Predstavnici Opštine Zeta na čelu sa predsjednikom Skupštine opštine Aleksandrom Kojičićem, delegacija SOBNOR-a Crne Gore na čelu sa predsjednikom Radojicom Radojevićem, delegacije OBNOR-a 1941–1945 Glavni grad Podgorica, Zete, Tuzi, Udruženja vojnih penzionera Crne Gore i delegacija Jugoslovenskih komunista Crne Gore, položili su danas cvijeće na Spomeniku palih boraca u Golubovcima, povodom četvrtog jula Dana borca, saopštili su iz SOBNOR-a.

Dodaju da, svečanosti su zajedno prisustvovali porodice palih boraca i zainteresovani građani koji baštine vrijednosti antifašističke borbe.

Kako navode, nakon polaganja cvijeća sve prisutne delegacije je pozdravio Slobodan Vukotić, predsjednik OBNOR-a 1941–1945 Zete.

Dodaju i da, Vukotić se zahvalio predsjedniku Skupštine Zeta na prisustvu ovom skupu, predsjedniku SOBNOR-a Crne Gore Radojici Radojeviću, potpredsjedniku SOBNOR-a Aleksandru Marašu, sekretarki Radmili Čagorović i svim prisutnim delegacijama.

“Vukotić je između ostalog istakao da su se danas okupili pred ovim spomenikom slobode u Golubovcima da zajedno obilježe 4. jul – Dan borca i da se poklone sjenima poginulih boraca ovog kraja koji su dali svoje živote za slobodu, kao i da izraze zahvalnost svim rodoljubima koji nijesu dočekali kraj rata. Sklupu se obratio predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojice Radojević, koji je pozdravio prisutne i istakao da su se u srcu Zete okupili da obilježe 4. jul – Dan borca, praznik ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, te da se poklone sjenima poginulih boraca ovog kraja i polože vijence i cvijeće u znak sjećanja na njihov doprinos narodnooslobodilačkoj borbi”, piše u saopštenju.

Radojević je podsjetio da je 4. jula 1941. Politbiro Centralnog komiteta KPJ, na čelu sa Josipom Brozom Titom, donio odluku o otpočinjanju oružanog ustanka naroda Jugoslavije protiv fašističkog okupatora, nakon čega su uslijedili ustanci širom zemlje.

On je, kako poručuju,  naglasio da je narod ovog kraja dao značajan doprinos borbi za slobodu, te da je u borbama širom Jugoslavije i na području oko Podgorice poginulo preko 220 boraca iz Zete, kao i da su mnogi stradali na lokalnim stratištima.

SOBNOR Crne Gore, kako je saopšteno, tradicionalno obilježava ovaj datum, a delegacije opštinskih organizacija položiće cvijeće na spomenike širom zemlje u znak sjećanja na antifašističku borbu.

“Na kraju, Radojević je čestitao 4. jul – Dan borca svim članovima i poštovaocima antifašističkih tradicija, ističući da slava pripada herojima ovog kraja, a zahvalnost njihovim porodicama. Dan u Golubovcima protekao je u duhu sjećanja, poštovanja i slobode, uz zahvalnost domaćinima na srdačnom prijemu delegacija”, zaključuje se u saopštenju.

Centar za ekotoksikološka istraživanja objavio je rezultate istraživanja sadržaja zemljišta u bezenu crvenog mulja. U suštini kažu da nije mnogo zagađeno. No ono što je u zemljištu brzo se širi vazduhom, naročito kad duva vjetar. Je li došlo vrijeme da se riješi taj problem ili čak i da se valorizuje.

Rezultati ispitivanja CETI-ja pokazali da na području bazena crvenog mulja postoje zagađujuće materije.

“Zemljište u zoni bazena crvenog mulja, prema Pravilniku o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama za njegovo ispitivanje, pokazuje lokalno povišene koncentracije pojedinih neorganskih i organskih zagađujućih materija, pri čemu su povišene koncentracije fluora, nikla i PAH jedinjenja”, poručili su iz
ovog ekološkog centra.

Iz CETI-ja kažu da su teren ispitivali na osnovu međunarodno priznatih kriterijuma i da nije riječ o visokom nivou kontaminacije. No, ono što je u zemljištu, brzo se širi vazduhom, pogotovo kad su jaki vjetrovi. Za mještane, uobičajena pojava.

“Ono što se onog dana desilo, dešava se gotovo svake nedelje ili, ajde da kažem, možda par puta u mjesecu. Kad god dune jak sjeverni vjetar, a pogotovo kad je sušno vrijeme u toku ljeta, podigne se ogromni oblak crvene prašine koji ide na sve ove kuće”, ocijenio je mještanin Botuna, Bojan Terzić.

“Suština je da ono što se nalazi, da kažem, u bazenima Crvenog mulja je, da kažem, jednog sadržaja, ali da negativan uticaj na životnu sredinu se dešava onda kada se dešavaju, da kažem, vjetrovi”, mišljenja je ministar ekologije, Damjan Ćulafić.

Osim što je ekološko, pitanje crvenog mulja u javnosti je postalo i ekonomsko. Profesorica Metalurškog fakulteta Mira Vukčević godinama proučava mogućnost valorizacije ovog područja i ukazuje na moguća rješenja.

“Šta je nekakav obrazac u razvijenim zemljama? Je upravo to, da se prvo primijene jednostavnije tehnologije za rekuperaciju željeza, eventualno titana, onda ide neka kaskadna valorizacija elemenata rijetkih metala, na kraju se onaj ostatak, nakon izdvajanja korisnih komponenti, koristi za lake forme u građevinarstvu i ono što ostane se remedira.Dakle, remedijacija je na kraju jedini izlaz”, smatra Vukčević.

No, postavlja se pitanje ima li bazen crvenog mulja perspektivu na duže staze?

“Da li Crna Gora sa 8 miliona tona koje sad postoje i više ih nema, jer proizvodnje gline sve više nema, da li je spremna da za jedan relativno ograničeni resurs, koji nije mali, ali je ograničen, jer ga više neće biti, da li je spremna na tu vrstu ulaganja? To nije na meni da odgovorim, ali to je neka praksa u razvijenim zemljama”, mišljenja je Vukčević.

Ministar ekologije kaže da rješavaju i imovinsko pitanje.

“Mi žurimo da, kažem, riješimo ovo imovinsko pitanje i da na kraju kapsuliramo te bazene i da, kažem, trajno riješimo jedno veliko ekološko pitanje”, kazao je Ćulafić.

“Šta znači remedijacija? Znači neutralizacija te bazne tečnosti iznad crvenog mulja i praktično zatrpavanje, da tako kažem, vodeći računa o konstrukcionim osobinama, odnosno o sposobnosti brane da sve to iznese, naravno, i dobije se jedna zelena površina koja se onda može koristiti u razne svrhe”, pojasnila je Vukčević.

Do tada, mještani kažu da, na osnovu pređašnjih iskustava, sumnjaju u iskrene namjere da se ovo riješi.

“Ako nekom treba privatniku par mjeseci, ovdje će trebati par godina i mi svakako ne očekujemo ništa i jedino se nadamo da ćemo dobiti razgraničenje pravedno od strane glavnog grada i da ćemo nekako kao opština pokušati da se izborimo sa ovim najvećim problemom u Crnoj Gori”, poručio je Terzić.

Podsjetimo, Agencija za zaštitu životne sredine nekoliko puta je dala plan sanacije bazena crvenog mulja o koji se trenutni vlasnik oglušuje.

U četvrtoj epizodi podkasta ZetaCast gostovala je Aleksandra Vuković, profesorica matematike u JU Srednjoj mješovitoj školi Golubovci, dobitnica brojnih priznanja za doprinos obrazovanju i jedna od najistaknutijih prosvjetnih radnica u Zeti. Kroz iskren i inspirativan razgovor, podijelila je priču o svom životnom putu – od odrastanja u porodici prosvjetnih radnika do više od tri decenije posvećenog rada u učionici.

Tokom razgovora govorilo se o izazovima i ljepotama nastavničkog poziva, promjenama kroz koje prolazi obrazovni sistem, kao i o tome koliko su znanje, strpljenje i razumijevanje važni u radu sa mladima. Profesorica Vuković istakla je da učionica nije samo mjesto na kojem se usvajaju činjenice, već prostor u kojem se oblikuju karakter, odgovornost i životne vrijednosti.

 Iskustvo Aleksandre Vuković potvrđuje da se uspjeh ne mjeri samo nagradama i priznanjima, već generacijama mladih ljudi kojima je pomogla da vjeruju u sebe i svoje znanje.