Connect with us

Politika

Janjušević: Na arbitraži o razgraničenju samo sporni djelovi teritorije

Dragiša janjušević

Na jučerašnjem sastanku odbora za razgraničenje Podgorice i Zete nije bilo konkretnog dogovora osim što su se sve strane usaglasile da ne daju informacije za medije. Pošto vijest mora biti odvojena od komentara ostavljamo da ovu odluku čitaoci sami analiziraju.

Mučan i naslijeđen proces crtanja granica se nastavlja, a prema nepotvrđenim saznanjima sledeće sedmice obje strane bi trebalo da na papir stave svoje viđenje graničnih linija kada je u pitanju teritorija i procenat imovine gradskih preduzeća.

Janjušević kaže da arbitražu pokreće Vlada ukoliko po odlukama Skupština vidi da ne postoji dogovor o podjeli imovine i teritorije.

Predstavnici Opštine Zeta traže da im se prepiše sva nesporna teritorija, a da sporna, ako dogovora nema, ide na arbitražu. Od nedavno je poznat i stav Glavnog grada da kompletan proces ide na arbitražu.

Dragiša Janjušević, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, za „Dan“ je objasnio šta je to arbitraža i kako dolazi do nje.

“Do arbitraže dolazi ukoliko postoje neki sporni djelovi u raspodjeli teritorije i imovine. Bilo šta što se spori ukoliko ne mogu dvije strane da se usaglase kroz rad odbora ide na odluke lokalnih skupština i potom na arbitražu koju pokreće Vlada. Arbitražnu komisiju čine stručna lica i ona određuje šta kome pripada. Odluka arbitraže je konačna, odnosno nju ne može sporiti niko”, rekao je Janjušević.

On je kazao da ako nova opština preuzima opremu nekog preduzeća, to ne podrazumjeva preuzimanje dijela dugova te firme.

“Ne preuzmaju se dugovi preduzeća, već samo oprema. Ne mogu preuzimati nešto što se oni nijesu zadužili “, ističe Janjušević.

Arbitražu dakle, pokreće Vlada ukoliko po odlukama skupština vidi da ne postoji dogovor o podjeli imovine i teritorije, objašnjava državni sekretar.

“Vlada formira komisiju u kojoj su stručna lica. Arbitraži podliježe samo sporni dio. Recimo od dvadeset naselja, možda se spori jedno naselje ili dio njega. Taj dio ide na arbitražu. Ostala naselja koja se ne spore ne ulaze u taj proces “,kaže Janjušević.

Janjušević objašnjava da se granice određuju po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji.

“Postoji zakon i on kaže da svaka lokalna samouprava ima teritoriju i zna koja su njena naselja. Postupa se po tom zakonu i gledaju se naselja i granice naselja i katastarske opštine”,  kaže Janjušević.

Kada je riječ o podjeli opreme lokalnih preduzeća Janjušević kaže da i to može ići na arbitražu.

“Tu se arbitraža bavi imovinom na osnovu zakona. Popiše se imovina opštine iz koje se izdvaja druga opština, pogotovo preduzeća. Na osnovu udjela koliko je ranije činila opština koja se izdvaja gleda se procenat i tako se obračunava. Tu se uzima procenat teritorije, stanovnika, poreza, prihoda… Tako se računica izvodi. Nema kompenzacije ako je recimo rađeno na teritoriji opštine koja se izdvaja, jer su korišćeni i njihovi resursi”,  kaže Janjušević.

Janjušević ističe da je na Vladi kada formira komisiju da li će dati rok za koliko se proces treba završiti.

“Arbitraža može biti efikasna i brza. Za to vrijeme opštine funkcionišu, bar bi tako trebalo. Ako su planirane investicije na spornoj teritoriji to može biti problematično “, kazao je Janjušević.

 

Izvor: Dan

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna

slaven radunović

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija  skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.

“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.

Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.

Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.

“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.

Continue Reading

Politika

Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture

Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.

“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.

Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.

“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.

Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:

“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.

Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.

“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.

Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.

“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.

Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.

“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.

Continue Reading

Politika

“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku

U Rusiji je predloženo da se privremeno ograniči mogućnost kupovine turističkih aranžmana za zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, a u naslovima tekstova koji su objavljeni u tamošnjim medijima u tom kontekstu se pominju i Crna Gora i Turska, kao najpopularnije turističke destinacije među ruskim turistima.

Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.

Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.

Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.

Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.

Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.

Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.

Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.

Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto