Politika

Knežević: Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez

Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez Crne Gore, ocijenio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

On je, u Jutarnjem programu Radio Televizije Republike Srpske (RTRS), kazao da Crna Gora treba da glasa protiv rezolucije.

„U slučaju donošenja takve rezolucije, i Crna Gora pristaje i prihvata da je genocidna država, zajedno sa Srbijom i Republikom Srpskom, pošto smo u tom periodu, 1995. godine, bili u zajedničkoj državi“, rekao je Knežević.

Crna Gora, prema njegovim riječima, ni na koji način ne bi izbjegla i sopstvenu odgovornost ukoliko bi glasala za rezoluciju.

“Saopštio sam premijeru Milojku Spajiću, nakon što se pojavila tviter objava Milana Niča, da bi to bio katastrofalan potez za Crnu Goru, koji bi uveo u ozbiljnu nestabilnost, i saopštio sam mu da dobro razmisli“, naveo je Knežević.

On je naveo da postoje različite izjave i najave koje se odnose na to kako će Crna Gora glasati.

“Čak se pominju neki amandmani, pa ministar spoljnih poslova kaže da nema nikakvih amandmana, da bismo danas dobili posljednju informaciju da Sjedinjene Američke Države uopšte nijesu upoznate sa bilo kakvim amandmanima niti da se oni pišu uz njihovo posredovanje“, dodao je Knežević.

To, kako je rekao, najbolje govori o tome da u ovom trenutku ni Spajić, a ni Vlada još ne znaju kako će glasati.

Knžević je poručio da to nije obično glasanje.

„To je glasanje u kojem će i Crna Gora postati genocidna država. Mislim da mi nemamo pravo kao generacija političara koja u ovom trenutku opredjeljuje određene društveno-političke procese i u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu da budemo dio jedne takve sramote“, rekao je Knežević.

Na pitanje postoje li amandmani Crne Gore na Rezoluciju, on je odgovorio da su o njima saznali iz određenih medija.

„Imali smo saopštenje ministra vanjskih poslova da ne postoje ti amandmani, da još nijesu napisani, dok je poslanica Pokreta Evropa sad (PES) saopštila da su ti amandmani mjera mogućeg, neko najoptimalnije rješenje koje abolira i Srbiju i Republiku Srpsku i srpski narod od onoga što se desilo u Srebrenici“, naveo je Knežević.

U ovom trenutku, kako je kazao, niko sa sigurnošću ne može reći postoje li ti amandmani.

On je naveo da u Crnoj Gori živi oko 40 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Komentarišući izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je kazao da Crna Gora ima zvaničan stav po tom pitanju, Knežević je rekao da mu je žao je što Milatović taj stav nije saopštio pred glasanje u drugom krugu predsjedničkih izbora.

„Jer ne bi postao predsjednik države, jer je isključivo zahvaljujući srpskim glasovima, okupljenim oko naše koalicije, postao predsjednik države“, naveo je Knežević.

On je kazao da je prije dva ili tri mjeseca najavio da bilo kakva nova rezolucija u Crnoj Gori ili van nje može dovesti u pitanje Vladu Spajića.

To je, kako je dodao Knežević, saopštio i Spajiću.

„Ako je Crnoj Gori bilo stalo do nekih amandmana i do toga da dođe do pomirenja na Zpadnom Balkanu, valjda je bilo logično da se prvo konsultuje sa Republikom Srpskom i Srbijom“, rekao je Knežević.

On je kazao da vjeruje da još postoji prostora da Spajić, kao premijer, odustane od glasanja za rezoluciju.

Knežević je ocijenio da će, ukoliko Crna Gora bude glasala ta rezoluciju i Srebrenici, to nepovratno ugroziti odnose sa Srbijom i Republikom Srpskom.

„Posebno želim da potenciram, i Spajić i Mlatović su bili u mnogo boljim, prisnijim poslovnim i ljudskim vezama sa Dodikom nego što sam bio ja. Njihov i poliitčki pokret i formiranje te njihove političke ideje, još dok su bili ministri u vladi Zdravka Krivokapića, je u značajnom mjeri naslanjano na ljude iz Republike Srpske, posebno na ljude iz Trebinja“, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku ne postoji logično objašnjenje zašto bi Crna Gora glasala za rezoluciju.

„Ako ne može da glasa portiv, kao što bih uradio ja da sam na mjestu Spajića, onda makar neka budu uzdržani“, kazao je Knežević.

Na pitanje kako će različiti stavovi uticati na dalju saradnju koalicje Za budućnost Crne Gore i PES-a, on je odgovorio da će to uvesti u ozbiljnu političku krizu.

„Mi teško možemo prihvatiti da Crna Gora ponovo poslije 2020. godine postane antisrpska, da učestvuje u izglasavanju nečega što bi predstavljalo trajni žig za srpski narod i za Srbiju i Republiku Srpsku“, kazao je Knežević.

On je apelovao na Spajića da, kako je naveo, dobro sagleda situaciju i ne učini ništa zbog čega će se kasnije kajati.

„Jer nijedna ni premijerska funkcija niti bilo kakvo tapšanje ljudi iz zapadnih ambasada nije vrijedno suda istorije sopstvenog naroda, koji ti je dao podršku“, rekao je Knežević.

Upitan kakav je stav građana Crne Gore po pitanju rezolucije, on je kazao da je njegov utisak da smatraju „da su ove rezolucije više postale tendeciozno dosadne“.

„Da je svakome jasno, čak i predstavnicima bošnjačkog naroda i samim Bošnjacima sa kojima sam razgovarao da postaje malo degutantno da se žrtve u Srebrenici svakodnevno povezuju sa genocidom. To najbolje pokazuje da ne postoji ni pijetet ni osjećaj prema tim žrtvama“, rekao je Knežević.

On je naveo da je njegov utisak da građani Crne Gore u značajnoj mjeri ne podržavaju da Crna Gora glasa za rezoluciju.

„Ako je nekome stalo da podnosi amandmane na način da pomiri Zapadni Blakna, onda neka podnese amandmane za sve stradale žrtve na prostoru bivše SFRJ“, kazao je Knežević.

On je pitao zašto srpske žrtve niko ne smje da spomene.

„Kad god spomenete žrtve srpskog naroda, odmah nam govore da treba se okrenemo budućnosti i da nas čeka evropski put“, dodao je Knežević.

Na pitanje kako srpski narod treba da se odnosi prema rezoluciji ako ona bude usvojena u Ujedinjenim nacijama, on je odgovorio da misli da treba da je praglasi ništavnom i nesprovodivom na teritoriji Crne Gore, Srbije i Republike Srpske.

Slične teme:Crna gora milan knežević rezolucija o srebrenici

Sledeće

Knežević, Milačić i Dajković pozvali Spajića da se uzdrži od glasanja za Rezoluciju o Srebrenici

Ne propustite

Knežević: Katniću želim da ima fer i pravično suđenje za razliku od nas koji to nismo imali

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Oštriji zakoni za oduzimanje imovine i pritvor

Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti, i pitanje je da li bi, ukoliko ih Skupština usvoji, mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović. Konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka.

U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti.

Konkretno, sporna je, kako kaže dugogodišnji predsjednik te organizacije, advokat Zdravko Begović, odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude.

“U trenutku kada se potvrdi optužnica. A postoji jedna vrlo logična varijanta šta će se desiti ako to lice bude pravosnažno oslobođeno optužbe. Kako je uopšte moguće da se tako nešto desi? Sama činjenica, retroaktivnost tog zakona, da se praktično imovina može oduzeti u periodu mnogo ranije od trenutka kada je izvršeno krivično djelo, i da se to krivično djelo može odnositi i na imovinu najbližih srodnika”, kaže Begović.

Saglasan je i advokat i nekadašnji član Tužilačkog savjeta, Filip Jovović, da je riječ o grubom kršenju procesnog prava okrivljenih.

U suprotnosti je to, kaže, sa samim ciljem krivičnog postupka i sa pravom svojine, jer ukoliko lice bude oslobođeno krivice, gubi pravo na povraćaj imovine, napominje Jovović i predlaže rješenje.

“To je, recimo, ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili eventualno osnivanje nekog specijalizovanog suda koji bi se bavio samo ispitivanjem imovine i koji bi jednostavno, uz određeni lex specialis, nevezano od krivičnog postupka i uz sami zahtjev, prema svima koji su eventualno sumnjivi da su stekli imovinu nelegalno mogao da pokrene određene postupke. I da na legalan, zakonodavno perfektan način riješi pitanje oduzimanja imovine. Vidjećemo kako će to proći eventualno ustavnu provjeru, dakle, ako je neko sjutra pokrene, a siguran sam da hoće”, kazao je Jovović.

Naši sagovornici dijele mišljenje i kada je riječ o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina.

Begović i Jovović smatraju da je uvođenje te okolnosti kao opredjeljujuće, da se nekom licu odredi pritvor, suprotno Evropskoj konvenciji, te da otežava položaj lica u krivičnom postupku.

“Smatram da je i tu Evropski sud za ljudska prava imao jasno stanovište da se to ne može definisati kao pravilo, nego svaki konkretni slučaj daje za pravo eventualno takvu odluku”, ocjenjuje Begović.

“Evropski sud za ljudska prava je izričit da visina zapriječene kazne ne smije da bude jedini razlog da se nekom licu odredi pritvor, odnosno da ta okolnost jedina ukazuje da je pritvor neophodan”, upozorio je Jovović.

Iz Ministarstva pravde danas su odgovorili da se svi amandmani koji pristižu, obrađuju i analiziraju.

Izvor: RTCG

Politika

Knežević: Spreman sam sjutra da budem u prvim borbenim redovima na Kosovu i Metohiji

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je, gostujući u emisiji A+ , da pitanje Kosova za njega nije završena priča, poručujući da je spreman da, ukoliko bude potrebno, bude „u prvim borbenim redovima“ kako bi branio interese srpskog i crnogorskog naroda na Kosovu i Metohiji.

Knežević se tokom gostovanja osvrnuo i na odnos Srbije prema političkim procesima u Crnoj Gori, iznoseći tvrdnju da bez podrške predsjednika Srbije Aleksandra Vučića aktuelni premijer Milojko Spajić ne bi došao na poziciju na kojoj se danas nalazi.

„Ja sam rekao da nije bilo Aleksandra Vučića, ni 2020. godine ne bi pobijedili na izborima, niti bi Milojko Spajić bio ministar finansija, kao što i sad odgovorno tvrdim da nije bilo Aleksandra Vučića, Milojko Spajić ne bi bio danas premijer“, kazao je Knežević.

On je, govoreći o Spajiću i podršci koju je, prema njegovim tvrdnjama, dobijao iz Srbije, upitao da li je Beograd mogao drugačije postupiti u periodu uoči izbora.

„Je li mogla Srbija da mu ne da srpsko državljanstvo i da on ne može da bude nosilac liste? A da li je to jedina usluga? Ne“, rekao je Knežević.

Knežević je potom oštro kritikovao Spajićev odnos prema Srbiji i pitanju Kosova.

„I meni se smučilo da slušam, da sam ja neka američka agentura koja radi protiv interesa Crne Gore, a tebe, majstore, dovela Srbija na vlast. Srbija te dovela na vlast, a ti si joj zabio nož u leđa“, kazao je Knežević.

Govoreći o politici Crne Gore prema Kosovu, Knežević je poručio da to pitanje, prema njegovom stavu, nije i neće biti završeno.

„Kosovo nije završena priča. Što se tiče Crne Gore, Kosovo nikad neće biti završena priča. Završena će biti kad mi sviramo kraj. To da znate“, rekao je Knežević.

U nastavku je uputio poruku kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju, koristeći izrazito oštru retoriku i upozoravajući na mogućnost sukoba ukoliko se, kako tvrdi, nastavi pritisak na stanovništvo na Kosovu i Metohiji.

„Neka zna Albin Kurti da će biti krvav rat. Zna da će biti krvav rat ako nastavi da naše ljude na Kosovu i Metohiji maltretira, prebija, protjeruje, šikanira, spaljuje im kuće i radi ovo što radi od srpskog i crnogorskog naroda na Kosovu i Metohiji“, kazao je Knežević.

Knežević je na kraju poručio da je i lično spreman da učestvuje u odbrani stanovništva na Kosovu i Metohiji ukoliko bi, kako je naveo, za tim postojala potreba.

„Svako ko smatra da treba da stane uz zaštitu srpskog i crnogorskog naroda na Kosovu i Metohiji, i ja sam spreman sjutra da budem u prvim borbenim redovima, da branim interese srpskog i crnogorskog naroda, ukoliko to bude potrebno“, poručio je Knežević.

Politika

Knežević: Niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu za interpelaciju o radu Ibrahimovića

photo Skupština Crne Gore

Predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da niko od poslanika vlasti nije potpisao inicijativu te partije za interpelaciju o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Knežević je inicijativu najavio ranije ovog mjeseca, nakon odluke da predstavnik Crne Gore prisustvuje proslavi “Oluje” u Hrvatskoj.

“Ja ću sada da vam pročitam interpretaciju koju smo ponudili predstavnicima parlamentarne većine, jer su se odmah oglasili na Fejsbuku i Instagramu i rekli ‘ne u moje ime’,” kazao je Knežević na konferenciji za medije u Skupštini.

“U pogromu je protjerano 250.000 Srba, što predstavlja jedno od najvećih etničkih čišćenja u Evropi. Ministarstvo vanjskih poslova je potvrdilo da mu je cilj antisrpsko delovanje, pogoršavanje odnosa sa Srbijom. Isti resor je odlučio da isplati 17 miliona tzv. logorašima u Morinju, bez traženja reciprociteta za zarobljene u Lori. U Morinju i dalje stoji ploča. Ako tome dodamo spremnost države da preda ‘Jadran’, ali i dio teritorije na Prevlaci, razlozi ove interpelacije su neupitni. Predlažemo da se Ibrahimović, kao najodgovornija ličnost, smijeni”, kazao je Knežević.

Rekao je da su dokument potpisali poslanici DNP-a, a da je juče ponuđen “svim poslanicima vlasti koji su poručili na Fejsbuku ‘ne u moje ime’.”

“Ja sam najavio interpelaciju, očekujući da će od ‘lajka’ preći na potpis, pokazujući da zaista ne misle tako. Nadao sam se da će, kad su prebrojali ‘lajkove’, izvršiti pritisak na kolege. Ono što se desilo u Kninu 5. avgusta je samo kulminacija. Crna Gora se, još jednom, nepotpisivanjem ove interpelacije, samopotvrdila u izdaji i da spoljnu politiku vodi Ranko Krivokapić. Od ‘lajka’ do ‘lajka’, kukala mi majka. Ovdje se politika svela na ‘lajkove’ i filtere. Mi samo danas konstatujemo da je sve ono što je rekao DNP potvrđeno kroz odbijanje potpisivanja ove peticije. Demokratska narodna partija je ostala jedini i suštinski zastupnik interesa srpskog i crnogorskog naroda koji ne pristaje na veleizdajničku politiku”, ocijenio je lider te partije.

Kazao je da čestitaju Ibrahimoviću, koji je i dalje u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista u Bijelom Polju, i “Ranku Krivokapiću koji trasira put ove Vlade.”

“Interpelaciju, od ovih velepatriota, nije želio da potpiše niko i pozivam ih da skinu one objave sa Fejsbuka i Instagrama”, rekao je Knežević.

Na pitanje novinara da li je ponuđena interpelacija jednom od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore”, predsjedniku parlamenta i Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i šta se dešava sa koalicijom, Knežević je odgovorio da je dokument ponuđen toj partiji, ali da nisu potpisali, te da su u koaliciji u opštinama gdje čine vlast, ali ne u Podgorici.