Politika

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Krivične prijave Abazović je podnio protiv Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Suzane Pribilović, Suada Numanovića, Budmira Šegrta, Damira Šehovića, Ivana Brajovića, Sanje Vlahović, Dražena Miličkovića, Jelene Radonjić, Aleksandra Jovićevića i Osmana Nurkovića.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saopštio je da je podnio krivičnu prijavu protiv više funkcionera bivše vlasti iz redova Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), zbog, kako je naveo, sumnje da su pričinili višemilionsku štetu državnom budžetu dodjelom stanova i pomoći prilikom rješavanja stambenih pitanja.

“Došli smo do spiska od preko 500 ljudi koji su dobili stanove. Da taj spisak bude objelodanjen, da vide ljudi ko su njhove kolege ko su dobili stanove i pomoć od države i da vide da li je to bilo osnovano ili ne”, kazao je Abazović na pres konferenciji.

“Zahvalan sam ljudima u Državnom arhivu koji su uredno to ustvrdili i obavijestili Geeralni sekretarijat Vlade s obzrom na to da mi dvije godine želimo da dođemo do svih papira, a to je nemoguće jer je dio građe uništen ili otuđen”, rekao je Abazović.

Kazao je da je dio arhivske građe uništen te da je Vlada Duška Markovića, 17. septembra 2020, donijela odluku da se unište svi tonski zapisi sa sjednica Vlade od 2010. do 2020. godine.

“Ovo ranije nismo objavili jer su iz DPS vlasti tražili od Državnog arhiva da 30 godina zaključa ove dokumente”, naveo je Abazović.

On je kazao da je, prilikom transporta građe iz Vlade prema Državnom arhivu, nestalo 60 registratora.

“Donijeli smo novu odluku. Skinuli oznaku interno sa ovoga. Sve treba da bude transparentno. Završili smo procedure i sada će sve biti objavljeno”, istakao je Abazović.

On je kazao da će danas objaviti i podatke u vezi sa dodjelom stanova.

Prema njegovim riječima, kazne za to krivično djelo nisu nimalo male.

Takođe je naveo da bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ranije ustvrdio da u tim slučajevima nema krivičnog djela.

“Pričinjena šteta od 1,8 miliona eura”

Pravni savjetnik premijera Ivo Šoć kazao je da procijenjeno da je prilikom odlučivanja o zahtjevima za dodjelu stanova i kredita pričinjena šteta od 1,8 miliona eura.

On je objasnio da se podnesena krivična prijava odnosi samo na stambene kredite.

Kazao da, ukoliko bude utvrđeno da je izvršeno krivično djelo, taj novac mora da se vrati.

“Koliko je to moguće, pitanje, možda ti ljudi više nemaju ta novac”, rekao je Šoć.

Sledeće

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Ne propustite

Poslanici danas o sudijama Ustavnog suda

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ćulafić: U zoni KAP-a u Zeti nije moguće više odlagati opasni otpad

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da realizacija projekta remedijacije deponije otpada predstavlja konkretan iskorak u unapređenju zaštite životne sredine u Crnoj Gori.

Naglasio je da je Vlada, kroz kreditni aranžman sa Svjetskom bankom obezbijedila stabilna finansijska sredstva za rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja otpada.

“Podsjetio je da je u toku priprema dokumentacije koja obuhvata: Studiju procjene uticaja na životnu sredinu i društvena pitanja (ESIA) za sanaciju odlagališta otpada u zoni KAP-a, Plan upravljanja radnom snagom (LMP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori, Plan uključivanja zainteresovanih strana (SEP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori i Plan obaveza u pogledu životne sredine i društva (ESCP) za Projekat unaprjeđenja sektora upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, piše u saopštenju.

Poručio je da uspješno okončani pregovori sa međunarodnim partnerima potvrđuju kredibilitet institucija i ozbiljan pristup rješavanju ekoloških izazova.

Ćulafić je najavio da se početak radova očekuje početkom septembra ove godine, čime će se ući u vidljivu fazu rješavanja problema koji opterećuje lokalnu zajednicu.

“Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera postupa u skladu sa zaključcima Vlade Crne Gore, uz jasno definisane prioritete u oblasti upravljanja otpadom”, poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, kreditno zaduženje je usmjereno na dugoročno rješavanje problema, a ne na privremena rješenja koja su se ranije pokazala neefikasnim.

“Izmjenom Državnog plana upravljanja otpadom isključili smo mogućnost da opasni otpad ubuduće bude odlagan u zoni KAP-a, što je, siguran sam, vrlo konkretan korak ka unapređenju životne sredine u Zeti. Dakle, ovakve odluke usmjeravaju ponašanje svih na koje se odnose, te zabrana odlaganja otpada na ovoj lokaciji je najkonkretnija odluka, dok će remedijacija postojećeg odlagališta biti sljedeći korak, čime ćemo ovo ekološko pitanje zatvoriti”, zaključio je ministar, izražavajući zadovoljstvo što se zdrave ekološke politike kreiraju i efikasno sprovode, bez obzira na veliki broj naslijeđenih izazova.

Politika

Skupština ponovo izglasala zakone o ANB i unutrašnjim poslovima

Skupština Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Parlament je danas usvojio te zakone nakon što ih je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, zbog nedostataka na koje su ukazivali on, opozicija i nevladin sektor.

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima danas su usvojene glasovima 47 poslanika, dok su protiv glasala 22, a uzdržanih nije bilo.

Usvajanje Zakona o ANB-u podržalo je takođe 47 poslanika, 21 je bio protiv, dok uzdržanih nije bilo.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) zbog usvajanja tih zakona 6. marta podnijeli su ostavke na fukcije potpredsjednika Skupštine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju.

Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je da će, ukoliko parlamentarna većina istraje u namjeri i u ponovljenom glasanju odluči da ponovo podrži zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, biti jasno da vlast gazi Ustav i formalno uvodi represiju kao model upravljanja državom.

“To onda više nije pitanje političkog nesaglasja, već demonstracija sile nad ustavnim poretkom i građanima”, rekao je Nikolić.

On je naveo da u takvim okolnostima DPS, kao vodeća stranka opozicije, smatra da dalja parlamentarna saradnja s Vladom nije prihvatljiva.

“Ubuduće nećemo glasati ni za jedan predlog Vlade, jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu u Crnoj Gori. Građanima poručujemo da je ovo trenutak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas znači pristajanje na sjutrašnju represiju “, poručio je Nikolić.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da se zakonima iz oblasti bezbjednosti krše temeljni principi EU, kao i Ustava i pravnog poretka Crne Gore.

On je poručio da će iz Evropskog saveza biti partner svakome ko želi bolju, progresivnu, emancipovanu i evropsku Crnu Goru, ali, kako je poručio, biće ozbiljan protivnik svima koji simuliraju demokratiju i brutalno se obračunavaju sa opozicijom samo zato što drugačije promišljaju političku realnost.

“Kad nepravda postane zakon, naša obaveza i dužnost je otpor”, zaključio je Mugoša.

Politika

Vukićević: Pomalo je neprijatno posmatrati disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU

Politički analitičar Boško Vukićević saopštio je da je neprijatno posmatrati javno disciplinovanje DPS-a od strane Delegacije EU.

On se, naime, osvrnuo na stav Delegacije EU u Podgorici da crnogorska opozicija treba da bude konstruktivni, kao i da od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nije traženo posredovanje u dijalogu sa predstavnicima vlasti.

Delegacija EU: Opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

„Još juče je DPS govorio o ‘destruktivnim potezima vlasti’, optužujući je za, maltene, ‘antievevropsko djelovanje’. Tim prije, pomalo je neprijatno posmatrati ovakvo javno disciplinovanje i šamaranje DPS-a od strane Delegacije EU, dok je Milatović tu kao kolateralna šteta“, ocijenio je Vukićević.