Connect with us

Politika

Mandić: Sprovešćemo volju naroda, srpski će biti službeni jezik

andrija mandić

Pitanje srpskog jezika je nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2023. godine postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

On je u intervjuu za „Večernje Novosti“ naveo da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.

„Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima DPS i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora, da uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom i dalje insistiraju na nekim kvazi-tezama, kako crnogorski treba da ostane jedini službeni. DPS je zaslužan i što je 2007. tijesnom dvotrećinskom većinom crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori. Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene. Sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog. Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine“, kazao je Mandić.

Govorio je i dvojnom državljanstvu sa Srbijom i kazao da opozicija svakodnevno pokušava da manipuliše raznim neistinama i poluistinama.

„Pitanje državljanstva sam prvi put pokrenuo sa našim iseljenicima u Turskoj znajući da ti ljudi imaju poseban osjećaj pripadnosti Crnoj Gori. Ne vidim ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom, omogućimo da dobiju državljanstvo. Opozicija to predstavlja kao da će se istog trena magično stvoriti na stotine hiljada novih birača, iako dobro znaju da sadašnji zakon nalaže da osoba uz državljanstvo mora imati i prebivalište u Crnoj Gori punih deset godina. Smatram da nam je obaveza, posebno kada se uzme u obzir da cijeloj Evropi, pa tako i Crnoj Gori, prijeti najveći neprijatelj u vidu bijele kuge, da ne dozvolimo da naša zemlja nastavi da kopni, već da ljude koji su nam najbliži i koji sebe smatraju dijelom šireg bića Crne Gore, privučemo da se vrate i svoju budućnost vežu za našu zemlju, bez obzira na to da li dolaze iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Evrope ili SAD“,  kazao je Mandić.

Kako tvrdi, Crna Gora je, ako pogledamo unazad trideset i više godina, nikada stabilnija, tako da sve teze o nekakvim obračunima ne stoje.

„Crna Gora je danas lider u regionu kada su u pitanju plate i penzije. Uzmimo 2010. godinu, kada je na vlasti bio DPS kao primjer, prosječna plata je tada iznosila 479 eura, a prije promjene vlasti 2020. godine 532 eura, znači za deset poslednjih godina vladavine DPS ona je uvećana svega 53 eura. Danas je prosječna plata hiljadu eura. Nemam sumnje da će ova vlada trajati pun mandat i pred njom su veliki infrastrukturni projekti, prije svega izgradnja auto-puta prema Beogradu, rekonstrukcija pruge Beograd-Bar i valorizacija barske luke. Lideri smo u procesu evropskih integracija i imamo ambiciozan plan da do kraja godine zatvorimo četiri, a do kraja 2026. sva pregovaračka poglavlja“, kazao je Mandić.

Kada govori o inicijativi da ga i Cetinje proglasi za personu non grata, Mandić navodi da skupštine opština imaju pravo da donose razne rezolucije iako one nijesu pravno obavezujuće

„Ustav Crne Gore garantuje slobodno kretanje svim građanima, uključujući i meni kao predsjedniku Skupštine. Bilo kakve odluke koje eventualno donese Skupština prijestonice, a koje se kose sa Ustavom i zakonima, ne mogu me spriječiti da posjetim svaki dio naše države. Smatram da za razliku od političara koji dolaze iz tzv. suverenističkog bloka, imam sluha za ovu zemlju, za ljude sa sjevera i za one sa Primorja, za građane Cetinja. Podsjetiću da je novi logo Skupštine upravo zgrada prijestonice, odnosno Zetske banovine“, kazao je Mandić.

Nažalost, dodaje, komunizam je u Crnoj Gori ostavio brojne posljedice, prije svega u vidu idolopoklonstva i straha od represivnog aparata i to je vješto koristio i DPS.

„Na nama je da ovo društvo u potpunosti oslobodimo od straha i smatram da je veliki prvi korak ka tome bio i popis jer smo prvi put imali ljude koji su bez ikakvog pritiska rekli ko su, šta su, kojim jezikom govore i koje su vjere“,  dodao je Mandić.

Kaže da je srpski narod u Crnoj Gori uvijek pružao ruku pomirenja svojim rođacima Crnogorcima i prvi su pokretali teme prevazilaženja ideoloških podjela kojima je bivši režim manipulisao.

Smatra da se Crna Gora nakon promjene vlasti, a posebno nakon ulaska koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u samu Vladu, izvukla iz raznih trouglova i sfera uticaja, uključujući i one koji su našu zemlju vrlo dugo koristili za razna međunarodna potkusurivanja.

„I u izbornoj kampanji i nakon nje zalagali smo se da se na prvo mjesto stave građani ove zemlje, a da se sa našim komšijama i međunarodnim partnerima odnosi grade na međusobnu korist. Došlo je vrijeme da se radi za interes i po volji građana Crne Gore, naravno uz to gradeći najbolje odnose sa svima u regionu, a posebno sa Srbijom, sa kojom imamo najbliže istorijske, kulturne i svake druge veze“, kazao je Mandić.

Na pitanje je li tačno da je u sjenci Milana Kneževića po pitanju naklonosti vlasti Srbije i da je tome doprinijelo što je ublažio retoriku, Mandić navodi da on i Knežević imaju naklonost građana koji su njima i njihovim političkim organizacijama dali glas na izborima.

„Obojica smo predsjednici parlamentarnih stranaka i zajedno sa stranačkim organima donosimo političke odluke shodno programskim principima za koje se zalažemo. Kako je govorio nekadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, ako mi ne možemo da donosimo odluke u našoj zemlji, onda nama i ne treba vlast. To je, nažalost, u Crnoj Gori dugo važilo jer su odluke donosili razni strani faktori preko ambasada. Godinama sam se borio da se odluke o našoj zemlji donose u našoj zemlji, odnosno u Skupštini i Vladi i da Crnom Gorom ne upravlja niko osim građana. Kroz politički život vodim se jednom jednostavnom maksimom – da uvijek treba da pronalazimo ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Ponavljam činjenicu na koju sam ponosan a to je da Crna Gora nikada nije bila ujedinjenija i posebna mi je čast što se nalazim na čelu 28. saziva Skupštine koji upravo na tim principima pravi istorijske rezultate. Prvi put u Vladi Crne Gore imamo Srbe, Crnogorce, Bošnjake, Albance…“, kazao je Mandić.

Govorio je i o spekulacijama da djelovi Mitropolije grade svoju „zonu uticaja“ nezavisno od SPC i navodi da Srpska pravoslavna crkva ima svoje jasno ustrojstvo i misli da vođeni promišlju Božjom, na jedinstvu i pomirenju, sa pastirskom brigom prema vjerujućm narodu, uvijek najviše rade crkveni velikodostojnici predvođeni patrijarhom Porfirijem.

„Ne mislim da Mitropolija crnogorsko-primorska može da izađe iz njenog prirodnog mjesta u okviru SPC, već da je istina ono što često kaže Matija Bećković, da je Mitropolija crnogorsko-primorska dika Srpske pravoslavne crkve“,  kazao je Mandić.

Sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dodaje, ima odnose i komunikaciju kakvi dolikuju dvojici ljudi koji se znaju dugi niz godina i bore za interese srpskog naroda.

„Volio bih da i drugi političari u regionu, a i šire, imaju taj nivo otvorenosti, prijateljstva i razumijevanja. Kada je u pitanju njegova posjeta, siguran sam da su u pitanju samo tehnički detalji usklađivanja rasporeda. Crna Gora svoje prijatelje uvijek dočekuje raširenih ruku“,  zaključio je Mandić.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Spajić: Sporazum sa UAE biće proslijeđen parlamentu, razgovaraću sa šefovima klubova

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji usvojen je na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu a premijer Milojko Spajić je najavio da će pričati sa svim šefovima poslaničkih klubova prije parlamentarne debate. Vlada je prihvatila i zaključke lokalne ulcinjske skupštine od 21. marta o investiciji iz UAE i iskazala maksimalnu spremnost za saradnju sa opštinama. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da je danas na sjednici Vlade usvojeni predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. On je naveo da se nada da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima.

Kako je pojasnio, ovo je važan korak za razvoj privrede.

„Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu“, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na ovaj način omogućavamo privatnom sektoru da se ukljući u razvoj naše države i bude faktor razvoja naše države.

„Htjeli smo da danas pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno“, rekao je Spajić.

Predsjednik Vlade se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su odbornici u toj opštini iskazali rezerve prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

„Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imao u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju“, naveo je premijer.

Continue Reading

Politika

Krivična prijava protiv Martinovića (URA) bivšeg rukovodioca NPCG

Supervizor u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) Dražen Ivanović podnio je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva tog preduzeća zbog, kako tvrdi, organizovanog kriminala.

U krivičnoj prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je nekadašnji direktor tog preduzeća Vladimir Martinović, funkcioner Građanskog pokreta URA, “organizovao niz nelegalnih aktivnosti u periodu od početka ljetnje turističke sezone 2024. godine tako što je organizovao nelegalan rad parkinga Virpazar, krađu ulaznica u nacionalnim parkovima Lovćen, Skadarsko jezero i Durmitor”.

Ivanović je podnio krivičnu prijavu i protiv, kako navodi, saizvršilaca Predraga GluščevićaBelme ŠestovićVuka SaičićaMiladina SekulovićaAlmira Abdovića i drugih…

Konstatovao je da je obavljajući poslove supervizora, koji je nadležan za sve aktivnosti naplate i kontrole, došao do operativnih podataka da su te osobe “u pomenutim protivpravnim aktivnostima otuđile 500.000 eura i time oštetile budžet države Crne Gore”.

Iz SDT nisu “Vijestima” odgovorili na pitanje šta je urađeno po toj krivičnoj prijavi, kao ni da li su saslušane neke od osoba protiv kojih je podnijeta ta prijava.

Iz Nacionalnih parkova listu su kazali da su upoznati sa krivičnom prijavom, tražili da nadležni ispitaju sve navode i najavili da im stoje na raspolaganju.

“Upoznati smo sa prijavom koja je predmet vašeg interesovanja, a podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu. Ovom prilikom ukazujemo da podržavamo da svi nadležni državni organi, u ovom slučaju SDT, ispitaju sve navode u vezi podnijete prijave, kao i da stojimo na raspolaganju nadležnim državnim organima da se po istoj utvrdi činjenično stanje”, piše u odgovoru koji su dostavili “Vijestima”.

Na pitanje da li ima indicija da su osobe protiv kojih je podnesena krivična prijava radile mimo propisa, iz NPCG su kazali da od imenovanja na funkciju nove direktorice NPCG, Marinele Đuretić, za sve utvrđene nepravilnosti u radu protiv zaposlenih su pokretani disciplinski postupci zbog počinjenih lakših i težih disciplinskih povreda.

“… Koji su u većini slučajeva rezultirali osuđujućim odlukama i za isto su zaposlenima izricane disciplinske mjere”, rekli su iz NPCG.

Ivanović koji je podnio prijavu je kazao da se od septembra tekuće godine vratio na posao na poziciju supervizora za sve nacionalne parkove.

“Izvršio sam kontrolu papirologije i terena u NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i zatekao katastrofalno stanje što se tiče nelegalnih aktivnosti i vođenja evidencije. Sve te aktivnosti, uključujući i nelegalni parking na Virpazaru, nisu mogle biti organizovane bez znanja direktora Vladimira Martinovića”, kazao je on “Vijestima”,

Tome, kako je kazao, svjedoči i mejl direktorice Skadarskog jezera Belme Šestović.

“…Koja pita vlasnika hotela DeAndros na Virpazaru, dovodeći u pitanje legalnost istog, a koji je upućuje da se obrati direktoru Martinoviću jer je on upoznat sa svim. Parking je tek prijavljen od strane NP pošto je smijenjen Martinović. Parking je imao dva radnika koji su se predstavljali kao radnici nacionalnih parkova i naplaćivali pet eura po vozilu”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, paralelno sa tim ukinuta je “bilo kakva ozbiljna kontrola ulaznica i postavljeni isti ljudi da rade sa ulaznicama”.

Na Lovćenu je, tvrdi, to bilo najviše očigledno jer su “posle moje kontrole pazari naglo porasli i to u oktobru mjesecu”.

“Što se tiče NP Skadarsko jezero lično sam uhvatio dva radnika da nelegalno prodaju karte, ali protiv njih čak ni disciplinski postupak nije pokrenut. Umreženi radnici koje je postavio Vladimir Martinović su iz Podgorice i Cetinja išli u NP Durmitor i preuzimali naplatu po nalogu generalnog direktora. Pojedini radnici su maltretirani, pomjerani i sklanjani iz službe za kontrolu, a onda su dovođeni podobni. Sve ovo je samo dio kriminalnih aktivnosti koje su se desile u vrijeme mandata Vladimira Martinovića, jer postoje i sumnjivi projekti za koje nisam imao nadležnosti da kontrolišem. Ali šta reći kad je Martinović doveo direktno iz zatvora Predraga Gluščevića, kao njegovog najbližeg saradnika i koji je osuđen za prevaru, utaju poreza i robijao pet godina? Da nije neko očekivao da će unaprijediti posao? Nažalost, sve ove osobe i dalje rade na istim pozicijama i spremaju se za predstojeću sezonu”, kazao je Ivanović.

Tvrdi da se o svemu tome javno priča i da je to “javna tajna u nacionalnim parkovima, ali je previse ćutača”.

“Neko je procijenio da je opljačkano pola miliona eura, pa se pitamo što još nismo platu primili. Zaključak je sljedeći – ako ovo prođe Martinoviću, što ovi posle njega ne bi pokušali?”, rekao je Ivanović.

Vladimir Martinović je rukovodio nacionalnim parkovima od novembra 2022. godine. Njega je Vlada razriješila na sjednici 5. septembra, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, a odluku je potpisao premijer Milojko Spajić. U obrazloženju razrješenja, koje je objavljeno na sajtu Vlade, Ćulafić je naveo da je poslovanjem NP ugrožen javni interes, a kao ključni razlog naveo to što je ova firma prošle godine poslovala sa minusom od 581.884 eura, dok su u 2022. imali plus od 20.334 eura.

NPCG: Interesantni podaci o porastu broja prodatih ulaznica

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su da uporedni pokazatelji poslovanja NP Lovćen pokazuju da su rashodi za 2024. godinu veći za 82.826,37 eura, odnosno 17 odsto, u odnosu na 2023. godinu.

“U vezi sa uporednim pokazateljima o broju posjetilaca, registrovano je, između ostalog, sljedeće: Od februara do septembra 2024. godine, u NP Lovćen je zabilježen zabrinjavajući pad u prihodima od prodatih ulaznica u odnosu na 2023. godinu koji se na mjesečnom nivou kretao i do 55%”, rekli su iz NPCG.

Ukazali su i na “interesantne podatke”, govoreći da su u oktobru, novembru i decembru 2024. ostvareni prihodi po osnovu prodatih ulaznica su bili značajno bolji u odnosu na 2023. godinu.

“U navedenim mjesecima rast prihoda od prodatih ulaznica iznosio je i preko 100 odsto u odnosu na 2023. godinu. U oktobru je zabilježen i dnevni prihod po ovom osnovu u iznosu od oko četiri hiljade eura, dok u avgustu nije prelazio 2.800 eura. Takođe, podaci o broju prodatih ulaznica tokom 2024. godine pokazuju da je posjeta u septembru kada se očekuje pad posjeta, za čak 3.013 posjetilaca veća nego u junu”, kazali su iz NPCG.

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Politika

SDT zaplijenilo skoro 50 miliona eura, Više tužilaštvo vodi 29 finansijskih istraga

specijalno državno tužilaštvo

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura kod poslovnih banaka, pokazao je izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Izvještaj je dostavljen crnogorskom parlamentu.

„U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara). Od deset formiranih predmeta, osam je formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, pa je, na osnovu tih obavještenja i shodno čl. 89 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku, Specijalno državno tužilaštvo, kod poslovnih banaka u Crnoj Gori, zahtijevalo privremenu obustavu isplate, odnosno izdavanja sumnjivog novca u ukupnom iznosu od 3.176.196,90 eura“, piše u izvještaju, koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore.

Takođe, kako se objašnjava, u jednom predmetu je zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.

„Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura“, istaknuto je.

Oduzeli i 12 skupocjenih satova

U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.

„Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta“, predočeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.

„Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura“, nagalašava se u dokumentu.

Trajno oduzeli „Mercedes Benz“, S600

U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo „Mercedes Benz“, tip S600.

„Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila „Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine“, navedeno je u dokumentu.

U Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, optuženo je ukupno 3.924 lica, objašnjeno je.

„Pa je sa 5.162 neriješenih optuženja iz prethodnog perioda i 149 ustupljenih optuženja od drugih tužilaštava, bilo u radu kod suda ukupno optuženja protiv 9.234 lica“, navodi se u tužilačkom izvještaju.

Prosječno trajanje finansijskih istraga 202 dana

Kako se dodaje, Više državno tužilaštvo u Podgorici, u 2024. godini, pokrenulo je 8 finansijskih istraga protiv 8 lica, tako da je, sa 21 finansijskom istragom iz ranijih godina protiv 38 lica, u radu bilo ukupno 29 finansijskih istraga protiv 46 lica.

„Od kojih su 3 finansijske istrage protiv 4 lica obustavljene, iz razloga što ne postoje uslovi za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi. Na kraju izvještajne godine ostalo je u radu 26 finansijskih istraga protiv 42 lica. Prosječno trajanje finansijskih istraga koje su vođene u izvještajnoj godini je 202 dana. U 8 finansijskih istraga protiv 8 lica finansijske istrage su pokrenute nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage“, navedeno je u izvještaju.

 

Izvor: RTCG

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto