Politika

Mandić i Knežević intenzivno pregovaraju sa Spajićem

Pokret Evropa sad i koalicija Za budućnost Crne Gore intenzivno pregovaraju o formiranju vlade, i zasad su najbliži postizanju dogovora po kom bi ZBCG-u mogla da pripadnu četiri resora u izvršnoj vlasti, potpredsjedničko mjesto u Skupštini, te eventualno pozicija potpredsjednika budućeg kabineta – saznaju nezvanično Vijesti.

Još nije dogovoreno koja ministarstva bi ZBCG mogao da dobije, ali ta koalicija, prema saznanjima Vijesti, zahtijeva resore energetike, saobraćaja, prosvjete i turizma.

Iako je taj savez u dosadašnjim pregovorima s PES-om insistirao na poziciji šefa parlamenta, sada su navodno veći izgledi da odustanu od toga i prihvate mjesto potpredsjednika zakonodavnog doma.

U aranžmanu koji dogovaraju mogla bi, prema tvrdnjama jednog izvora Vijesti, da se nađe i pozicija potpredsjednika vlade.

Vijesti ova saznanja nisu mogle zvanično da potvrde, jer iz PES-a i ZBCG-a nisu odgovorili u kojoj su fazi njihovi pregovori i da li su blizu sporazuma o paketu koji bi uključivao navedene pozicije.

Iz ZBCG-a su u nekoliko navrata poručivali da njima, shodno rezultatu izbora, treba da pripadne pozicija predsjednika parlamenta.

Saopštili su da su spremni na ustupke u pregovorima s liderom PES-a i mandatarom Milojkom Spajićem, ali da im je neprihvatljivo da “treći (na izborima) budu drugi”, odnosno da Demokrate dobiju čelnu funkciju u Skupštini. Demokrate su završile pregovore sa Spajićem i “rezervisale” poziciju šefa parlamenta.

Iako su do sredine jula u javnosti veće šanse davane tome da se napravi vlada bez ZBCG, nezadovoljstvo Bošnjačke stranke (BS) ponuđenim mjestima u izvršnoj vlasti otvorilo je opciju potencijalne saradnje s koalicijom koju predvode Milan Knežević i Andrija Mandić.

Ako do nje dođe, upitno je kako će na to gledati međunarodni saveznici Crne Gore, prvenstveno SAD, koji poručuju da im ZBCG nije partner.

Kad je riječ o BS-u, za sada se ne zna hoće li ta partija biti u vladi.

Izvor Vijesti blizak vrhu PES-a rekao je da BS nije ni prihvatio ni odbio ponudu koja im je upućena. Kako su Vijesti ranije pisale, Spajić je partiji Ervina Ibrahimovića ponudio poziciju potpredsjednika vlade za evropsku i spoljnu politiku, ministarstvo saobraćaja i infrastrukture, te resore prosvjete, poljoprivrede i dijaspore, ali je ona to odbila, smatrajući da joj, shodno rezultatu izbora, pripada više.

Iz BS-a Vijestima nisu odgovorili da li i dalje pregovaraju sa Spajićem, koji su njihovi zahtjevi, te da li bi ušli u vladu ako u njoj bude ZBCG.

Spajić je prekjuče od partijskog kolege i šefa države Jakova Milatovića dobio mandat za sastav vlade. Rok da završi taj posao je tri mjeseca.

Iz Evropske komisije Vijestima su juče saopštili da očekuju da bude formirana proevropska izvršna vlast.

“EU je informisana da je lider PES-a Spajić imenovan za mandatara, i s nestrpljenjem očekuje formiranje nove snažne i proevropske vlade, sposobne i posvećene sprovođenju reformi povezanih s EU u što kraćem vremenskom okviru”, rekao je Vijestima portparol EK, Peter Stano.

On je naveo da EK ohrabruje sve političke aktere u Crnoj Gori da brzo usmjere svoje napore ka postizanju saglasnosti o prioritetnim mjerama neophodnim za napredak države na njenom putu ka EU, posebno u oblasti vladavine prava, kako bi bila ispunjena privremena mjerila u okviru poglavlja 23 i 24, naročito kroz imenovanja u pravosuđu.

“EU cijeni posvećenost Crne Gore na putu ka članstvu u EU, što je želja velike većine građana Crne Gore, i spremna je da pojača svoju podršku”, naglasio je Stano.

Izvor: Vijesti

Sledeće

Potvrđena optužnica protiv Stijepovića u aferi “Koverta”, kreće novo suđenje

Ne propustite

PES: Očekujemo nastavak pregovora

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.