Politika

Lekić: Ne dozvoljavam neozbiljne razgovore

Najveći neuspjeh, nešto što sigurno nijesam niti ću dozvoliti – jeste da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada.

Izvor: internet

Mandatar za sastav nove vlade i predsjednik Demosa Miodrag Lekić rekao je u intervjuu za Portal RTCG da sigurno nije, niti će dozvoliti, da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada.

Na pitanje kako sumira bilans statusa mandatara, ko je odgovoran za neuspjeh prvog sastanka, i da li će nastaviti pregovore sa političkim strankama, mandatar Lekić za Portal RTCG naglašava da vlada nije ni dobila šansu da bude sastavljena.

“Ako je status mandatara sastavljanje, odnosno predlog sastava vlade i programa o kojem se odlučuje u Skupštini – očigledno ne bih mogao sumirati uspjeh. Došlo je do teškoća, da upotrijebim taj eufemizam, već prvog radnog dana u mom statusu mandatara, kada sam održao sastanak sa predsjednicima stranaka koji su se prethodno zvanično i potpisima opredijelili za ime mandatara. I obećali, po prethodnim dogovorima, da će na pomenutom sastanku takođe uručiti potpise za pokretanje inicijative za zakazivanje sjednice Skupštine na kojoj bi se glasalo o izboru nove vlade.

Koji je to bio datum?

– Bilo je planirano da pokušaj izbora vlade koincidira sa raspisivanjem predsjedničkih izbora, oko 20. januara, kako bi makar jedna visoka državna institucija, dakle nova vlada, imala puni kapacitet djelovanja u ovom složenom trenutku zemlje.
I da se time, na neki način, spriječe planovi, donekle realizovani, predsjednika države koji su slijedili politički subjekti koje kontroliše – a to je dalje razgrađivanje državnih, sudskih, po mogućnosti i tužilačkih, institucija u zemlji.

Očigledno na štetu zemlje i s ciljem nekog zamišljenog parcijalno-političkog dobitka, pa i na ličnom planu.
Na pomenutom sastanku sam, dakle, pokrenuo dogovor o vremenskoj dinamici daljeg procesa, kao i metodu zajedničkog sastavljanja vlade i njenog programa. U najkraćem, vlada nije ni dobila šansu da se sastavi.

Kako vidite svoju ulogu do sada i u daljem procesu?

– Na ličnom planu, a imajući u vidu osjećaj javne odgovornosti, nijesam nezadovoljan svojim pristupom i poštovanjem demokratskih pravila.
Naime, pokušao sam da proces učinim javnim, na pomenutoj sjednici 4. januara je vođen i zapisnik, nastojao sam da se prema svakom subjektu odnosim s uvažavanjem i korektan način.

Držao sam i do dostojanstva zemlje, kako ovoga puta na sastavljanje vlade ne bi učestvovali vaninstitucionalni faktori, bilo iz naše zemlje ili van nje. Jer manifestacije autokolonijalne svijesti jednog, i to ne malog broja političkih subjekata u zemlji su dobile zaista mučne razmjere. I sigurno su bez presedana u istoriji Crne Gore.

Ostajete pri principu koji ste od početka saopštili – “ili će vlada biti ozbiljna ili je neće biti”!?

– Upravo tako. Ako nove vlade nema ili je neće biti, to vjerovatno nije uspjeh. Ali najveći neuspjeh, nešto što sigurno nijesam niti ću dozvoliti – jeste da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada. Ukazivanjem na nesporne činjenice, nemam namjeru da ocjenjujem konkretne poteze stranka jer svaki subjekat ima demokratsko pravo na svoje poteze. Nema samo pravo da se obmanjuje javnost o svojim potezima.

Iako sam se naoružao strpljenjem, uvažavanjem svih političkih subjekata, iznad svega odanošću zajedničkom cilju poštovanja i vraćanja obaveza koje smo preuzeli 30. avgusta 2020. godine – neko se mogao prevariti ako je zamislio da ću u nastavcima čekati ili nekog nagovarati da se svi ozbiljno odnesemo prema možda poslednjem pokušaju ispunjavanja volje birača na izborima prije dvije godine. Neka svako preuzme odgovornost. Neka građani mjere, dosadašnje i buduće poteze svih.

Šta dalje? Da li je dijalog moguć?

– Vidite, zemlja je u teškoj situaciji. Uglavnom, bez legitimnih institucija, nažalost i bez dovoljno državnih, pa i personalnih autoriteta.

I dalje sa projekcijama više parcijalnih interesa, a mnogo manje onim opšteg karaktera, u interesu zemlje.

Uz mnogo starih, pojavljuju se nove afere, jednako skandalozne. Sve to ne može da sakrije ni ogromna količina uloženih propagandi, sada već i u estradnim oblicima. Dosadašnja iskustva o dijalogu ne ulivaju optimizam. Planirao sam lični i vrlo iskren doprinos dijalogu, u okviru parlamentarne većine, ako ona najnovijim razvojem događaj više i postoji.

Isto tako, iskren doprinos dijaloga sa opozicijom, sa njenim nekriminalizovnim, nekorumpiranim, nenacionalističkim dijelom, za koji mislim, da postoji, pa i većinski. Ako se stvore okolnosti da u oba pravca dijalog krene na ozbiljan način, takođe ozbiljno ću učestvovati u njemu, isključivo vođen opštim interesom zemlje.

To je jedini način da se zaustavi i preusmjeri negativno kretanje zemlje u ovom trenutku. To je put, u prvom redu, stvaranja pravne države, dekriminalizacija crnogorskog društva – cilj kojem jednako teže demokratske snage u zemlji i naš prioritetan spoljno-politički partner – Evropska unija.

Da li sve vodi izborima?

– Da, vodi. Ali nije svejedno da li izbori u ovim uslovima, kada su oni zapravo i nemogući, između ostalog i zbog nepostojanja Ustavnog suda.
I da li izbori u uslovima bez ozbiljne vlade u punom kapacitetu koja bi smanjila tenzije u društvu, otvorile reformske perspektive, između ostalog i u mogućoj mjeri građenjem vrednosnog i duhovnog jedinstva zemlje, i vrlo važno – pripremila i uslove za održavanje nespornih izbora.

Slične teme:Crna gora miodrag lekić vlada crne gore

Sledeće

Vuković kritikuje Kovačevića i Delića

Ne propustite

Kaluđerović: Poziv mitropolita Joanikija da građani izađu na izbore u skladu sa Ustavom

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada Elektroprivredi odobrila zaduženje od 50 miliona eura

Vlada je danas na 88. sjednici usvojila Informacija o zahtjevu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić na dugoročno zaduženje. Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, dala saglasnost za zaduženje EPCG u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE GROUP BANK AG za potrebe finansiranja kupljenih nedostajućih količina električne energije.

Kako je saopšteno, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji.

Vlada je donijela i Odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišnu premiju.

U skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Odlukom je propisano da maksimalna cijena može da iznosi 65.00 eura/MWh. Odlukom se uvodi sistem podsticaja putem tržišne premije čiji je cilj obezbjeđivanje konkurentnosti postupka i ostvarivanje najmanje moguće cijene za energiju iz obnovljivih izvora energije koju Vlada Crne Gore ima obavezu da obezbijedi u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama koje su bile osnov za usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao i prema Evropskoj uniji, u skladu sa Reformskom agendom Crne Gore za 2024-2027. godinu.

Donijeta je i Odluka o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju. Odlukom je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više.

Politika

Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.

Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.

Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.

Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije

Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.

Izvor: PRESS online

Politika

PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.

Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.

Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.

Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.

Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti

Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.

Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.

Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.

Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.

Izvor: RTCG