Politika

Mandić: Nakon objavljivanja rezultata popisa pokrenuće se pitanje normiranja srpskog jezika

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić gostovao je u emisiji Jutro na Prvoj televiziji i tom prilikom govorio o popisu u Crnoj Gori.

„Vi znate da je postojao vrlo ozbiljan plan da se sabotira održavanje popis u Crnoj Gori. Ja sam zajedno sa Spajićem istrpio veliku kritiku zato što je opozicija najavila da ako ne ispune neke njihove uslove da se u njihovim opštinama nemoguće obaviti popis. Da nismo ušli u razgovore i postizanje sporazuma, mi ne bi imali popis u Rožajama, Baru, ni u Bijelom Polju ni na Cetinju. Zamislite da je neko gurao tu priču, mi danas ne bi imali rezultate popisa jer ih niko ne bi pirznao, niti domaća niti međunarodna javnost. Postigli smo dogovor, a jedna od važnih stvari je primjena softvera, koji omogućava građaninu da provjeri jesu li unijeti podaci istovjetni sa popisnicom“, kazao je Mandić.

Mandić se prisjetio popisa iz 2011. godine kada njima nije dozvoljeno da provjere podatke.

„Problem je bio oko softvera, nisu se javljale kompanije i zbog toga rezultati kasne“, objasnio je Mandić.

Kako je kazao, nikom ne treba popis koji je lažan, a računa da će 15. oktobra biti objavljeni rezultati.

„Neke države u okruženju su te rezultate sa svojih popisa obradili veoma brzo ali nisu imali problem koji je imala Crna Gora da su imali političke snage koje su dovodile u pitanje rezultat popisa. Susjedna Hrvatska, članica Evropske unije, trebalo joj je osam mjeseci da objavi rezultat popisa. Nakon objavljivanja tih rezultata a saglasno onome što će biti u rezultatima popisa, pokrenuće se određene politike, i pitanje normiranja srpskog jezika“, kazao je Mandić.

Komentarisao je i projekat Veljeg brda, a nakon završetka najavljenih puteva, vidi se da tu postoji ideja koju nosi parlamentarna većina koja je superiorna. Komentarisao je i rušenje vlasti u Podgorici i kazao da nije bila takva situacija da se nije mogao napraviti dogovor.

„Ljudi koji nisu željeli da prate politiku Milojka Spajića, već Jakova Milatovića, oni su izabrali svoju stranu. Umjesto da se dogovore, oni su se odlučili za izbore kako bi se kasnije dogovarali“, kazao je Mandić.

„Politika pomirenja je politika budućnosti“
Predsjednik Skupštine tvrdi da je dugi niz godina zajedno sa strankom koju predvodi i zajedno sa strankom koju predvodim i zajedno sa koalicionim partneirma bio opozicioni poslanik i opozicioni političar.

„Imao sam odgovornost samo za one ljude koje predstavljam. Sada kada smo parlamentarna većina i vlast u Crnoj Gori imamo odgovornost za sve građane. Imate odgovornost i za one koji vas nisu glasali i za one koji su vas glasali. U tom kontektstu, politika pomirenja koju sam promovisao u vrijeme predsjedničke kampanje, mislim da je politika budućnosti. Sve te polemike smo imali i u parlamentu i van parlamenta“, kazao je Mandić.

Tek 2020. godine smo kao Crna Gora na izborima smijenili vlast, navodi predsjednik Skupštine i dodaje da, kao što se registruje, princip smjenjivosti vlasti funkcioniše.

„Izabrane su tri Vlade, građani i oni koji čine parlamentarnu većinu imaju potrebu da imaju iskaz tih ideja i tih programa kroz izbor nove Vlade. Nema više onog teškog vremena kroz koje je prolazio Demokratski front. Danas Crnoj Gori ide dobro. Danas imamo povećanje plata i penzija, nove investicije. Kontrolišemo cijene. Ono na čemu radimo je da zajednički osmislimo kako da bude bolje svakom pojedincu i svakog porodici u Crnoj Gori. To želim da bude legat naše generacije“, kazao je Mandić.

Kako je naveo, želi da se ti problemi rješavaju na demokratski način, a ne kao ranije uz zloupotrebu policije i tajne policije.

„Danas su ljudi slobodni. Ljudi kad se dočepaju vlasti, 89-te, 45-, 1918-te, misle da je to dobro koje pripada samo njima. Oni koji su osjetili takvu vlast, žele da vladaju nekontrolisano. Oni koji su osjetili takvu vlast, oni bi željeli nekako da se vrate na staro stanje. Duh slobode je izašao iz boce i nemoguće je to više vratiti na staro stanje jer stižu nove generacije koje izrastaju u slobodi i mogu da kažu šta misle. Danas ljudi rade profesionalno svoj posao, imaju svoje političke stavove, podstičem i kod mlađe generacije da se uključe u politiku jer politika definiše okvir gdje će se kretati naše društvo i država“, kazao je Mandić.

Sledeće

Veće plate za preko 15.000 prosvjetara

Ne propustite

Marković: Rakčevića nije bilo na protestima protiv manjinske Vlade sa DPS-om

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti

Politika

Mujović: Nema prekida radova u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.

Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.

“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.

Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.

“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.

Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.

Politika

Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada

Arhiva

Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Protest je zakazan za 11 časova.

Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.