Politika

Knežević: Nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO

Mandatar Milojko Spajić, prema riječima predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) i poslanika u Skupštini, Milana Kneževića,ima dvije mogućnosti – da ispoštuje izborni rezultat i formira Vladu u koju bi ušla i koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), ili da vrati mandat pa da se formira koncentraciona Vlada koja bi organizovala prijevremene izbore, ili da Dritan Abazović organizuje nove izbore, koji bi morali biti održani najkasnije tri mjeseca od 10. novembra.

„Bez ambicije da učim Spajića ili bilo kog drugog – svako isključivanje koalicije ZBCG uz obrazloženja da koalicija Crnu Goru vodi u ozbiljnu destabilizaciju stvoriće nestabilnu Vladu, a mi ćemo biti prinuđeni da budemo ’agresivna’ opozicija koja će kritikovati i uraditi sve da tu Vladu, što bi rekli moji Zećani, đavolišemo što prije. Međutim, kako vode Vladu i šta rade, čini mi se da je naše samo da uzmemo kokice i gledamo kako se đavoliše sama“, poručio je Knežević na 16. Regionalnom evroatlantskom kampu, REACT, koji se u organizaciji NVO „ALFA Centra“ održava na Žabljaku.

Upitan da li bi radije bio u koži predsjednika države, Jakova Milatovića, ili mandatara, Milojka Spajića, Knežević je odgovorio u svom stilu: „Proces za državni udar se nastavlja 3. oktobra. Ne bih se mijenjao za poziciju Milatovića i Spajića za optuženičku klupu ni na jedan minut. Ne bih volio da budem u koži Spajića, niti da nosim njegovu glavu“.

Kritički se osvrnuo i na program Evropa sad 2, ističući da je riječ „o genijalnom planu koji se zasniva na zaduživanju, prodaji svega što imamo i bruto zaradi bez doprinosa“.

To što nikako da od 2020. godine, koalicija ZBCG da uđe u Vladu, Knežević objašnjava činjenicom da nijesu željeli da se odreknu principa.

Istakao je da će se Dritan Abazović na fakultetima političkih nauka izučavati kao fenomen – predsjednik je tehničke Vlade skoro dvije godine, a „kako se nonšalatno ponaša“ vjerovatno će biti i dalje.

„Jer onaj koji je dobio mandat uspio je je da od 55 sigurnih poslanika dođe do ispod 41. E i to je umjetnost. Ako se tako bavio brokerskim poslom ne znam je li ijedna berza ostala ucijelo“, riječi su Kneževića.

Prema njegovim riječima, kako uticaj ambasada raste, tako i podrška mandataru opada, a koalicija ZBCG sve vrijeme traži samo ono što im po demokratskim principima i standardima, na osnovu rezultata izbora, pripada. Čak su pristali i na manje od toga samo da bi imali homogeno državno jedinstvo i da bi smanjili podjele koje Crna Gora vuče još iz prošlosti.

„Nemam namjeru da bježim iz Crne Gore i planiram, što bi u Zeti rekli, da se kopam ovdje. Nemam rezervnih država, želim da imamo najbolje odnose sa zemljama regiona, i sa Istokom i sa Zapadom. Prihvatamo i nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO, niti crnogorsku nezavisnost. Ali ne možemo da prihvatimo dvostruke aršine, kada je u pitanju naša koalicija i srpski narod – i da naš glas se vrednuje dvostruko manje glas od ostalih. Želim da ova država dobije stabilnu Vladu i da otpočne rješavanje poglavlja 23 i 24“, poručio je Knežević.

Govoreći o njegovoj političkoj borbi podsjetio je da je Demokratski front vaninstitucionalnu borbu počeo 2015. godine, da je prelazna Vlada 2016. godine, u kojoj su bili svi izuzev DF-a, imala zadatak da pripremi izbore, a umjesto toga „pripremila je državni udar“. Dotakao se i svoje četvoromjesečne robije, skupštinskog života od 15 dana, parlamentarnog djelovanja „sa nanogicom“.

„Željeli smo 2020.godine veliku koaliciju da bi pobijedili DPS i da pronađemo vanstranačku ličnost. I pronašli smo je, a da je nijesmo ni vidjeli, Zdravka Krivokapica. Doveli ga sveštenici za ruku i predložili da on bude nosilac liste“, kazao je Knežević i dodao da je Krivokapić kampanju vodio tako što je obišao svaku crkvu, poljubio ruku svakom svešteniku, monahinji, čak i hodočasniku i govorio da je 100 odsto Srbin.

Knežević je, u prepoznatljivom maniru, istakao, da čim je Krivokapić „naučio kako treba da se javlja ambasadorima“, zaboravio je da se javlja njima i objasnio im da je „on sam izvojevao pobjedu, a da smo mi bili samo statisti“.

„Počeo je da se stvara narativ da Vlada u kojoj bi se mi nalazili ne bi bila evropska, evroatlantsaka, civilizacijska i da je najbolje da dođu naši mladi koji su Crnu Goru napustiliu prije 15 godina, a čije su porodice dominantno glasali DPS. Tako smo, 30.oktobra, uz pritiske formirali Vladu od ljudi koje smo pronašli na FB stranici ’Naši u svijetu“, kazao je Knežević uz opasku da su ministri koji su se našli u Krivokapićevoj Vladi su predstavljeni kao eksperti sa platama kao da igraju u Real Madridu i koji su došli da rade za 1.200 eura jer vole Crnu Goru i jer nigdje nebo nije plavo, kao iznad Crne Gore.

„Tako je napravljena Vlada po principu Hrista, a to je Zdravko, i 12 apostrola i na kraju ustanovismo da je Dritan Juda, koji je nakon godinu sa DPS-om smijenio ’našeg Hrista’ i napravio Vladu koja je trajala tri mjeseca, a u tehničkom mandatu izgleda da će trajati četiri godine“, kazao je predsjednik DNP-a.

Sledeće

Bešić: Poslanice PES-a da kažu građanima zašto ne podržavaju Spajića

Ne propustite

PES: Abazović umislio da mu mandat traje cijelog života

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.