Politika

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Krivične prijave Abazović je podnio protiv Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Suzane Pribilović, Suada Numanovića, Budmira Šegrta, Damira Šehovića, Ivana Brajovića, Sanje Vlahović, Dražena Miličkovića, Jelene Radonjić, Aleksandra Jovićevića i Osmana Nurkovića.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saopštio je da je podnio krivičnu prijavu protiv više funkcionera bivše vlasti iz redova Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), zbog, kako je naveo, sumnje da su pričinili višemilionsku štetu državnom budžetu dodjelom stanova i pomoći prilikom rješavanja stambenih pitanja.

“Došli smo do spiska od preko 500 ljudi koji su dobili stanove. Da taj spisak bude objelodanjen, da vide ljudi ko su njhove kolege ko su dobili stanove i pomoć od države i da vide da li je to bilo osnovano ili ne”, kazao je Abazović na pres konferenciji.

“Zahvalan sam ljudima u Državnom arhivu koji su uredno to ustvrdili i obavijestili Geeralni sekretarijat Vlade s obzrom na to da mi dvije godine želimo da dođemo do svih papira, a to je nemoguće jer je dio građe uništen ili otuđen”, rekao je Abazović.

Kazao je da je dio arhivske građe uništen te da je Vlada Duška Markovića, 17. septembra 2020, donijela odluku da se unište svi tonski zapisi sa sjednica Vlade od 2010. do 2020. godine.

“Ovo ranije nismo objavili jer su iz DPS vlasti tražili od Državnog arhiva da 30 godina zaključa ove dokumente”, naveo je Abazović.

On je kazao da je, prilikom transporta građe iz Vlade prema Državnom arhivu, nestalo 60 registratora.

“Donijeli smo novu odluku. Skinuli oznaku interno sa ovoga. Sve treba da bude transparentno. Završili smo procedure i sada će sve biti objavljeno”, istakao je Abazović.

On je kazao da će danas objaviti i podatke u vezi sa dodjelom stanova.

Prema njegovim riječima, kazne za to krivično djelo nisu nimalo male.

Takođe je naveo da bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ranije ustvrdio da u tim slučajevima nema krivičnog djela.

“Pričinjena šteta od 1,8 miliona eura”

Pravni savjetnik premijera Ivo Šoć kazao je da procijenjeno da je prilikom odlučivanja o zahtjevima za dodjelu stanova i kredita pričinjena šteta od 1,8 miliona eura.

On je objasnio da se podnesena krivična prijava odnosi samo na stambene kredite.

Kazao da, ukoliko bude utvrđeno da je izvršeno krivično djelo, taj novac mora da se vrati.

“Koliko je to moguće, pitanje, možda ti ljudi više nemaju ta novac”, rekao je Šoć.

Sledeće

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Ne propustite

Poslanici danas o sudijama Ustavnog suda

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Biću prinuđen da glasam za smjenu Mujovića

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je danas u Skupštini i saopštio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.

Sve ovo je došlo nakon skupštinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. On dodaje da je Saša Mujović generator ove krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmišljanje a ne za šišanje,

„A mi Zećani smo spremni da nas eutanizirate. Mislim da je pošteno. Nema potrebe da živimo na rate niti da nam djeca obolijevaju od autizma i najsloženijih onkoloških bolesti i da ne možemo da ih liječimo. A ponavljam, svaka treća kuća ima onkološkog bolesnika. Za to što se dešava u državi, jedan institucionalni diskriminatorski i antizetski tretman, nije možda kriv ministar Šimun. Ali ste dio Vlade koja učestvuje u tome i sigurni budite da ćemo morati da pružimo otpor. Nećete nas trovati anodama i radioaktivnim otpadom. Kad umiremo, makar da umremo na pravi način a ne da nas truju Turci, Njemci, i ne znam kakve korporacije“, naveo je Knežević.

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.