Politika

Knežević: Katniću želim da ima fer i pravično suđenje za razliku od nas koji to nismo imali

Optužnica protiv Kneževića gdje se vodi kao član organizovane kriminalne grupe pašće na sudu i da sam na mjestu specijalnog tužioca Vladimira Novovića i VDT Milorada Markovića ja bih je preformulisao, kazao je lider DNP-a Milan Knežević.

“Ta optužnica ne može opstati. Ima toliko rupa i falinki. Kako iko može vjerovari bilo kojoj optužnici iz doba bivšeg režima? Bivši specijalni tužilac i njegov zamjernik sada su u zatvoru. Otkriven je čitav lavirint zloupotreba. Sudije će se o jadu zabaviti oko njegovog slučaja”, kazao je Knežević.

Komentarišući izručenje predsjednika Atlas grupe, Knežević je kazao da je to veliki povratak DK, bez obzira što se nalazi u istražnom zatvoru.

“On je već 2018.godine ušao u brutalan sukob sa bivšim režimom i bio je jedan od ključnih ljudi koji su doprinijeli padu tog režima, svidjelo se to nekom ili ne. Kneževićev dolazak je ustalasao duhove i jedino bi odlazak Mila Đukanovića u istražni zatvor izazvao ovoliku pažnju u javnosti”, kazao je Knežević u specijalnoj emisiji na A plus televiziji.

Dodao je da je slučaj Kneževića decenijski slučaj i da se od njega se mnogo očekuje.

“Ipak, u sudovima i u tužilaštvu i dalje postoje kadrovi iz bivšeg režima koji Đukanovićeve protivnike označavaju kao državne neprijatelje”, primijetio je Knežević.

Ponovio je da sa Kneževićem ne dijeli iste stavove i da ga je mnogo puta kritikovao što nije objavio snimak sa kovertom nekoliko dana prije održavanja izbora 16.oktobra.

“Siguran sam da DPS tad ne bi pobijedio, ne bi bilo ni državnog udara, ni njegovog političkog progona. Za razliku od ostalih ljudi koji su sarađivali sa Đukanovićem, a koji su se sukovili sa njim, Knežević je pokazao političku, ljudsku i profesionalnu hrabrost”, ocijenio je Knežević.

Upitao je zašto bi DK bio svjedok saradnik ako nije kriv.

“On je više puta ponovio da ne želi da bude svjedok saradnik. Označili su ga više puta kao člana kriminalne grupe i ne mogu da shvatim ove pravnike koji pokazuju elementarno neznanje iz prava”, kazao je Knežević.

Milovićeva izjava neozbiljna

Komentarišući izjavu ministra pravde Andreja Milovića, koji je u februaru kazao da je bezbjednost Kneževića u Crnoj Gori ugrožena, lider DNP je kazao da je neozbiljna.

“Milović je nakon izručenja Kneževića pohvalio saradnju Crne Gore sa Velikom Britanijom, a u ovoj emisiji je kazao da je bezbjednost Duška Kneževića jako ugrožena. S obzirom da je ova emisija sa njegovom izjavom snimana u februaru, a Knežević izručen u aprilu, mora da je Milović dobio amneziju za manje od dva mjeseca. Ili ne ova izjava u kontektu obračuna sa djelovima bezbjednosnog sektora i Predragom Šukovićem. Tu se vidi nekonzistentnost u saopštavanju stavova i neozbiljnost ministra pravde”, smatra Knežević.

Prema Kneževićevim riječima, taktika advokatskog tima predsjednika Atlas grupe da se traži međunarodni nadzor za postupke je dobra.

“Za pet postupaka se i dan dan ne zna ko je tužilac”, ukazao je Knežević.

Arbitraža visi nad Crnom Gorom kao Damoklov mač

Govoreći o arbitražnom postupku, Knežević je kazao da on “visi nad Crnom Gorom kao Damoklov mač”.

“Ja neću izigravati Kneževićevog advokata. Ponoviću da nas dvojica nemamo mnogo toga zajedničkog. Ali, ne zaboravimo nikako da je većinu svog novca Knežević donio iz Srbije u Crnu Goru. On je u Srbiji bio ekonomski bog. Vodio je poslove u Crnoj Gori i nazivao to zavičajnim romantizmom. A sada je doživio da mu se imovina rasprodaje: od kuće u Zeti do fabrike vode”, naveo je Knežević.

Đukanović napada Zapad kao da je član radikala

Upitan da prokomentariše nedavni intervju bivšeg lidera DPS-a Mila Đukanovića u kom je pozivao na krvnu osvetu, Knežević je kazao da nadležni organi treba da ga tretiraju kao sve građane Crne Gore.

“Nije Đukanović nikakav faraon, niti božanstvo kom mi moramo da se klanjamo. A ovo što je ušao u fazi napada Zapada, moram primijetiti da radi kao da je član Srpske radikalne stranke. Šešelj bi mu pozavidio”, kazao je Knežević u svom stilu.

Prema njegovim riječima, “svako kom je Zapad nudio garancije ili je završio u zatvoru odbačen od svih ili mrtav”.

“Ja to njemu svakako ne želim. Nikom ne želim zlo. Ali, nisam siguran da ga oni meni nisu željeli”, poručio je Knežević.

Žao mi je što Katnić štrajkuje glađu

Komentarišući hapšenje Milivoja Katnića, Knežević je kazao da “ima milion razloga da zbog toga pjeva, ali neće barjačiti, niti će praviti bilo kakvu vrstu revanšizma u tom slučaju”.

“Nijednim dijelom svog mozga neću to raditi. Čuo sam danas i da štrajkuje žeđu. Želim mu dobro zdravlje i da sto godina napuni, ali i da se suoči sa optužbama koje mu se stavljaju na teret. I želim mu da ima fer i pravično suđenje za razliku od nas koji to nismo imali”, zaključio je Knežević.

Izvor: najnovije.me

Sledeće

Knežević: Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez

Ne propustite

Pejović: Vaskrsenje Hristovo je simbol obnove i pobjede života na smrću

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Politika

Mandić: Poštujem odluku Kneževića o napuštanju Vlade Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, poručio je da se zalaže za smirivanje tenzija i povratak dijalogu povodom sporne izgradnje kolektora u Botunu, naglašavajući da se njegova partija neće miješati u eventualnu odluku Demokratske narodne partije (DNP) da napusti Vladu.

U intervjuu za Pobjedu, Mandić je kazao da su posljednji događaji u Botunu pokazali koliko su komunikacija i kompromis neophodni, te da je njegov cilj da se izbjegnu sukobi građana i policije.„Rasplet koji priželjkujem jeste povratak svih strana za pregovarački sto, smirivanje tenzija i zaustavljanje bilo kakvih potencijalnih sukobljavanja“, rekao je Mandić.

On je istakao da u aktuelnoj situaciji pokušava da djeluje kao medijator, podsjećajući da rješenje moraju pronaći građani Botuna i Opštine Zeta s jedne, te Glavni grad i Vlada s druge strane. „Nedovoljna komunikacija i brzopleti potezi doveli su do gubitka ionako tankog povjerenja. Moj cilj je da to povjerenje pokušam da vratim“, naveo je Mandić.

Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da bi ta partija mogla napustiti Vladu, ali i lokalnu vlast u Podgorici, Mandić je poručio da NSD neće uticati na unutrašnje odluke koalicionih partnera. „Bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP za nas će uvijek biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića“, kazao je on.

Mandić je podsjetio da je aktuelna parlamentarna većina formirana na osnovu koalicionog sporazuma čiji je prioritet punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, te da bi ishitrene odluke mogle ugroziti taj cilj. „Ovo je vrijeme mudrih i promišljenih, a ne brzih odluka. Naša obaveza je da stabilnost i evropski put zemlje stavimo iznad dnevno-političkih interesa“, poručio je predsjednik Skupštine.

Prema njegovim riječima, politički predstavnici srpskog naroda danas imaju dodatnu odgovornost jer, kao dio vlasti, treba da budu „brana svakom povratku srbofobne politike“. Ipak, naglasio je da se ključna pitanja, poput Botuna, moraju rješavati dogovorom na terenu, a ne produbljivanjem konflikata.