Politika

Lekić: Ne dozvoljavam neozbiljne razgovore

Najveći neuspjeh, nešto što sigurno nijesam niti ću dozvoliti – jeste da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada.

Izvor: internet

Mandatar za sastav nove vlade i predsjednik Demosa Miodrag Lekić rekao je u intervjuu za Portal RTCG da sigurno nije, niti će dozvoliti, da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada.

Na pitanje kako sumira bilans statusa mandatara, ko je odgovoran za neuspjeh prvog sastanka, i da li će nastaviti pregovore sa političkim strankama, mandatar Lekić za Portal RTCG naglašava da vlada nije ni dobila šansu da bude sastavljena.

“Ako je status mandatara sastavljanje, odnosno predlog sastava vlade i programa o kojem se odlučuje u Skupštini – očigledno ne bih mogao sumirati uspjeh. Došlo je do teškoća, da upotrijebim taj eufemizam, već prvog radnog dana u mom statusu mandatara, kada sam održao sastanak sa predsjednicima stranaka koji su se prethodno zvanično i potpisima opredijelili za ime mandatara. I obećali, po prethodnim dogovorima, da će na pomenutom sastanku takođe uručiti potpise za pokretanje inicijative za zakazivanje sjednice Skupštine na kojoj bi se glasalo o izboru nove vlade.

Koji je to bio datum?

– Bilo je planirano da pokušaj izbora vlade koincidira sa raspisivanjem predsjedničkih izbora, oko 20. januara, kako bi makar jedna visoka državna institucija, dakle nova vlada, imala puni kapacitet djelovanja u ovom složenom trenutku zemlje.
I da se time, na neki način, spriječe planovi, donekle realizovani, predsjednika države koji su slijedili politički subjekti koje kontroliše – a to je dalje razgrađivanje državnih, sudskih, po mogućnosti i tužilačkih, institucija u zemlji.

Očigledno na štetu zemlje i s ciljem nekog zamišljenog parcijalno-političkog dobitka, pa i na ličnom planu.
Na pomenutom sastanku sam, dakle, pokrenuo dogovor o vremenskoj dinamici daljeg procesa, kao i metodu zajedničkog sastavljanja vlade i njenog programa. U najkraćem, vlada nije ni dobila šansu da se sastavi.

Kako vidite svoju ulogu do sada i u daljem procesu?

– Na ličnom planu, a imajući u vidu osjećaj javne odgovornosti, nijesam nezadovoljan svojim pristupom i poštovanjem demokratskih pravila.
Naime, pokušao sam da proces učinim javnim, na pomenutoj sjednici 4. januara je vođen i zapisnik, nastojao sam da se prema svakom subjektu odnosim s uvažavanjem i korektan način.

Držao sam i do dostojanstva zemlje, kako ovoga puta na sastavljanje vlade ne bi učestvovali vaninstitucionalni faktori, bilo iz naše zemlje ili van nje. Jer manifestacije autokolonijalne svijesti jednog, i to ne malog broja političkih subjekata u zemlji su dobile zaista mučne razmjere. I sigurno su bez presedana u istoriji Crne Gore.

Ostajete pri principu koji ste od početka saopštili – “ili će vlada biti ozbiljna ili je neće biti”!?

– Upravo tako. Ako nove vlade nema ili je neće biti, to vjerovatno nije uspjeh. Ali najveći neuspjeh, nešto što sigurno nijesam niti ću dozvoliti – jeste da se na neozbiljan način razgovara i tako sastavlja neozbiljna vlada. Ukazivanjem na nesporne činjenice, nemam namjeru da ocjenjujem konkretne poteze stranka jer svaki subjekat ima demokratsko pravo na svoje poteze. Nema samo pravo da se obmanjuje javnost o svojim potezima.

Iako sam se naoružao strpljenjem, uvažavanjem svih političkih subjekata, iznad svega odanošću zajedničkom cilju poštovanja i vraćanja obaveza koje smo preuzeli 30. avgusta 2020. godine – neko se mogao prevariti ako je zamislio da ću u nastavcima čekati ili nekog nagovarati da se svi ozbiljno odnesemo prema možda poslednjem pokušaju ispunjavanja volje birača na izborima prije dvije godine. Neka svako preuzme odgovornost. Neka građani mjere, dosadašnje i buduće poteze svih.

Šta dalje? Da li je dijalog moguć?

– Vidite, zemlja je u teškoj situaciji. Uglavnom, bez legitimnih institucija, nažalost i bez dovoljno državnih, pa i personalnih autoriteta.

I dalje sa projekcijama više parcijalnih interesa, a mnogo manje onim opšteg karaktera, u interesu zemlje.

Uz mnogo starih, pojavljuju se nove afere, jednako skandalozne. Sve to ne može da sakrije ni ogromna količina uloženih propagandi, sada već i u estradnim oblicima. Dosadašnja iskustva o dijalogu ne ulivaju optimizam. Planirao sam lični i vrlo iskren doprinos dijalogu, u okviru parlamentarne većine, ako ona najnovijim razvojem događaj više i postoji.

Isto tako, iskren doprinos dijaloga sa opozicijom, sa njenim nekriminalizovnim, nekorumpiranim, nenacionalističkim dijelom, za koji mislim, da postoji, pa i većinski. Ako se stvore okolnosti da u oba pravca dijalog krene na ozbiljan način, takođe ozbiljno ću učestvovati u njemu, isključivo vođen opštim interesom zemlje.

To je jedini način da se zaustavi i preusmjeri negativno kretanje zemlje u ovom trenutku. To je put, u prvom redu, stvaranja pravne države, dekriminalizacija crnogorskog društva – cilj kojem jednako teže demokratske snage u zemlji i naš prioritetan spoljno-politički partner – Evropska unija.

Da li sve vodi izborima?

– Da, vodi. Ali nije svejedno da li izbori u ovim uslovima, kada su oni zapravo i nemogući, između ostalog i zbog nepostojanja Ustavnog suda.
I da li izbori u uslovima bez ozbiljne vlade u punom kapacitetu koja bi smanjila tenzije u društvu, otvorile reformske perspektive, između ostalog i u mogućoj mjeri građenjem vrednosnog i duhovnog jedinstva zemlje, i vrlo važno – pripremila i uslove za održavanje nespornih izbora.

Slične teme:Crna gora miodrag lekić vlada crne gore

Sledeće

Vuković kritikuje Kovačevića i Delića

Ne propustite

Kaluđerović: Poziv mitropolita Joanikija da građani izađu na izbore u skladu sa Ustavom

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.

Politika

Knežević: Inicijativa za povlačenje priznanja Kosova nije po direktivi Beograda

Inicijativa za povlačenje odluke o priznanju nezavisnosti Kosova nije pokrenuta po direktivi Beograda, kazao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, navodeći da očekuje značajnu podršku u crnogorskom parlamentu.

Knežević je za Radio Televiziju Srbije (RTS) rekao je da će se o povlačenju priznanja glasati najprije u Zeti i da očekuje da će zatim i druge opštine krenuti stopama Zete.

Za inicijativu, kako je dodao, očekuje i značajnu podršku u crnogorskom parlamentu.

“Ovo nije po direktivi Beograda, ovo je isključivo po direktivi srca, pameti i obraza, čojstva i svega onoga što je predstavljala Crna Gora”, poručio je Knežević.

Knežević, koji je inicijator povlačenja priznanja, najavio je i veliki skup u Podgorici 10. maja, na kojem će se govoriti o toj temi.

“Smatramo da je sazrelo vrijeme, nakon svih onih turbulencija koje smo imali u Vladi Milojka Spajića, da krenemo s rješavanjem ovih identitetskih i ideoloških pitanja koja su veoma važna i za srpski narod i za pravoslavni narod u Crnoj Gori. Zbog toga smo se i odlučili da pokrenemo ovu inicijativu“, naveo je Knežević, prenosi portal RTS-a.

Zašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?

On je podsjetio da će inicijativa početi od Zete, gdje će, kako je kazao, odbornička većina već 12. maja, na Dan Svetog Vasilija Ostroškog, donijeti deklaraciju o povlačenju odluke o priznanju Kosova na teritoriji te opštine.

Knežević je rekao da očekuje da će onda otpočeti niz sjednica lokalnih samuprava u Crnoj Gori, navodeći da će potom poslanički klub DNP-a podnijeti predlog rezolucije crnogorskom parlamentu.

Prema njegovim riječima, tom rezolucijom bi se Vlada Crne Gore obavezala da povuče odluku o prizvanju nezavisnosti Kosova.

“Ukoliko svi oni Srbi koji se nalaze u Vladi Spajića i u Vladi i u parlamentarnoj većini saopšte da će izaći iz Vlade ukoliko Spajić ne podrži ovu našu inicijativu i rezoluciju u Skupštini Crne Gore, mi možemo do kraja juna da donesemo tu odluku“, kazao je Knežević.

Govoreći o podršci koju očekuje za inicijativu, on je rekao da ne sumnja da imaju podršku kolega iz Nove srpske demokratije, Socijalističke narodne partije, Demokratske Crne Gore, ali i značajnog broja iz Pokreta Evropa sad.

Knežević je istakao da očekuje da će imati i podršku Spajića.

“Vjerujem da će Spajić shvatiti ozbiljnost situacije i da će donijeti ono što bi ga moglo uvesti u svijetlu stranu crnogorske istorije. To je spiranje ljage i sramote sa crnogorskog obraza zbog donošenja te odluke, jedne od najcrnjih, ako ne i najcrnje, u oktobru 2008. godine“, rekao je Knežević.

Lider DNP-a je dodao da ovo ne rade ni zbog Srbije, ni zbog Aleksandra Vučića, nego isključivo zbog Crne Gore.

“Ovo nije po direktivi Beograda, ovo je isključivo po direktivi srca, pameti i obraza, čojstva i svega onoga što je predstavljala Crna Gora“, kaže Knežević.

Govoreći o trenutnim odnosima između Srbije i Crne Gore, on je rekao da oni mogu da budu mnogo bolji.

“Nažalost, kad god dođe do približavanja Crne Gore Srbiji, pojavi se Tonino Picula, pojavi se Tomislav Sokol, pojavi se ministar Grlić Radman, Andrej Plenković sa novim prijetnjama i zahtjevima prema Crnoj Gori da nećemo ući u Europsku uniju ukoliko ne ispunimo zahtjeve koje su oni ispostavili ranije“, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, Hrvatskoj ne odgovara približavanje Crne Gore i Srbije.

“Hrvatskoj ne odgovara razvoj ekonomskih, infrastrukturnih, kulturnih i duhovnih projekata i veza između Crne Gore i Srbije i zbog toga mi u ovom trenutku imamo jednog tutora u regionu, a to je Hrvatska koja stalno izlazi sa novim zahtjevima i prijetnjama“, naveo je Knežević.