Politika

Manjinske partije traže “kule i gradove” u novoj Vladi Crne Gore

Sastanak Spajića i Bečića sa liderima manjinskih stranaka okončan bez dogovora o strukturi nove vlade i podjeli resora. Lideri manjinskih stranaka zahtijevaju da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički sistem i da bude koordinator službi bezbjednosti.

Višesatni sastanak lidera Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore Milojka Spajića i Alekse Bečića sa šefovima manjinskih stranaka završen je kasno sinoć bez dogovora o strukturi i sastavu nove vlade, nakon što su oni tražili da predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u novoj vladi pokriva veliki broj oblasti, a potom razmijenjene optužbe zbog dosadašnjeg političkog djelovanja.

Prethodno naznačena struktura Vlade u kojoj bi bilo 21 ministarstvo i četiri potpredsjednika nije usvojena, a dogovoreno je da se neformalni razgovori nastave narednih dana.

Tokom sastanka koji je okončan oko ponoći, lideri manjinskih stranaka, koje su na izborima osvojile 10 poslaničkih mjesta, nekoliko puta su izlazili u odvojenu prostoriju radi konsultacija.

Ibrahimović, lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, Albanske Alijanse Genci Nimanbegu i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović tražili su da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički system i da bude koordinator službi bezbjednosti, rekao je “Vijestima” sagovornik upoznat sa detaljima sastanka.

Na drugoj strani je to dočekano sa negodovanjem i optužbama za višedecenijsku saradnju sa Demokratskom partijom socijalista i partijsko uhljebljavanje, da bi lideri manjinskih stranaka potom zamjerili Spajiću da je bio član “apostolske vlade” Zdravka Krivokapića a Bečiću predlaganje i donošenje u parlamentu Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, tvrdi izvor “Vijesti”.

Neformalni razgovori o sastavu 44. vlade, u kojima za sada učestvuju još i lideri koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koja će imati 13 poslanika, traju već par sedmica, a zvanični bi trebalo da počnu nakon što Državna izborna komisija (DIK) objavi konačne rezultate izbora. PES je na izborima 11. juna osvojio 24 mandata, a Demokrate će imati sedam poslanika.

Lider PES-a je odmah nakon izbora rekao da nema pregovora sa Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom URA, ali tada nije isključio mogućnost da u vladu uđe koalicija ZBCG. Šefovi manjinskih stranaka ranije su nagovijestili da im to nije prihvatljivo.

Prema nezvaničnim informacijama navodno su učesnicima u pregovorima trenutno nesporni Spajić kao kandidat za premijera i Bečić kao predsjednik Skupštine, iako jedan od izvora tvrdi da Nova srpska demokratija mjesto šefa parlamenta traži za svog lidera Andriju Mandića.

Prije sinoćnjeg sastanka, u pregovorima se bio iskristalisao model nove vlade koja bi mogla bi da ima četiri potpredsjednika – za spoljnje i evropske poslove, ekonomsku politiku, regionalni razvoj, unutrašnje poslove i politički sistem i bezbjednost i 21 ministarstvo.

Toliko potpredsjednika je imao i kabinet Dritana Abazovića, kada je izabran 28. aprila prošle godine, ali je u njoj bilo 18 ministarstava i dva ministra bez portfelja. Krivokapićeva vlada je imala 12 ministarstava.

Po tom modelu, koji je sinoć postao upitan, iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada upravlja Ibrahimović, trebalo da se izdvoje saobraćaj i energetika, a iz Ministarstva poljoprivrede bi izdvojeno bio resor za vodoprivredu i šumarstvo.

Ideja je bila i da se iz postojećeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, razdvoje prostorno planiranje i ekologija, s tim da se ekologija doda Ministarstvu ekonomije, koje bi onda bilo Ministarstvo ekonomskog i zelenog razvoja.

Bilo je predviđeno da nova vlada ima i novo ministarstvo za državnu imovinu, zatim rada i socijalnog staranja, odbrane, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, za EU integracije…

CIVIS, nekadašnji koalicioni partner GP URA, a sada PES-a, traži posebno ministarstvo za borbu protiv korupcije. Trenutno je Zoran Miljanić ministar bez portfelja zadužen za to.

“Vijesti” su ranije objavile da bi PES i Demokrate trebalo da se dogovore o čelnim pozicijama ministarstva spoljnih i unutrašnjih poslova, pravde i finansija. Takođe, tim partijama bi trebalo da pripadne i po jedno potpredsjedničko mjesto. Kao kandidat za ministra unutrašnjih poslova se pominje Momo Koprivica (Demokrate) i Andrej Milović (PES).

Sledeće

SDP bez mandata, nedostajalo im 60 glasova

Ne propustite

Čarapić: SDP i URA spremaju “šavnički scenario” za Cetinje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Božović: Poslanici SNP-a spremni da podrže ideju o osnivanju skupštinskog antimafija odbora

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) spremni su da podrže ideju o osnivanju skupštinskog antimafija odbora, saopšteno je iz te partije.

Kako je kazao poslanik SNP-a Bogdan Božović, izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi i Antimafija odbor su ključni mehanizmi u borbi protiv organizovanog kriminala.

“Smatram da je svaki korak koji država može preduzeti na putu protiv organizovanog kriminala od izuzetnog značaja za naše društvo i siguran sam da bi Odbor dao konkretne rezultate. Formiranje Odbora je važno, jer osigurava političku podršku ovom procesu. Ono što smatram neophodnim jeste da izmijenjeni Zakon, ali i odluke skupštinskog Antimafija odbora imaju retroaktivnu primjenu “, istakao je Božović.

On dodaje da ova dva mehanizma rade zajedno kako bi smanjili uticaj organizovanih kriminalnih grupa kroz zakonodavne, finansijske i političke mjere.

“Oduzimanje imovine je jedan od najefikasnijih načina borbe protiv mafije, jer direktno pogađa njihovu ekonomsku osnovu. Sve ovo ima za cilj njihovo finansijsko iscrpljivanje i demotivisanje da se bave kriminalnim aktivnostima”, poručio je Božović.

Politika

Mandić čestitao Dan Vojske: Želim vam uspješnu budućnost u obavljanju svih vaših važnih zadataka

Poštovani pripadnici Vojske Crne Gore, povodom Dana Vojske Crne Gore, 7. oktobra, upućujem vam iskrene čestitke u ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, saopštio je Andrija Mandić.

Kako je kazao, vaša posvećenost i profesionalizam predstavljaju stubove mira i stabilnosti naše zemlje. Vojska Crne Gore, kao važan garant sigurnosti, kako kroz svoju bogatu istoriju, tako i danas, ima izuzetno važnu ulogu u zaštiti državnih interesa.

“Vaše zalaganje u okviru međunarodnih misija i doprinos stabilnosti na globalnom nivou pokazuje da ste dostojni ambasadori naše zemlje”, istrakao je Mandić.

On je poručio kako su mir, sigurnost i stabilnost temelji razvoja svakog društva, a vaša uloga u njihovom očuvanju je od neprocjenjive važnosti. Crna Gora je danas bezbjedno mjesto za život, a vaš profesionalan pristup i privrženost zajedničkim vrijednostima su od ključne važnosti.

“Uvjeren sam da ćete i u narednim godinama nastaviti da pružate značajan doprinos očuvanju mira i stabilnosti u našoj zemlji, uz nastavak profesionalnog razvoja i unapređenja sposobnosti naše vojske. Još jednom vam čestitam Dan Vojske Crne Gore i želim vam uspješnu budućnost u obavljanju svih vaših važnih zadataka “, navodi se u čestitki Mandića.

Politika

Knežević: Zeta je mjesto gdje se najprijatnije osjećam

Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP), u emisiji “Iz drugog ugla” na Gradskoj RTV, govorio je o svojoj snažnoj povezanosti sa Zetom, koju opisuje kao mjesto puno istorije i neiscrpnih potencijala. Iako trenutno živi u Podgorici “na privremenom radu”, jasno je istakao da planira da ostatak života provede u Zeti, gdje se najprijatnije osjeća.

„To koliko sam vezan za Zetu sam pokazao i pred izbore u Podgorici, kada su pokušali i uspjeli u namjeri da bez razgraničenja odvoje Zetu od Podgorice, a cilj je bio da se ja ne kandidujem za gradonačelnika, jer su znali da ja neću da promijenim prebivalište po cijenu ne znam kakve funkcije u Podgorici. To sam demonstrirao na način kada se Zeta odvojila od Podgorice, a ja nisam promijenio prebivalište, iako sam bio glavni favorit da budem izabran za gradonačelnika Podgorice. Ne žalim zbog toga. Zeta je mjesto koje je puno istorije, koje ima brojne potencijale za razvoj i mjesto gdje se najprijatnije osjećam“, poručuje Knežević.

Prema njegovim riječima, Zeta je „neiscrpno mjesto za različite doživljaje“, istakavši da mu je djetinjstvo bilo interesantno, poput Toma Sojera. Dijete je prosvjetnih radnika. Knežević navodi da je u mladosti imao frizuru na lokne, kazavši u šali da je Dritan Abazović „malo dijete“ za njega što se tiče loknaste kose. Za sebe kaže da je bolji književnik nego političar.

Oženjen je i otac jednogodišnjeg djeteta. Roditeljstvo je, kako kaže, uticalo na to da bude smireniji.

„Sada imam taj osjećaj da se na kraju dana osjećam ispunjenije i da dijete dođe kao neka vrsta energetskog balansa, koje u potpunosti anulira sve ono što je u toku dana bilo teško i opterećujuće. Nadam se da se moje dijete neće baviti politikom, jer to ne bi poželio ni krvniku“, ističe Knežević.

O tome kako je dobio nadimak Pipun, Knežević ističe da je to bio pogrdan naziv jednog dijela Podgoričana za Zećane sredinom prošlog vijeka.

„Taj nadimak mi je direktno dao, odnosno tako me prozvao bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša na jednom skupu u Zeti, misleći da će tako da me uvrijedi zato što sam iz Zete. Ponosan sam i porodicom i mjestom odakle dolazim. Znam da su tada mnogi Zećani, koji su bili na tom skupu DPS-a, napustili skup, jer su to doživjeli uvredom za Zećane“, navodi Knežević.