Politika

Knežević: Nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO

Mandatar Milojko Spajić, prema riječima predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) i poslanika u Skupštini, Milana Kneževića,ima dvije mogućnosti – da ispoštuje izborni rezultat i formira Vladu u koju bi ušla i koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), ili da vrati mandat pa da se formira koncentraciona Vlada koja bi organizovala prijevremene izbore, ili da Dritan Abazović organizuje nove izbore, koji bi morali biti održani najkasnije tri mjeseca od 10. novembra.

„Bez ambicije da učim Spajića ili bilo kog drugog – svako isključivanje koalicije ZBCG uz obrazloženja da koalicija Crnu Goru vodi u ozbiljnu destabilizaciju stvoriće nestabilnu Vladu, a mi ćemo biti prinuđeni da budemo ’agresivna’ opozicija koja će kritikovati i uraditi sve da tu Vladu, što bi rekli moji Zećani, đavolišemo što prije. Međutim, kako vode Vladu i šta rade, čini mi se da je naše samo da uzmemo kokice i gledamo kako se đavoliše sama“, poručio je Knežević na 16. Regionalnom evroatlantskom kampu, REACT, koji se u organizaciji NVO „ALFA Centra“ održava na Žabljaku.

Upitan da li bi radije bio u koži predsjednika države, Jakova Milatovića, ili mandatara, Milojka Spajića, Knežević je odgovorio u svom stilu: „Proces za državni udar se nastavlja 3. oktobra. Ne bih se mijenjao za poziciju Milatovića i Spajića za optuženičku klupu ni na jedan minut. Ne bih volio da budem u koži Spajića, niti da nosim njegovu glavu“.

Kritički se osvrnuo i na program Evropa sad 2, ističući da je riječ „o genijalnom planu koji se zasniva na zaduživanju, prodaji svega što imamo i bruto zaradi bez doprinosa“.

To što nikako da od 2020. godine, koalicija ZBCG da uđe u Vladu, Knežević objašnjava činjenicom da nijesu željeli da se odreknu principa.

Istakao je da će se Dritan Abazović na fakultetima političkih nauka izučavati kao fenomen – predsjednik je tehničke Vlade skoro dvije godine, a „kako se nonšalatno ponaša“ vjerovatno će biti i dalje.

„Jer onaj koji je dobio mandat uspio je je da od 55 sigurnih poslanika dođe do ispod 41. E i to je umjetnost. Ako se tako bavio brokerskim poslom ne znam je li ijedna berza ostala ucijelo“, riječi su Kneževića.

Prema njegovim riječima, kako uticaj ambasada raste, tako i podrška mandataru opada, a koalicija ZBCG sve vrijeme traži samo ono što im po demokratskim principima i standardima, na osnovu rezultata izbora, pripada. Čak su pristali i na manje od toga samo da bi imali homogeno državno jedinstvo i da bi smanjili podjele koje Crna Gora vuče još iz prošlosti.

„Nemam namjeru da bježim iz Crne Gore i planiram, što bi u Zeti rekli, da se kopam ovdje. Nemam rezervnih država, želim da imamo najbolje odnose sa zemljama regiona, i sa Istokom i sa Zapadom. Prihvatamo i nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO, niti crnogorsku nezavisnost. Ali ne možemo da prihvatimo dvostruke aršine, kada je u pitanju naša koalicija i srpski narod – i da naš glas se vrednuje dvostruko manje glas od ostalih. Želim da ova država dobije stabilnu Vladu i da otpočne rješavanje poglavlja 23 i 24“, poručio je Knežević.

Govoreći o njegovoj političkoj borbi podsjetio je da je Demokratski front vaninstitucionalnu borbu počeo 2015. godine, da je prelazna Vlada 2016. godine, u kojoj su bili svi izuzev DF-a, imala zadatak da pripremi izbore, a umjesto toga „pripremila je državni udar“. Dotakao se i svoje četvoromjesečne robije, skupštinskog života od 15 dana, parlamentarnog djelovanja „sa nanogicom“.

„Željeli smo 2020.godine veliku koaliciju da bi pobijedili DPS i da pronađemo vanstranačku ličnost. I pronašli smo je, a da je nijesmo ni vidjeli, Zdravka Krivokapica. Doveli ga sveštenici za ruku i predložili da on bude nosilac liste“, kazao je Knežević i dodao da je Krivokapić kampanju vodio tako što je obišao svaku crkvu, poljubio ruku svakom svešteniku, monahinji, čak i hodočasniku i govorio da je 100 odsto Srbin.

Knežević je, u prepoznatljivom maniru, istakao, da čim je Krivokapić „naučio kako treba da se javlja ambasadorima“, zaboravio je da se javlja njima i objasnio im da je „on sam izvojevao pobjedu, a da smo mi bili samo statisti“.

„Počeo je da se stvara narativ da Vlada u kojoj bi se mi nalazili ne bi bila evropska, evroatlantsaka, civilizacijska i da je najbolje da dođu naši mladi koji su Crnu Goru napustiliu prije 15 godina, a čije su porodice dominantno glasali DPS. Tako smo, 30.oktobra, uz pritiske formirali Vladu od ljudi koje smo pronašli na FB stranici ’Naši u svijetu“, kazao je Knežević uz opasku da su ministri koji su se našli u Krivokapićevoj Vladi su predstavljeni kao eksperti sa platama kao da igraju u Real Madridu i koji su došli da rade za 1.200 eura jer vole Crnu Goru i jer nigdje nebo nije plavo, kao iznad Crne Gore.

„Tako je napravljena Vlada po principu Hrista, a to je Zdravko, i 12 apostrola i na kraju ustanovismo da je Dritan Juda, koji je nakon godinu sa DPS-om smijenio ’našeg Hrista’ i napravio Vladu koja je trajala tri mjeseca, a u tehničkom mandatu izgleda da će trajati četiri godine“, kazao je predsjednik DNP-a.

Sledeće

Bešić: Poslanice PES-a da kažu građanima zašto ne podržavaju Spajića

Ne propustite

PES: Abazović umislio da mu mandat traje cijelog života

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kolektor u Botunu, DNP u “krvavoj vladi” a referendum u zaborav

Urednik

Uprkos višemjesečnim protestima mještana Botuna i jasnoj poruci građana Zete, gradnja kolektora je počela. Mašine su na terenu, gradilište se oprema, a radovi se – kako saopštavaju nadležni – odvijaju „kontinuirano, u skladu sa planom“. Time je postalo jasno da protivljenje mještana Botuna i rezultat referenduma nijesu uticali na odluku o početku gradnje.

Građani Zete su se na referendumu 14.decembra prošle godine, ogromnom većinom izjasnili protiv izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu. To nije bila simbolična poruka, već jasan i nedvosmislen demokratski stav lokalne zajednice – čak 98 odsto izašlih glasalo je protiv. Ipak, danas je jasno da tu volju nema ko da brani. Referendumska odluka nije proizvela nikakvu političku posljedicu, niti je usporila ili zaustavila projekat. Volja građana Zete ostala je bez zaštite i bez ikakvog stvarnog značaja.

Posebnu težinu svemu daje činjenica da je i Demokratska narodna partija koja ima vlast u Zeti, i koja je u vrijeme referenduma javno govorila o „odbrani Botuna i Zete“, danas još uvijek dio vlasti u Podgorici, pod čijom se političkom odgovornošću projekat nesmetano realizuje.

U tom kontekstu, važnu ulogu ima i lider DNP-a Milan Knežević, čije su političke odluke i pozicioniranje partije u okviru državne vlasti imale direktan uticaj na to da pitanje kolektora ne bude postavljeno kao uslov ostanka u Vladi. Iako je referendum u Zeti pokazao jasan stav većine građana, taj rezultat nije pretočen u konkretan politički pritisak na državnom nivou.

Umjesto insistiranja na sprovođenju referendumske odluke i zaštiti interesa lokalne zajednice, fokus političkog djelovanja DNP-a u međuvremenu je preusmjeren na druga pitanja državne i identitetske politike. Potencijalni izlazak iz Vlade vezan je za teme koje nijesu direktno povezane sa izgradnjom kolektora, ekološkim aspektima projekta ili neposrednim interesima stanovnika Botuna i Zete.

Tako danas imamo situaciju u kojoj se kolektor u Botunu gradi uprkos otvorenom protivljenju građana, referendum postoji samo na papiru, a politički akteri koji su se pozivali na volju naroda Zete sada učestvuju u vlasti koja tu volju ignoriše. Botunjani su ostali bez političke podrške, a referendum – bez ikakve stvarne snage.

Politika

Mandić: Za zahtjeve DNP-a potrebne su dvije trećine u parlamentu

Predsjednik Skupštine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio je u emisiji “Naglas”na TVCG1 da se ne može reći da je vlast u Crnoj Gori nestabilna. On je istakao da parlamentarna većina nalazi snage da nađe kompromise i pokazuje veliku vještinu dogovaranja.

Naglasio je da vezano za zahtjeve DNP o statusu srpskog jezika i simbola, to jeste politika NSD a ranije Srpske narodne stranke. Kazao je da je borba za prava srpskog naroda konstantna i istakao da se ne može prenebregnuti činjenica da je jezika većina u zemlji srpska, što su pokazali podaci sa posljednjeg popisa stanovništva.

“Mi smo počeli sa dinamikom da rješevamo pitanja koja se tiču svih građana. To su pitanja plata i penzija, slobode govora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije beskompromisno”, rekao je Mandić.

On je naglasio da partneri u savezu na vlasti nijesu antisrpski nastrojeni, ali svi imaju svoje prioritete pitanja koja treba rješavati. Ubijeđen je da sve što je radila Vlada, ali i parlamentarna većina, ima za rezultat da Crna Gora napreduje u svakom smislu.

“Mislim da se danas ovdje živi mnogo bolje nego ikada, a postoji i sloboda govora. Postoji i želja da se stvari koje treba rješavati rješavaju, ali do te želje ne možemo stići bez dogovora onih koji su nam najbliži. Da se razumijemo, ono što su predložili iz DNPa naši ministri će podržati na vladi. O tome treba da se razgovara, da se vodi otvoren dijalog i da se formiraju radi timovi za razgovore na tu temu. Kada će to biti završeno zavisi od dinamike dogovaranja”, kazao je Mandić.

Kako je rekao, sa Kneževićem nije samo partner u koaliciji, već i prijatelj. Najavio je da će razgovarati sa Kneževićem o tome kako naći racionalni izbor vezano za aktuelnu političku situaciju.

“Za ovo što se traži potrebne su dvije trećine u parlamentu, dakle 54 glasa. Želim da nađemo rješenje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP odluči da ide u tom pravcu, sazvaću naše stranačke organe, da čujem mišljenje svih. Ja očekujem da ćemo tada svi uvažiti argumentaciju koju predlažem, a to je racionalan izbor jer je u politici trenutak najvažniji”, kazao je Mandić.

On je rekao da ostvarenje zahtjeva DNP-a ne želi ništa manje, ali ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative.

“Da tako bitnih stvari može da se dođe dogovorom”, kazao je Mandić.

On je kazao da građani imaju jasna očekivanja, koja se tiču rasta životnog standarda, infrastrukture, unapređenja turizma, jačanja vladavine prava, borbe protiv kriminala…

Politika

Mujović suspendovao Dajkovića zbog teže povrede službene dužnosti

Gradonačelnik Podgorice prof. dr Saša Mujović donio je Odluku o pokretanju disciplinskog postupka i Rješenje o suspenziji do okončanja istog protiv Vladislava Dajkovića, rukovodioca Službe za građane, zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti, saopšteno je iz Glavnog grada.

“Odluka je donijeta 12. januara 2026. godine, na osnovu člana 137 Zakona o lokalnoj samoupravi, u vezi sa članom 95 stav 1 tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim je kao teža povreda službene dužnosti definisano neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje službenih obaveza“, navodi se u saopštenju Glavnog grada.

Kako se navodi u odluci, disciplinski postupak je pokrenut zbog sumnje da imenovani 31. decembra 2025. godine, u toku radnog vremena, nije izvršavao svoje službene obaveze, odnosno da je nesavjesno i nemarno vršio službenu dužnost, na način što je prisustvovao protestnom skupu organizovanom protiv izgradnje kapitalnog projekta Glavnog grada Podgorice – Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, na lokaciji u naselju Botun.

„Navedenim postupanjem, prema odluci gradonačelnika, imenovani je prekršio član 4 stav 2 Etičkog kodeksa izabranih predstavnika i funkcionera u lokalnoj samoupravi Glavnog grada Podgorice, čime je ugrozio interese i narušio ugled Glavnog grada“, naveli su iz Glavnog grada.

U obrazloženju odluke se navodi da postoje materijalni dokazi u vidu fotografija, video-zapisa i objava sa društvenih mreža, koji upućuju na osnovanu sumnju da je došlo do povrede službene dužnosti. Svi navodi i dokazi biće razmatrani u disciplinskom postupku koji će, u skladu sa zakonom, voditi Disciplinska komisija Vlade Crne Gore.

„Protiv ove odluke, kako je navedeno, nije dozvoljena žalba, dok će se o disciplinskoj odgovornosti imenovanog odlučivati nakon sprovedenog postupka, uz puno poštovanje zakonskih procedura i prava na izjašnjenje. Odluka je upućena Vladislavu Dajkoviću i Disciplinskoj komisiji Vlade Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.