Connect with us

Politika

Knežević: Nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO

milan knežević

Mandatar Milojko Spajić, prema riječima predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) i poslanika u Skupštini, Milana Kneževića,ima dvije mogućnosti – da ispoštuje izborni rezultat i formira Vladu u koju bi ušla i koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), ili da vrati mandat pa da se formira koncentraciona Vlada koja bi organizovala prijevremene izbore, ili da Dritan Abazović organizuje nove izbore, koji bi morali biti održani najkasnije tri mjeseca od 10. novembra.

„Bez ambicije da učim Spajića ili bilo kog drugog – svako isključivanje koalicije ZBCG uz obrazloženja da koalicija Crnu Goru vodi u ozbiljnu destabilizaciju stvoriće nestabilnu Vladu, a mi ćemo biti prinuđeni da budemo ’agresivna’ opozicija koja će kritikovati i uraditi sve da tu Vladu, što bi rekli moji Zećani, đavolišemo što prije. Međutim, kako vode Vladu i šta rade, čini mi se da je naše samo da uzmemo kokice i gledamo kako se đavoliše sama“, poručio je Knežević na 16. Regionalnom evroatlantskom kampu, REACT, koji se u organizaciji NVO „ALFA Centra“ održava na Žabljaku.

Upitan da li bi radije bio u koži predsjednika države, Jakova Milatovića, ili mandatara, Milojka Spajića, Knežević je odgovorio u svom stilu: „Proces za državni udar se nastavlja 3. oktobra. Ne bih se mijenjao za poziciju Milatovića i Spajića za optuženičku klupu ni na jedan minut. Ne bih volio da budem u koži Spajića, niti da nosim njegovu glavu“.

Kritički se osvrnuo i na program Evropa sad 2, ističući da je riječ „o genijalnom planu koji se zasniva na zaduživanju, prodaji svega što imamo i bruto zaradi bez doprinosa“.

To što nikako da od 2020. godine, koalicija ZBCG da uđe u Vladu, Knežević objašnjava činjenicom da nijesu željeli da se odreknu principa.

Istakao je da će se Dritan Abazović na fakultetima političkih nauka izučavati kao fenomen – predsjednik je tehničke Vlade skoro dvije godine, a „kako se nonšalatno ponaša“ vjerovatno će biti i dalje.

„Jer onaj koji je dobio mandat uspio je je da od 55 sigurnih poslanika dođe do ispod 41. E i to je umjetnost. Ako se tako bavio brokerskim poslom ne znam je li ijedna berza ostala ucijelo“, riječi su Kneževića.

Prema njegovim riječima, kako uticaj ambasada raste, tako i podrška mandataru opada, a koalicija ZBCG sve vrijeme traži samo ono što im po demokratskim principima i standardima, na osnovu rezultata izbora, pripada. Čak su pristali i na manje od toga samo da bi imali homogeno državno jedinstvo i da bi smanjili podjele koje Crna Gora vuče još iz prošlosti.

„Nemam namjeru da bježim iz Crne Gore i planiram, što bi u Zeti rekli, da se kopam ovdje. Nemam rezervnih država, želim da imamo najbolje odnose sa zemljama regiona, i sa Istokom i sa Zapadom. Prihvatamo i nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO, niti crnogorsku nezavisnost. Ali ne možemo da prihvatimo dvostruke aršine, kada je u pitanju naša koalicija i srpski narod – i da naš glas se vrednuje dvostruko manje glas od ostalih. Želim da ova država dobije stabilnu Vladu i da otpočne rješavanje poglavlja 23 i 24“, poručio je Knežević.

Govoreći o njegovoj političkoj borbi podsjetio je da je Demokratski front vaninstitucionalnu borbu počeo 2015. godine, da je prelazna Vlada 2016. godine, u kojoj su bili svi izuzev DF-a, imala zadatak da pripremi izbore, a umjesto toga „pripremila je državni udar“. Dotakao se i svoje četvoromjesečne robije, skupštinskog života od 15 dana, parlamentarnog djelovanja „sa nanogicom“.

„Željeli smo 2020.godine veliku koaliciju da bi pobijedili DPS i da pronađemo vanstranačku ličnost. I pronašli smo je, a da je nijesmo ni vidjeli, Zdravka Krivokapica. Doveli ga sveštenici za ruku i predložili da on bude nosilac liste“, kazao je Knežević i dodao da je Krivokapić kampanju vodio tako što je obišao svaku crkvu, poljubio ruku svakom svešteniku, monahinji, čak i hodočasniku i govorio da je 100 odsto Srbin.

Knežević je, u prepoznatljivom maniru, istakao, da čim je Krivokapić „naučio kako treba da se javlja ambasadorima“, zaboravio je da se javlja njima i objasnio im da je „on sam izvojevao pobjedu, a da smo mi bili samo statisti“.

„Počeo je da se stvara narativ da Vlada u kojoj bi se mi nalazili ne bi bila evropska, evroatlantsaka, civilizacijska i da je najbolje da dođu naši mladi koji su Crnu Goru napustiliu prije 15 godina, a čije su porodice dominantno glasali DPS. Tako smo, 30.oktobra, uz pritiske formirali Vladu od ljudi koje smo pronašli na FB stranici ’Naši u svijetu“, kazao je Knežević uz opasku da su ministri koji su se našli u Krivokapićevoj Vladi su predstavljeni kao eksperti sa platama kao da igraju u Real Madridu i koji su došli da rade za 1.200 eura jer vole Crnu Goru i jer nigdje nebo nije plavo, kao iznad Crne Gore.

„Tako je napravljena Vlada po principu Hrista, a to je Zdravko, i 12 apostrola i na kraju ustanovismo da je Dritan Juda, koji je nakon godinu sa DPS-om smijenio ’našeg Hrista’ i napravio Vladu koja je trajala tri mjeseca, a u tehničkom mandatu izgleda da će trajati četiri godine“, kazao je predsjednik DNP-a.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

jakov milatović zeta
Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”,  naveli su iz Kabineta predsjednika.

Continue Reading

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

crnogorska trobojka

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.

Continue Reading

Politika

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Poslanik PES Miloš Pižurica na početku sjednice rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

“Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji”,  kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

“Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva”, rekla je Andrić.

Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

“Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju”, rekao je Milović.

Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović, kazala je da ta partija podržava neradnu nedjelju, između ostalog, jer se na taj način doprinosi očuvanju porodičnih vrijednosti i omogućava vjernicima da nedjeljom obavljaju svoje vjerske aktivnosti.

Ona je podsjetila da je nakon odluke Ustavnog suda postojala prilika da trgovinski lanci počnu da obavljaju djelatnost nedjeljom, ali da se to nije desilo.

“To pokazuje da i sami poslodavci prepoznaju potrebu zaposlenih da imaju dan sedmičnog odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada, zbog čega smo zadovoljni”,  kazala je Božović.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto