Politika

Lekić: Ne dozvoljavam neozbiljne razgovore

Najveći neuspjeh, nešto što sigurno nijesam niti ću dozvoliti – jeste da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada.

Izvor: internet

Mandatar za sastav nove vlade i predsjednik Demosa Miodrag Lekić rekao je u intervjuu za Portal RTCG da sigurno nije, niti će dozvoliti, da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada.

Na pitanje kako sumira bilans statusa mandatara, ko je odgovoran za neuspjeh prvog sastanka, i da li će nastaviti pregovore sa političkim strankama, mandatar Lekić za Portal RTCG naglašava da vlada nije ni dobila šansu da bude sastavljena.

„Ako je status mandatara sastavljanje, odnosno predlog sastava vlade i programa o kojem se odlučuje u Skupštini – očigledno ne bih mogao sumirati uspjeh. Došlo je do teškoća, da upotrijebim taj eufemizam, već prvog radnog dana u mom statusu mandatara, kada sam održao sastanak sa predsjednicima stranaka koji su se prethodno zvanično i potpisima opredijelili za ime mandatara. I obećali, po prethodnim dogovorima, da će na pomenutom sastanku takođe uručiti potpise za pokretanje inicijative za zakazivanje sjednice Skupštine na kojoj bi se glasalo o izboru nove vlade.

Koji je to bio datum?

– Bilo je planirano da pokušaj izbora vlade koincidira sa raspisivanjem predsjedničkih izbora, oko 20. januara, kako bi makar jedna visoka državna institucija, dakle nova vlada, imala puni kapacitet djelovanja u ovom složenom trenutku zemlje.
I da se time, na neki način, spriječe planovi, donekle realizovani, predsjednika države koji su slijedili politički subjekti koje kontroliše – a to je dalje razgrađivanje državnih, sudskih, po mogućnosti i tužilačkih, institucija u zemlji.

Očigledno na štetu zemlje i s ciljem nekog zamišljenog parcijalno-političkog dobitka, pa i na ličnom planu.
Na pomenutom sastanku sam, dakle, pokrenuo dogovor o vremenskoj dinamici daljeg procesa, kao i metodu zajedničkog sastavljanja vlade i njenog programa. U najkraćem, vlada nije ni dobila šansu da se sastavi.

Kako vidite svoju ulogu do sada i u daljem procesu?

– Na ličnom planu, a imajući u vidu osjećaj javne odgovornosti, nijesam nezadovoljan svojim pristupom i poštovanjem demokratskih pravila.
Naime, pokušao sam da proces učinim javnim, na pomenutoj sjednici 4. januara je vođen i zapisnik, nastojao sam da se prema svakom subjektu odnosim s uvažavanjem i korektan način.

Držao sam i do dostojanstva zemlje, kako ovoga puta na sastavljanje vlade ne bi učestvovali vaninstitucionalni faktori, bilo iz naše zemlje ili van nje. Jer manifestacije autokolonijalne svijesti jednog, i to ne malog broja političkih subjekata u zemlji su dobile zaista mučne razmjere. I sigurno su bez presedana u istoriji Crne Gore.

Ostajete pri principu koji ste od početka saopštili – “ili će vlada biti ozbiljna ili je neće biti”!?

– Upravo tako. Ako nove vlade nema ili je neće biti, to vjerovatno nije uspjeh. Ali najveći neuspjeh, nešto što sigurno nijesam niti ću dozvoliti – jeste da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada. Ukazivanjem na nesporne činjenice, nemam namjeru da ocjenjujem konkretne poteze stranka jer svaki subjekat ima demokratsko pravo na svoje poteze. Nema samo pravo da se obmanjuje javnost o svojim potezima.

Iako sam se naoružao strpljenjem, uvažavanjem svih političkih subjekata, iznad svega odanošću zajedničkom cilju poštovanja i vraćanja obaveza koje smo preuzeli 30. avgusta 2020. godine – neko se mogao prevariti ako je zamislio da ću u nastavcima čekati ili nekog nagovarati da se svi ozbiljno odnesemo prema možda poslednjem pokušaju ispunjavanja volje birača na izborima prije dvije godine. Neka svako preuzme odgovornost. Neka građani mjere, dosadašnje i buduće poteze svih.

Šta dalje? Da li je dijalog moguć?

– Vidite, zemlja je u teškoj situaciji. Uglavnom, bez legitimnih institucija, nažalost i bez dovoljno državnih, pa i personalnih autoriteta.

I dalje sa projekcijama više parcijalnih interesa, a mnogo manje onim opšteg karaktera, u interesu zemlje.

Uz mnogo starih, pojavljuju se nove afere, jednako skandalozne. Sve to ne može da sakrije ni ogromna količina uloženih propagandi, sada već i u estradnim oblicima. Dosadašnja iskustva o dijalogu ne ulivaju optimizam. Planirao sam lični i vrlo iskren doprinos dijalogu, u okviru parlamentarne većine, ako ona najnovijim razvojem događaj više i postoji.

Isto tako, iskren doprinos dijaloga sa opozicijom, sa njenim nekriminalizovnim, nekorumpiranim, nenacionalističkim dijelom, za koji mislim, da postoji, pa i većinski. Ako se stvore okolnosti da u oba pravca dijalog krene na ozbiljan način, takođe ozbiljno ću učestvovati u njemu, isključivo vođen opštim interesom zemlje.

To je jedini način da se zaustavi i preusmjeri negativno kretanje zemlje u ovom trenutku. To je put, u prvom redu, stvaranja pravne države, dekriminalizacija crnogorskog društva – cilj kojem jednako teže demokratske snage u zemlji i naš prioritetan spoljno-politički partner – Evropska unija.

Da li sve vodi izborima?

– Da, vodi. Ali nije svejedno da li izbori u ovim uslovima, kada su oni zapravo i nemogući, između ostalog i zbog nepostojanja Ustavnog suda.
I da li izbori u uslovima bez ozbiljne vlade u punom kapacitetu koja bi smanjila tenzije u društvu, otvorile reformske perspektive, između ostalog i u mogućoj mjeri građenjem vrednosnog i duhovnog jedinstva zemlje, i vrlo važno – pripremila i uslove za održavanje nespornih izbora.

Slične teme:Crna gora miodrag lekić vlada crne gore

Sledeće

Vuković kritikuje Kovačevića i Delića

Ne propustite

Kaluđerović: Poziv mitropolita Joanikija da građani izađu na izbore u skladu sa Ustavom

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Golgeter protiv žabokrečine

Jeste sumnjiv ovaj Milojko Spajić. Prebrz za nas koji volimo da taktiziramo.

Tek što svarimo jedan potez, on je napravio još dva. Ma izbacio bih ga iz igre da sam neki politički trener, pa da mogu da vičem pored linije. Poslao bih ga u svlačionicu i izveo bih neki drugačiji tim, sa jakim, konstruktivnim veznim redom.

Sedorf, Makelele, Stojković, Pirlo… sporo, ali tehnički i taktički stabilno. Pa bih se razmahao da crtam po tabli kombinacije. To je ta ,,naša škola fudbala“ ili politike, nebitno – gradimo igru. Cijelu istoriju gradimo igru. Istina, mnogo nismo pogađali. Priznajem, završnica je problem. Ali kako sad odjednom pustiti nekog ko je brzanac ka’ Spajić?

Podsjeća me na Filipa Pipa Inzagija, golgetera Milana i Juventusa. Kao da je prvi put zakoračio na fudbalski teren, isto tako došao iz neke druge branše. Ne učestvuje u tradicionalnom građenju igre. Samo se vrzma po protivničkoj odbrani i zabija im golove.

Iako Inzagi nikada nije osvojio Zlatnu loptu niti neko slično jako priznanje, ostalo je da je Pipo jedan od najefikasnijih italijanskih napadača svoje generacije, poznat po izuzetnom osjećaju za gol i sposobnosti da se nađe na pravom mjestu u pravo vrijeme.
Eto, možda ga ubaciti u igru. Šta ako bi ga doveli u klub? Šta bi rekli ostali politički stručnjaci?

Kad bi pitali Milku Tadić šta misli o Pipu Inzagiju, rekla bi da ništa ne zna o fudbalu, samo golove da daje. Dritan bi se nadovezao da ne zna ni golove da daje, nego samo da kvarno takne loptu koju je on već uputio u okvir gola.

Vanja Ćalović bi izrazila sumnju što je Pipo uvijek na ivici ofsajda i da postoji mogućnost neregularnih golova. Fidelity bi procijenio da je 2:0 za nas najgori mogući rezultat i da će Pipo uništiti svoju ekipu. Milka bi se nadovezala da potvrdi da golgeter daje golove protiv interesa svoje ekipe. Ana Novaković bi zapljeskala dlanovima i rekla ,,to je paf paf“. Željko ivanović bi udarao glavom o sto jer nije završio kolumnu o fudbalu, a svi su već rekli svoje mišljenje. U međuvremnu Mickey Inzagi zabio još jedan gol.

Kreću protesti ljevičara i LGBTIQ jer je opet poentirao desnom nogom i to treći put. Zdravko Krivokapić konstatuje kako to nije bio plan njegovog tima koji je vodio prije 20 godina.
Razumljivi svi komentari. Rizično je ubaciti centarfora koji mnogo ne trči, ne učestvuje u građenju igre i položiti sve na njega na uštrb veznog reda.
Ali, možda su to hrabri potezi, u politici i ekonomiji se često to zove ,,hrabri rezovi“. Odluka je bitna. Možda je to zahtjev modernog fudbala i politike.

Za državu u kojoj se plata nije mijenjala više od osam godina, shvatljivo je zašto je čovjek odlučio da pomjeri sve procedure i standarde. Ne živi za drugi mandat i pripremanje snage, logistike za sledeću izbornu trku, nego troši ovaj mandat kao da je poslednji. Tako i treba: učini za mandata šta se može, izazvati tektonske poremećaje, a ne ići niz kolotečinu žabokrečine i držati se sigurne zone komfora.
Spajić je odlučio da puca iz svih uglova.

Četiri godine brzo prođu. Tradicionalni taktičari dio mandata ostave za funkcionersku kampanju, akumulaciju državnih resursa i zloupotrebu položaja kako bi izboksovali još jedan mandat, vječno životareći od obećanja i sanjarenja titule. Pipo Spajić daje sve na ovu sezonu. Možda je vrijeme i mi da shvatimo kad je vakat.

Izvor: Press online

Politika

Čarapić: Abazović radio plan za veliku plažu po želji Alabara

„Nije njima problem Sporazum sa UAE, nego to što njega poptisuje Spajić, koji ne želi šeme“, saopštio je Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika “Evropa sad”.

kkao je nastavio, lažni moralisti neka sebe pogledaju u ogledalo i zapitaju se do kad će pustiti da ih dribla ulcinjski Maradona. – Buka koju četa mala, ali odabrana, generiše u svojoj odbrani “otažbine”, lažno moralisanje i prljavština po društvenim mrežama me neodoljivo podsjetila na nešto što sam i ranije gledao, pa nisam bio lijen i krenuo sam da istražujem da li iz svega toga stoji neki skriveni kontekst – kaže Čarapić.

Zaključak nakon tog istraživanja je ukratko – DA

„Iako sporazumi sa UAE ne pominju nigdje ulaganja u Ulcinj, stvoren je narativ da se tamo planira velika investicija, djelimično zbog konkretnog interesovanja jednog investitora za Veliku plažu, djelimično zbog neformalne komunikacije koju je premijer imao sa lokalnom zajednicom, ali primarno zbog ogromne buke koja se stvorila od strane GP URA, predsjednika opštine, zelenih aktivista i NVO sektora. U tom narativu, PES je otimač đedovine, a URA, ekolozi, NVO i lokalni lideri su heroji branioci. E pa, taj narativ je jedna velika LAŽ i manipulacija za koju odgovorno tvrdim da je nastala u kuhinji našeg najvećeg manipulatora i obmanjivača“, smatra Čarapić.

Ovo kaže, kako tvrdi Čarapić, zbog toga što tzv. plan prodaje Ulcinja napravio upravo ulcinjanin Abazović za vrijeme kada je na prevaru predsjedavao Vladom Crne Gore, i to kroz DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža, opština Ulcinj.

„Rukovođenje ovog plana Abazović je povjerio planeru Aleksandru Vučićeviću, koji je bio glavni planer za projekat Beograd na vodi, koji je realizovala kompanija u vlasništvu Mohameda Alabara, Eagle Hills. Podsjećanja radi, Eagle Hills i Mohamed Alabar su se prijavili na tender za zakup Velike plaže, a po sopstvenom priznanju Alabara to je učinjeno na sugestiju Dritana Abazovića. Abazović je kasnije ovo i sam priznao. Dakle, Abazović angažuje Alabarovog planera da radi plan za Veliku plažu, a Alabar na sugestiju Dritana Abazovića aplicira na tender za zakup Velike plaže. Ako vam je IQ preko 1, jasno vam je da ovo nije slučajnost „, naglašava Čarapić.

Podsjeća, ovim planom koji je formalno naručio Abazović a izradio Alabarov planer, osmišljava se realizacija projekta nalik na onaj koji je Alabar opisao u gostovanju kod Petra Komnenića.

„Nesporno – planska dokumentacija je dakle rađena po željama Alabara, a sve je ovo počelo 2022. godine. S druge strane, uvažene lokal patriote, Nimanbegu i Čapuni, koji su na izbore u Ulcinju izašli sa anti-DPS platformom, pa su onda da pola mandata stupili u koaliciju sa DPS-om da bi se dokopali fotelje (po istom modelu po kom je Abazović postao premijer), su na sve ovo glasno ćutali. Glasna priča o ugroženoj demografiji (koja je ništa do gnusni kafanski nacionalizam), o zaštiti životne sredine i odbrani đedovine je obrnuto proporcionalna njihovom glasnom ćutanju kada se kovao ranije pomenuti plan. Dokaz da su svi ovi lažni branioci bili potpuno saglasni sa idejom Abazovića da Veliku plažu da Alabaru može se naći u izvještaju o javnoj raspravi koji razotkriva epsko licemjerje ne samo lokalnih lidera, već i eko i nvo aktivista bliskih GP URA koji ovih dana sprovode moralni terorizam nad poslanicima PES-a. U izvještaju sa javne rasprave za planski dokument može se naći tačno 0 sugestija za zaštitu demografske slike, 0 sugestija za zaštitu prirode i 0 sugestija da se otadžbina ne smije stavljati u beton. NI RIJEČ. Jedine sugestije koje su bile odnosile su se na zahtjeve ulcinjana da im se poveća dozvoljena spratnost, da se poljoprivredne parcele pretvore u građevinske parcele, da se smanji zelenilo a povećaju površine za građenje! Dakle, zahtjev lokalne zajednice nije bio da na Velikoj plaži ne bude betona, nego je bio da se na Velikoj plaži uspe više betona nego što su Alabarov planer i Abazović planirali“, ističe Čarapić.

Kako navodi, „jasno je da je Spajić ovdje upao na samom kraju, i to kao neko ko po svojoj prirodi ganja sve prilike koje mogu biti dobre za CG, ali da ni on ni niko iz PES-a nisu bili svjesni cjelokupne slike“.

„Kada je ona postala malo jasnija, ministarka Adžović je jasno i glasno na početku diskusije o Sporazumimaa sa UAE izjavila da Vlada neće podržati investicije u Ulcinju ako to ne želi lokalna zajednica, i time dala jasan signal da za Vladu Velika plaža nije prioritet a Sporazum se svakako i ne odnosi konkretno na Ulcinj. Moj lični stav je da DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža ovakav kakav je ne treba usvajati jer preko grbače PES-a ne treba da se realizuju ničiji skriveni privatni interesi, a kamoli ne onda kada ti koji će da imaju korist pokušavaju da nama nanesu političku štetu. Iz ovoga vrtloga laži i manipulacija je najčistije samo izaći, pa neka se između sebe potkusuravaju svi lažovi i maniplatori koji su izvisili za svoj ćar“, zaključio je Čarapić.

Politika

Spajić: Gorivo jeftinije danas nego prije sedam godina, a plate i penzije duplo veće

Premijer Milojko Spajić objavio je na društvenim mrežama uporedne ekonomske pokazatelje između 2018. i 2025. godine, uz poruku: „Jeftinije gorivo u 2025. nego u 2018. godini, a plate i penzije duplo veće.“

On je objavio uporedne podatke, prema kojima su cijene goriva danas su niže nego prije sedam godina. Litar dizela sada košta 1.28 eura, dok je 2018. godine bio 1.30 eura. Cijena benzina BMB 95 blago je pala sa 1.41 na 1.39 eura.

JEFTINIJE GORIVO u 2025. nego u 2018, a plate i penzije DUPLO VEĆE! 🇲🇪❤️ pic.twitter.com/F9ENutvERt

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) April 23, 2025

Mnogo veće razlike bilježe se u visini primanja. Minimalna plata porasla je sa 193 eura na između 600 i 800 eura.

Minimalna penzija iznosi 450 eura, u poređenju sa ranijih 128. Prosječna plata je duplirana – sa 510 na 1.012 eura, a prosječna penzija sa 284 na 521 euro.