Politika

Knežević: Nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO

Mandatar Milojko Spajić, prema riječima predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) i poslanika u Skupštini, Milana Kneževića,ima dvije mogućnosti – da ispoštuje izborni rezultat i formira Vladu u koju bi ušla i koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), ili da vrati mandat pa da se formira koncentraciona Vlada koja bi organizovala prijevremene izbore, ili da Dritan Abazović organizuje nove izbore, koji bi morali biti održani najkasnije tri mjeseca od 10. novembra.

„Bez ambicije da učim Spajića ili bilo kog drugog – svako isključivanje koalicije ZBCG uz obrazloženja da koalicija Crnu Goru vodi u ozbiljnu destabilizaciju stvoriće nestabilnu Vladu, a mi ćemo biti prinuđeni da budemo ’agresivna’ opozicija koja će kritikovati i uraditi sve da tu Vladu, što bi rekli moji Zećani, đavolišemo što prije. Međutim, kako vode Vladu i šta rade, čini mi se da je naše samo da uzmemo kokice i gledamo kako se đavoliše sama“, poručio je Knežević na 16. Regionalnom evroatlantskom kampu, REACT, koji se u organizaciji NVO „ALFA Centra“ održava na Žabljaku.

Upitan da li bi radije bio u koži predsjednika države, Jakova Milatovića, ili mandatara, Milojka Spajića, Knežević je odgovorio u svom stilu: „Proces za državni udar se nastavlja 3. oktobra. Ne bih se mijenjao za poziciju Milatovića i Spajića za optuženičku klupu ni na jedan minut. Ne bih volio da budem u koži Spajića, niti da nosim njegovu glavu“.

Kritički se osvrnuo i na program Evropa sad 2, ističući da je riječ „o genijalnom planu koji se zasniva na zaduživanju, prodaji svega što imamo i bruto zaradi bez doprinosa“.

To što nikako da od 2020. godine, koalicija ZBCG da uđe u Vladu, Knežević objašnjava činjenicom da nijesu željeli da se odreknu principa.

Istakao je da će se Dritan Abazović na fakultetima političkih nauka izučavati kao fenomen – predsjednik je tehničke Vlade skoro dvije godine, a „kako se nonšalatno ponaša“ vjerovatno će biti i dalje.

„Jer onaj koji je dobio mandat uspio je je da od 55 sigurnih poslanika dođe do ispod 41. E i to je umjetnost. Ako se tako bavio brokerskim poslom ne znam je li ijedna berza ostala ucijelo“, riječi su Kneževića.

Prema njegovim riječima, kako uticaj ambasada raste, tako i podrška mandataru opada, a koalicija ZBCG sve vrijeme traži samo ono što im po demokratskim principima i standardima, na osnovu rezultata izbora, pripada. Čak su pristali i na manje od toga samo da bi imali homogeno državno jedinstvo i da bi smanjili podjele koje Crna Gora vuče još iz prošlosti.

„Nemam namjeru da bježim iz Crne Gore i planiram, što bi u Zeti rekli, da se kopam ovdje. Nemam rezervnih država, želim da imamo najbolje odnose sa zemljama regiona, i sa Istokom i sa Zapadom. Prihvatamo i nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO, niti crnogorsku nezavisnost. Ali ne možemo da prihvatimo dvostruke aršine, kada je u pitanju naša koalicija i srpski narod – i da naš glas se vrednuje dvostruko manje glas od ostalih. Želim da ova država dobije stabilnu Vladu i da otpočne rješavanje poglavlja 23 i 24“, poručio je Knežević.

Govoreći o njegovoj političkoj borbi podsjetio je da je Demokratski front vaninstitucionalnu borbu počeo 2015. godine, da je prelazna Vlada 2016. godine, u kojoj su bili svi izuzev DF-a, imala zadatak da pripremi izbore, a umjesto toga „pripremila je državni udar“. Dotakao se i svoje četvoromjesečne robije, skupštinskog života od 15 dana, parlamentarnog djelovanja „sa nanogicom“.

„Željeli smo 2020.godine veliku koaliciju da bi pobijedili DPS i da pronađemo vanstranačku ličnost. I pronašli smo je, a da je nijesmo ni vidjeli, Zdravka Krivokapica. Doveli ga sveštenici za ruku i predložili da on bude nosilac liste“, kazao je Knežević i dodao da je Krivokapić kampanju vodio tako što je obišao svaku crkvu, poljubio ruku svakom svešteniku, monahinji, čak i hodočasniku i govorio da je 100 odsto Srbin.

Knežević je, u prepoznatljivom maniru, istakao, da čim je Krivokapić „naučio kako treba da se javlja ambasadorima“, zaboravio je da se javlja njima i objasnio im da je „on sam izvojevao pobjedu, a da smo mi bili samo statisti“.

„Počeo je da se stvara narativ da Vlada u kojoj bi se mi nalazili ne bi bila evropska, evroatlantsaka, civilizacijska i da je najbolje da dođu naši mladi koji su Crnu Goru napustiliu prije 15 godina, a čije su porodice dominantno glasali DPS. Tako smo, 30.oktobra, uz pritiske formirali Vladu od ljudi koje smo pronašli na FB stranici ’Naši u svijetu“, kazao je Knežević uz opasku da su ministri koji su se našli u Krivokapićevoj Vladi su predstavljeni kao eksperti sa platama kao da igraju u Real Madridu i koji su došli da rade za 1.200 eura jer vole Crnu Goru i jer nigdje nebo nije plavo, kao iznad Crne Gore.

„Tako je napravljena Vlada po principu Hrista, a to je Zdravko, i 12 apostrola i na kraju ustanovismo da je Dritan Juda, koji je nakon godinu sa DPS-om smijenio ’našeg Hrista’ i napravio Vladu koja je trajala tri mjeseca, a u tehničkom mandatu izgleda da će trajati četiri godine“, kazao je predsjednik DNP-a.

Sledeće

Bešić: Poslanice PES-a da kažu građanima zašto ne podržavaju Spajića

Ne propustite

PES: Abazović umislio da mu mandat traje cijelog života

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.

Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.

Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.

Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije

Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.

Izvor: PRESS online

Politika

PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.

Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.

Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.

Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.

Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti

Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.

Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.

Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.

Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.

Izvor: RTCG

Politika

Božović i Kaluđerović: Vlada snosi odgovornost za imenovanje Nikčević

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) u Skupštini Crne Gore, Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović, oglasili su se povodom imenovanja Mirne Nikčević za članicu Savjeta za zaštitu potrošača, poručivši da se “ograđuju od ove odluke Vlade Crne Gore”.

U saopštenju dostavljenom medijima, ističu da smatraju neprihvatljivim da na pozicije koje podrazumijevaju javno povjerenje budu imenovane osobe koje su “u prošlosti javno ispoljavale vjersku netrpeljivost, prema bilo kojoj vjerskoj zajednici”.

“Smatramo da osobe koje su u prošlosti javno ispoljavale vjersku netrpeljivost, prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, ne bi trebalo da budu imenovane na pozicije koje podrazumijevaju javno povjerenje i odgovornost prema svim građanima”, navodi se u izjavi.

Božović i Kaluđerović poručuju da SNP nema ništa protiv toga da ljudi imaju radna mjesta bez obzira na političko opredjeljenje, ali naglašavaju da imenovanja moraju biti zasnovana na jasnim i univerzalnim standardima.

Mrziteljka SPC-a nagrađena funkcijom od strane “prosrpske” Vlade

“Iako nemamo ništa protiv toga da ljudi imaju radna mjesta bez obzira na političko opredjeljenje, važno je da kriterijumi za imenovanja budu zasnovani na stručnosti, integritetu i poštovanju osnovnih vrijednosti društva”, navode poslanici.

Oni su dodatno podvukli da je riječ o odluci koju je samostalno donijela izvršna vlast.

“Ova odluka je isključiva odgovornost Vlade, i kao partija koja uvažava princip tolerancije, distanciramo se od imenovanja koje šalje pogrešnu poruku javnosti”, zaključuju Božović i Kaluđerović.