Zeta

Javne zgrade i infrastruktura Zete ne zadovoljavaju standarde pristupačnosti za osobe sa invaliditetom

Kada je Zeti političkom odlukom prekomponovane većine u državnom prlamentu prošlog avgusta dat status samostalnosti nije se vodilo računa o mnogim stvarima, sitnim i krupnim, pa i između ostalog da je mali broj javnih objekta na njenoj teritoriji pristupačan osobama sa invaliditetom. Isti slučaj je i sa infrastrukturom. Jedan od važnijih objekata koji bi morao da bude pristupačan licima sa invaliditetom jeste zgrada Opštine. Međutim, recimo do kabineta predsjednika Opštine Zeta nijedno lice sa invaliditetom ne može doći. Ovo je naslijeđen problem sadašnje uprave.

“Zgrada Opštine nije pristupačna, pri čemu smo obaviještni da će se u narednom periodu raditi nova zgrada koja će biti urađena u skladu sa propisima koji se bave ovom oblašću. Nisu prilagođeni ni KIC „Zeta“, kao ni omladinski domovi, dok su Centar za pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite i Dnevni centar za odrasla i stara lica koji je u fazi završetka radova urađni da zadovoljavaju potrebe za kretanje lica koja su korisnici invalidskih kolica. Ovi objekti imaju prilazne rampe, toalete i obilježena parking mjesta”, kazao je Dejan Bašanović, generalni sekretar Udruženja paraplegičara Crne Gore.

Bašanović kaže da saobraćajnica sa obilaznicom oko Golubovaca, kao i put ka Tuzima imaju urađena zakošenja za kretanje lica u kolicima.

“Dom zdravlja ima toalet, lift i rampu, pri čemu je rampu potrebno produžiti u skladu sa standardima pristupačnsti. Objekat pošte ima stepenik pa je potrebno uraditi rampu. MUP ima adekvatan ulaz, dok objekat koji koristi Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Zavod za socijalni rad ima urađenu rampu. Ostali objekti nemaju toalet za OSI koje je potrebno uraditi, jer to je osnovni preduslov da se osobe koje koriste lica mogu zaposliti u ovim institucijama”, kaže Bašanović.

Samo tri škole imaju urađene rampe i prilagođene toalete, a to su Srednja mješovita škola „Golubovci“, OŠ „Vladika Danilo“ i OŠ „Zarija Vujošević“, dok OŠ „Milan Vukotić“ i OŠ „Niko Maraš“ imaju samo rampe.

“Evidentno je da objekti nemaju elemente pristupačnosti koji su namijenjeni licima sa oštećenjem vida i sluha osim zgrade Opštine koja ima oznake na Brajevom pismu. U narednom periodu treba raditi na postavljanju taktilnih crta, orjentacionih planova, zvučne signalizacije, komunikacionih pomagala, obilježavanju parking mjesta… Vjerujemo da će lokalne i državne institucije na području Zete narednom periodu preduzeti sve mjere i radnje u skladu sa zakonskim propisima, a u cilju otklanjanja svih barijera, kako bi omogućili podizanje kvaliteta života lica sa invaliditetom kroz adekvatak standard življenja i socijalnu sigurnosto, odnosno stvorili uslove za ostvarivanje zagarantovanih prava koja im pripadaju”, rekao je Bašanović.

On ističe da se poslednjih desetak godina poboljšao niz zakonskih propisa kojima se reguliše položaj lica sa invaliditetom.

“Međutim, ova popilacija spada u jedno najmarginalizovanijih društava koja je i dalje izložena visokom stepenu diskriminacije. Ne postoji nijedna oblast koja je u dovoljnoj mjeri stvorila uslove da lica sa invaliditetom mogu u punom kapacitetu da kontrolišu svoje živote i shodno tome imaju mogućnost da donose adekvatne odluke i izbore u odnosu na koje mogu da snose posledice i odgovornost…Oblast pristupačnosti, odnosno pristup objektima u javnoj upotrebi je jedna od oblasti u kojoj su lica sa invaliditetom najviše suočavaju sa diskriminacijom. Pod pristupačnošću se podrazumijeva pravo na pristupačnost fizičkom okruženju, uslugama, inforamacijama, komunikacijama, saobraćaju, a odnosi se i na omogućavanje samostalnog života i potpuno učešće u životu zajednice kako urbanim tako i ururalnim sredinama”, rekao je Dejan Bašanović.

Izvor: Dan

Sledeće

Predsjednik SO Zeta prijavio imovinu ali nije dao pristup računima

Ne propustite

Vlada pokrenula proceduru, mijenjaju plan za prostor gdje je kolektor

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Sekretarka za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta bez državnog ispita

Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave kontrolom je utvrdila da Jelena Aligrudić, vršilac dužnosti sekretarke za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, nema položen državni ispit.

Detalje inspekcijskog nadzora u upravi Opštine Zeta „Dan“ je tražio od glavnog upravnog inspektora Petra Ivezića koji je rekao da će ih dati početkom sledeće nedjelje.

Da je inspekcija konstatovala da Aligrudić nema položen državni ispit potvrdio je Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta.

“Upravna inspekcija je utvrdila nepravilnosti, ne i nezakonitosti. Inspektor ne može da govori o nezakonitostima zaposlenja jer to ne utvrđuje on, to je posao suda. Nepravilnosti, na koje su ukazali, su otklonjive, jer u dokumentaciji za zaposlenje nedostaje potvrda o državnom ispitu. Aligrudić je prijavila polaganje ispita prije pet mjeseci, ali nije stigla na red. Poslali smo prigovor na inspekcijski nalaz i ukazali na činjenice da je mijenjana regulativa koja se tiče uslova”, rekao je Asanović.

Asanović kaže da su oni postupili po instrukcijama koje im je dala Upravna inspekcija i o tome ih obavijestila.

V.d. sekretarka Jelena Aligrudić juče za „Dan“ nije željela da komentariše inspekcijski nalaz. Ona je od juna 2024. godine preuzela rukovođenje sekretarijatom, u v.d. stanju, nakon što je sa te funkcije smijenjen Milan Stanović.

Aligrudić je bila uključena u slučaj gradnje kolektora u Botunu i nedavno je u izjavi za javnost kazala da će Opština uputiti dokumentaciju CETI-ju kako bi uzorkovali zemljište na više dubinskih nivoa, podzemnih voda i iskopanog materijala na parceli. To je traženo nakon što se pojavila sumnja da je na parceli iskopan opasan otpad. Takođe, nedavno je učestvovala u odluci o umrežavanju gradskih prevoza Zete i Podgorice, zatim u izradi lokalnog energetskog plana, kritikovala je izradu DUP-a Industrijska zona KAP-a jer u njemu nije bilo predstavnika Opštine Zeta, svojevremeno je razgovarala sa investitorima iz Egipta koji su najavljivali potencijalnu izgradnju eko-rizorta i akva- parka, iznosila primjedbe na PUP Podgorica, govorila o ozbiljnim ekološkim izazovima i nasleđima koje im je donio bazen crvenog mulja.

Izvor: Dan

Zeta

Radonjić oslobođen optužbe da je napao kolegu iz DNP-a

Osnovni sud u Podgorici oslobodio je odbornika zetskog parlamenta Demokratske partije socijalista (DPS) Dušana Radonjića optužbe za krivično djelo zlostavljanja kolege odbornika Veska Rašovića (Demokratska narodna partija), u vezi sa incidentom koji se dogodio 7. novembra 2025. godine u prostorijama Skupštine Opštine Zeta.

Incident se odigrao tokom zatvorenog sastanka, kada je Rašović odbio da pruži ruku Radonjiću. Sukob je eskalirao, a Radonjić je fizički napao Rašovića, nanoseći mu lake povrede, uključujući podlive, nagnječenja i crvenilo u predjelu glave.

Prvobitno, tužilaštvo je Radonjića teretilo za nasilničko ponašanje, ali je juče, neposredno prije završnih riječi, optužnicu prekvalifikovalo u zlostavljanje. Tužiteljka je navela da je Radonjić Rašoviću rekao: “Ko si ti da mi ne pružiš ruku, magarče stari,” a potom ga udario pesnicama po glavi.

Branilac oštećenog istakao je: “Okrivljeni je postupao nemilosrdno, prvo verbalno, zatim fizički, nanoseći povrede i vrijeđajući ljudsko dostojanstvo. Ovdje je očigledno da nije mogao prihvatiti da mu oštećeni ne pruži ruku, što je bio okidač za događaj.”

Advokat Radonjića, Matija Bulatović, ukazao je da prekvalifikacija nije opravdana: “Radnje okrivljenog nijesu intenzivno i neprimjereno ponižavale oštećenog. Eventualno se mogu kvalifikovati kao laka tjelesna povreda.”

Radonjić je tokom završne riječi izrazio kajanje: “Dozvolite mi da još jednom iskreno izrazim kajanje i žaljenje. Žao mi je što nijesam istrpio uvrede i poniženje i što sam dozvolio da reagujem na način koji je povrijedio druge. Najviše mi je žao što sam na taj način unizio sopstveno dostojanstvo… Time sam učinio nešto što se, makar u mom životu, nikada više neće ponoviti.”

Sud je naveo da u postupku nije dokazano da je Radonjić izvršio krivično djelo zlostavljanja. Utvrđeno je da radnje okrivljenog nijesu bile usmjerene na ponižavanje oštećenog, već da je došlo do fizičkog napada koji se može kvalifikovati kao laka tjelesna povreda, za koju se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi.

Sud je Radonjića oslobodio optužbe, a oštećeni je upućen da eventualni imovinsko-pravni zahtjev realizuje u parničnom postupku. Troškovi postupka padaju na teret budžeta.

Bonus video:

Zeta

Nikica, nilski konj koji je “prošetao” Zetom

Početkom 2000-ih godina u ugostiteljsko-turističkom kompleksu „Plavnica“, na obali Skadarskog jezera, živjela je ženka nilskog konja po imenu Nikica. Smještena u okviru privatnog zoo-vrta, ova impozantna životinja, teška oko dvije tone, ubrzo je postala jedna od najpoznatijih atrakcija tog mjesta i nezaobilazan prizor za brojne posjetioce koji su dolazili na Plavnicu.

Nikica je godinama bila jedna od najzanimljivijih atrakcija na Plavnici. Brojni posjetioci dolazili su upravo da vide ovu nesvakidašnju životinju u srcu Zete, na obali Skadarskog jezera.

U januaru 2010. godine dogodio se događaj koji je Nikicu učinio poznatom širom Crne Gore i regiona. Tada je vodostaj Skadarskog jezera naglo porastao, a veliki dio kompleksa „Plavnica“ bio je poplavljen. Voda je potopila i ograđeni prostor u kojem je Nikica boravila.

U takvim okolnostima nilski konj je preplivao ogradu i izašao u poplavljeno područje. Narednih nekoliko dana Nikica je slobodno lutala selima u okolini Zete, krećući se kroz poplavljene livade i kanale.

Njeno neočekivano „putovanje“ izazvalo je veliku pažnju javnosti i medija. Mještani su je povremeno viđali u poplavljenim područjima, ali, prema njihovim riječima, životinja nije pokazivala agresivno ponašanje.

Kada se voda konačno povukla, dogodilo se nešto što je ovu priču učinilo gotovo legendarnom. Nikica se sama vratila u ograđeni prostor na Plavnici iz kojeg je i izašla. Upravo zbog toga među mještanima se često govorilo da je „otišla u šetnju pa se vratila kući“.

Nedugo nakon ovog neobičnog događaja Nikica je uginula.

Priča o nilskom konju Nikici i danas se prepričava među mještanima Zete kao jedna od najneobičnijih epizoda sa obala Skadarskog jezera – uspomena na vrijeme kada je jedan nilski konj nekoliko dana slobodno lutao ovim krajem i postao prava medijska senzacija.