Priroda i društvo

Maraš: Naš glavni problem je što se bavimo poljoprivredom a ne politikom

Marko Maraš je istakao važnost podrške koja nedostaje od strane nadležnih službi prema poljoprivrednicima.

Gostujući u Jutarnjem programu Prve Televizije, osnivač i vlasnik platforme Seljak.me – Marko Maraš, istakao je važnost podrške koja nedostaje od strane nadležnih službi prema poljoprivrednicima ali i prazna obećanja koja su Seljak.me platformi nanijela velike štete.

On je kazao da je poslednje obećanje, koje je i najviše izazvalo pažnje kod poljoprivrednika a koje se tiče besplatnih usluga za sve korisnike, izostalo. Šteta koju je platforma pretrpjela veća je od samog obećanja kaže Marko Maraš.

,,Za platformu Seljak.me, od brojnih obećanja a evo četiri mjeseca od poslednjeg obećanja koje smo dobili od premijera i ministra poljoprivrede – da će da pomognu portalu da usluge sa njega budu besplatne za sve korsnike, od toga se nije ništa desilo, nismo dobili nikakav zvaničan odgovor” , navodi Maraš.

Takođe, kako ističe izvršni direktor platforme Seljak.me, stvorila se negativna reputacija firme od strane pojedinih farmera koji su navedenu situaciju protumačili na svoj način, i neosnovano etikerali Seljak.me platformi pronevjeru novca namijenog plaćanju usluga.

,,Nama je to dosta zakomplikovalo stvari. Prije svega moralno. Ne želim da bilo koji korisnik portala se dovodi u zabludu da on misli… jer bilo je korisnika koji su mislili – vi ste uzeli pare od države a sad hoćete od nas. Međutim, to nije tako. Mi jedan euro nismo dobili od države od kada je najavljena ova podrška”.

Tražili smo od države 1.000 eur po opštini

Maraš je precizirao kolika je pomoć tražena, ali i napomenuo da od velike vrijednosti koja se obavlja u kupoporodaji na poratlu, firma od toga ne uzima procenat.

,,Pomažemo da se na mjesečnom niovu oglasi od 50,60,70 pa do 100.000 eura vrijednosti poljoprvirednih dobara. Ne uzimamo procenat za naše trgovine” ističe on.

,,Tražili smo od države da nas podrži u iznosu od 1.000 eur po opštini na godišnjem nivou. Taj iznos pomaže nam da zapošljavamo ljude, da zadržimo mlade ljude sa Biotehničkog fakulteta, da pružamo servise, da radimo izvještaje sa stočnih pijaca…”

Podvojenost Ministarstva i poljoprivrednika

Glavni problem jeste što je Ministarstvo poljoprivrede kao i veliki dio njihovih službi, odvojen od poljoprivrednika. Radi se o dva svijeta, kako ističe Maraš, gdje institucije rade jedno (izrada EU strategija, praćenje EU programa i konkursa) dok na terenu drugi dio izostaje. Službe MPŠV-a moraju da usmjeravaju poljoprivrednike, da im pomognu da obezbijede bolje uslove.

Takođe, ističe da poljoprivrednici moraju da sarađuju, jer je takvo tržište. Zahtijeva količine, protok robe treba da bude dosta brz…

Osvrćući se na sadašnje stanje u poljoprivredi koje nije dobro, Maraš ističe da su farmeri prepušteni sami sebi, da od brojnih obećanja o dugoročnim mjerama nijedno nije dobilo zeleno svijetlo bivših i sadašnje Vlade.

,,Poljoprivredni proizvođači su prepušteni sami sebi, i to nije od sad, to je problem koji je prisutan godinama unazad”.

Pričanja je dosta ali od konkretnih situacija nije bilo ništa.

,,Pričalo se o garantnom fondu. Takav jedan fond obezbijedio bi zalog poljoprivrednog zemljišta u dalekim krajevima, i da na taj način se njima obezbijedi pristup kreditima, jer to je jedini način”, zaključuje Maraš.

Slične teme:Crna gora poljoprivreda portalzeta zeta

Sledeće

Uprava za vode: Asfaltna baza Puteva nema vodnu dozvolu

Ne propustite

Solarna klupa u dvorištu ekonomske škole u Podgorici

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.