rekao je Knežević u emisiji “Klub Aplus”.

Knežević ukazuje da DNP sa svoja četiri poslanika i dva ministra nije povukla nijedan antifašistički, antiideološki i antiprogramski potez.

“Sad sva moja braća Srbi i Crnogorci mene kritikuju što sam dio većine, a glasali su Spajića. Ja sam dio većine sa četiri poslanika u Skupštini i dva ministra. Malo rukah, a malena snaga”, poručuje Knežević.

Na konstataciju voditeljke da se većina sjednica održava na Whatsapp grupama, Knežević je odgovorio “da to znači da je internet odličan”.

“Treba pohvaliti te provajdere. Svaka im čast na tome. O tome kako se donose odluke na Vladi, to treba pitati Spajića”, kazao je Knežević.

Lider DNP-a se nada da će se Spajić pojaviti na najavljenom premijerskom satu koji je zakazan za 27.jun.

“Eto, pred Vidovdan, jedna simbolika. Neka je živ i zdrav Spajić, ali nemam namjeru da prežim u Karađorđevoj ulici i čekam premijera, pa da ga kidnapujem i dovedem u Skupštinu”, kazao je Knežević.

Slučaj Danila Mandića nije oslabio uticaj ZBCG u parlamentarnoj većini

Upitan za slučaj provođenja bratanca šefa parlamenta Andrije Mandića, Knežević kaže da taj slučaj ni najmanje nije oslabio uticaj koalicije ZBCG u vladajućoj većini.

“Poznat je stav Andrije Mandića da je zakon jednak za sve i da niko nema namjeru da se skriva iza bilo kakve funkcije, niti da abolira. Nadamo se da će tužilaštvo da radi svoj posao”, smatra Knežević.

Tvrdi da se Andrija Mandić se jasno odredio i da nikoga nije štitio.

“Poznajem ga kao čovjeka koji neće štititi nikoga, jer nema namjeru da trguje sa bilo kojim članom svoje porodice. Niti bi bilo ko od nas trgovao, jer da jesmo, ne bismo bili sada u ovoj poziciji”, kazao je Knežević.

Ironično je prokomentarisao kako tužilaštvo vrlo ekspresno radi na slučaju Danila Mandića.

“Ali zato već četvrtu godinu ne saslušavaju Andriju Mandića i mene na navode advokata Tobija Kedmena da su Milo Đukanović, Zoran Pažin i Srđan Darmanović pritiskali Džozefa Asada da nas lažno optuži”, zaključio je Knežević

Politika

Živković: I DPS bi hapsio svoje funkcionere

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je da bi do hapšenja nekadašnjih funkcionera došlo i da je DPS ostao na vlasti.

„Niko ne može pobjeći od pravde“, rekao je Živković na TV Vijesti.

Živković dodaje da bi do hapšenja došlo jer se niko ne bi izuzeo od odgovornosti, tužilaštva i sudova.

“Niko ne može pobjeći od pravde. Ne može, zapamtite. Možete imati kako god hoćete političko pokroviteljstvo”, rekao je Živković.

Komnenić je pitao lidera DPS-a da li mu stvara nelagodu to što se puška kojom je ubijen Duško Jovanović dovodi u vezu sa državnom bezbjednošću i to što je njegova prtija bila na vlasti u tom periodu, na šta je on odgovorio da bi volio da se slučaj “danas riješi”.

Zatim je pušten prilog u kome nekadašnji premijer i šef ANB potrvđuje postojanje tzv. Sedme uprave, ali i drugi gdje ga Đukanović negira.

Živković je odgovorio da je njegov prethodnik na čelu DPS-a u raspravi sa Mandićem negirao postojanje Sedme uprave koja je proganjala neistomišljenike.

“Jer da jeste, sigurno tadašnji šef službe, Vukašin Maraš, ne bi dobio visoko priznanje od Sjedinjenih Američkih Država, dakle obavještajne agencije, da je tamo navodno bila organizovana neka kriminalna banda koja bi vršila egzekucije, prebijanja i sve to”, kazao je.

Voditelj je podsjetio na slučaj odbjeglog inspektora Ljuba Milovića, nekadašnjeg specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića koji je slučajeve “držao u fioci”, Petra Lazovića koji pozajmljuje pare Darku Šariću da bi ih on dao DPS-u.

“Šta bi vi kao nezavisni posmatrač ili čitalac pomislili o toj partiji?”, pitao je.

“Isto ono što bih zaključio iz koje aplikacije o tome kako se jedan klan uključio po nalogu nekog crkvenog velikodostojnika u nabavci kalašnjikova za pripremu odbrane izborne volje građana u susret izborima”, odgovorio je Živković.

On je dodao da sve što je na Skaj prepiskama treba da ispita tužilaštvo.

Živković je podsjetio da su Katnić i drugi tužioci hapsili funkcionere DPS-a.

“Milivoje Katnić je radio za DPS tako što je hapsio funkcionere DPS-a. Tu nešto logički ne stoji”, istakao je.

Komnenić je spomenuo i nekadašnjeg funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, za kog je Živković kazao da ga ne može abolirati niko kad napravi krivično djelo, pa ni stranka.

Voditelj se osvrnuo i na slučajeve uhapšenih Duška Golubovića, Slavka Stojanovića, Jelene Perović… na šta je Živković odgovorio da za sve njih važi pretpostavka nevinosti.

Izvor: Vijesti

Politika

Politikologu od države za čuvanje Mandića i po 1.650 eura

I dok se čekaju pojašnjenja ko je i po kojem osnovu Danilu Mandiću, brataniću šefa parlamenta Andrije Mandića, dao ključeve skupštinskog džipa, iz te institucije stigli su odgovori da je za potrebe bezbjednosti u kabinetu po ugovoru o djelu od januara 2024. godine radno angažovan diplomirani politikolog Mihailo Čađenović.

Sudeći prema dokumentaciji, koji su “Vijesti” dobile putem slobodnog pristupa informacijama, Čađenoviću su zaduženja izrada analiza bezbjednosnih akata, priprema bezbjednosne analitike i koordinacija događaja za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Prema osnovnim ugovorima i njihovim aneksima, njegova mjesečna naknada je bila u rasponu od 850 eura pa do 1.650 eura, koliko je Čađenoviću isplaćeno u martu ove godine zbog dodatnih radnih angažovanja.

Čađenović je bio jedan od optuženih u slučaju “državni udar”, a prvostepenom odlukom je kao vozač nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) bio osuđen na 18 mjeseci, a potom je prošlog ljeta u ponovoljenom postupku, kao i svi drugi okrivljeni, oslobođen optužbi za pokušaj nasilnog rušenja vlasti u oktobru 2016. godine.

“Vijesti” su od Skupštine, preko aplikacije MANS-a, tražile podatke o radnom angažovanju i zaradama za Danila Mandića i Mihaila Čađenovića, koji su godinama u privatnom obezbjeđenju štićene ličnosti Andrije Mandića, ali su iz parlamenta ponovili da bratanić nikada ni po kojem osnovu nije radno angažovan u toj instituciji.

“Obavještavam Vas da Skupština Crne Gore nije angažovala Danila Mandića po bilo kojem osnovu, dok za Mihaila Čađenovića u prilogu dostavljamo ugovore o djelu i ankese ugovora”, navodi se u odgovoru Biroa pravnih poslova, koji je potpisala šefica Ivana Ivanović.

Čađenović je u Skupštini radno angažovan dva mjeseca nakon što je Andrija Mandić izabran za šefa zakonodavnog doma i to na poslovima bezbjednosti kabineta.

Nejasno je zbog čega je šefu parlamenta trebalo dodatno obezbjeđenje u kabinetu, budući da kao predsjednik Skupštine ima status štićene ličnosti prema Vladinoj Odluci o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.

Ugovori i aneksi

Za 18 mjeseci, koliko je diplomirani politikolog angažovan za potrebe bezbjednosti u kabinetu šefa parlamenta, Čađenović je potpisao dva ugovora o djelu, ali i šest aneksa ugovora, kojima su značajno povećavane isplate u pojedinim mjesecima radnog angažmana.

Kada se sabere ukupna vrijednost isplata, po dva ugovora i nekoliko aneksa, Čađenoviću je za 2024. godinu bruto isplaćeno 15.385,34 eura, odnosno neto 13.556,32 eura.

Ugovori su redovno dopunjavani aneksima, čak šest puta u periodu od oktobra 2024. do aprila 2025, pri čemu su se upisivale izmjene u iznosima naknade, ali i obima posla.

Prvi ugovor o djelu sa Mihailom Čađenovićem zaključen je 6. januara 2024. godine između Skupštine Crne Gore, koju je predstavljao generalni sekretar Aleksandar Klarić, a prema tom dokumentu radno angažovanje je trebalo da traje do 31. decembra prošle godine.

Naručilac posla, za potrebe kabineta predsjednika Skupštine, obavezuje Čađenovića da “poslove izvršava prema uputstvima dobijenim od naručloca posla”.

“Naručilac posla će obezbijediti kontrolu nad izvršenjem posla”, navodi se u ugovoru.

Prema prvom ugovoru Skupština se obavezala da od 26. januara do 29. febuara 2024. godine isplati Čađenoviću neto zaradu od 1.006,32 eura, a za period od 1. marta do 31. decembra 2024. godlne iznos od 850 eura na mjesečnom nivou, kao i da mu obezbijede uslove za rad.

Prvi aneks ugovora zaključen je 17. oktobra 2024. godine, kojima je značajno uvećana zarada u pojedinim mjesecima.

Tim aneksom je Čađenoviću uvećana zarada za period od 1. aprila do 31. maja 2024. godine ali i za jul, septembar i oktobar 2024. godine. U tim mjesecima Skupština se obavezala da mu isplati neto po 1.350 eura.

Novi aneks potpisan je 18. novembra 2024. kojim je predviđeno da se Čađenoviću za angažovanje u tom mjesecu isplati 1.450 eura, a još jedan je zaključen i u decembru gdje je primio istu zaradu u posljednjem mjesecu prošle godine.

Pretposljednjeg dana 2025. Čađenović je sa Skupštinom potpisao novi ugovor o djelu, gdje je za angažovanje predviđena neto zarada od 850 eura.

Ali kao u 2024. zarada u radnom angažmanu mu je uvećavana aneksima.

Skupština je 17. januara potpisala aneks, kojim je uređeno da se Čađenoviću u tom mjesecu isplati 1.450 eura.

Najveću zaradu za radno angažovanje u kabinetu šefa Skupštine, Čađenoviću je aneksom ugovora od 17. marta isplaćeno u martu ove godine kada mu neto zarada bila 1.650 eura.

Još jednim aneksom od 14. aprila Čađenoviću je zarada u tom mjesecu iznosila 1.650 eura.

Plate većine poslanika u aprilu ove godine iznosile su svega stotinjak eura više od honorara koji je u pojedinim mjesecima primao Mihailo Čađenović.

Izvor: Vijesti