Politika

Knežević optužuje Abazovića za manipulaciju u vezi sa smjenom Brđanina

Dosadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin mogao je biti smijenjen samo u jasno formulisanoj proceduri, poručio je predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević.

On je kazao da pokušaj da se na Odbor prebaci odgovornost zbog toga što Brđanin nije smijenjen do danas predstavlja “klasičnu manipulaciju onih struktura URA čiji je on bio favorit još iz vremena vlade Zdravka Krivokapića”.

Knežević je podsjetio da je Brđanin bio kandidat URA-e za izbor direktora policije, dok je Demokratski front (DF) podržavao Dražena Medojevića.

“Takođe imam obavezu da podsjetim da je DF bio podnio amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima kojima se Odboru za bezbjednost i odbranu i Skupštini pružala mogućnost da u jasno preciziranoj proceduri mogu smijeniti direktora policije, ali da su protiv tih amandmana glasali protiv poslanici URA i DPS”, naveo je Knežević u reagovanju.

On je kazao da je tačno da je Izvještaj o radu Uprave policije stigao u decembru prošle godine, ali samo na upoznavanje.

“Bez obaveze za davanje mišljenja o smjeni Brđanina jer je u tom trenutku imao podršku Dritana Abazovića i Filipa Adžića, a samim tim i poslanika URA-e”, naveo je Knežević.

Kako je rekao, više zabrinjava činjenica da ni Krivokapić, ni Abazović kao predsjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost nijesu dostavili nijedan izvještaj o radu, iako im je zakonska obaveza da to učine dva puta godišnje.

Knežević je kazao da bi se Odbor, da je ijednom dobio izvještaj Vijeća u kojem piše da direktor Uprave policije snosi objektivnu ili bilo koju drugu odgovornost, zato što su njegovi pomoćnici osumnjičeni za pripadnost kriminalnim klanovima, odredio prema tim saznanjima.

“Međutim, ne da nije bilo tih saznanja, nego je Dejan Knežević u ime Uprave policije nekoliko puta prisustvovao sjednicama Odbora zajedno sa Abazovićem, glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, i na tim sjednicama su svi tvrdili da imaju odličnu saradnju i da su rezultati takvi da dobijaju pohvale od partnerskih policija i službi iz čitave Evrope”, istakao je Knežević.

On je kazao da je nakon hapšenja Dejana Kneževića neko želio da odgovornost za izbor Brđanina prebaci na Odbor.

“Iako je svakom jasno da se dosadašnji direktor policije mogao smijeniti samo u jasno formulisanoj proceduri, uz veliki znak pitanja da li Odbor u ovom trenutku uopšte ima kvorum za punovažno odlučivanje”, naveo je Knežević.

On je kazao da je i na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost saopštio da istovremeno sa smjenom Brđanina ostavke treba da podnesu Abazović i Adžić jer, kako je rekao, imaju najmanje objektivnu odgovornost za njegov izbor.

Knežević je kazao da je planirao da zakaže kontrolno saslušanje čelnih ljudi u Vladi i bezbjednosnom sektoru za sledeću nedjelju nakon završenog drugog kruga predsjedničkih izbora.

“Volio bih da na toj sjednici bude kvoruma, ali i da bude otvorena za javnost, kako bi građani mogli izvući zaključke koje sam izvukao i ja – da u državnim institucijama nadležnim za borbu protiv organizovanog kriminala vlada totalno rasulo i haos”, poručio je Knežević.

Slične teme:Crna gora dritan abazović milan knežević

Sledeće

Bečić i Mandić pozvali građane da glasaju za Milatovića

Ne propustite

Vlada smijenila Brđanina

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.