Connect with us

Politika

Izdvajanja iz Agrobudžeta povećana u skoro svim segmentima do 30 odsto

poljoprivreda

Agrobudžet za ovu godinu, vrijedan 75,06 miliona eura, veći je nego prethodne godine, a izdvajanja su povećana u skoro svim segmentima 15 do 30 odsto ili čak i više, saopštio je resorni ministar, Vladimir Joković. Predstavljajući Agrobudžet Joković je kazao je da su povećane premije za priplodne krave i junice. Za jačanje veterinarske službe u slučaju pojave afričke kuge svinja, pripremljeno je 400 hiljada eura, a poručio je i da će kriterijumi za proizvodnju mlijeka biti pooštreni.

On je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja ovogodišnjeg Agrobudžeta, kazao da je taj najvažniji dokument agrarne politike donijet u roku koji je predviđen zakonom.

“Iz nacionalnog budžeta biće izdvojeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,56 miliona, a iz kreditnih sredstava 8,15 miliona eura”, precizirao je Joković.

On je naveo da se Agrobudžetom stvaraju uslovi za punu primjenu odredbi zakona kojima su uređene mjere agrarne politike, a u tom smislu i pružanje podrške poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača i kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkuretnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva.

Agrobudžetom se, kako je rekao, izdvajaju sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja.

Takođe, sredstva su obezbijeđena i za podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.

Kada su u pitanju direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, premije za krave i priplodne junice za svako grlo povećane su sa 85 na 100 eura.

“Premije za krave u sistemu krava-tele za svako grlo povećane su sa 130 na 150 eura, a za ovce i koze sa deset i više grla, sa deset na 13 eura. Premije za organizovani tov junadi i bikova ostaju iste, na 150 eura po grlu”, precizirao je Joković.

Kada je riječ o podršci razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, osnovna premija ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi osam centi, dok je povećana premija za kvalitet mlijeka.

“Od jula ove godine proizvođača će morati da ispune oštrije kriterijume. Ostavljen je taj rok kako bi imali vremena da unaprijede higijensku praksu proizvodnje mlijeka”, objasnio je Joković.

Premije po litru prerađenog mlijeka povećane su sa deset na 12 centi.

Joković je, kada je riječ o programu unapređenja stočarstva, saopštio da premija za licencirane bikove i pastuve ostaje na prošlogodišnjem nivou od 120 eura po grlu.

“Premije za steone junice u čistoj rasi povećane su sa 250 na 450 eura po grlu, a za krmače sa 120 na 150 eura”, rekao je Joković.

U sektoru živinarstva, premije za pileće meso ostale su na prošlogodišnjem nivou od deset centi po kilogramu.

“Novina je da smo ove godine uvrstili i podršku za ćureće meso. Premija na jaja koka nosilja iznosi četiri eura na hijadu komada jaja, što je 20 odsto manje nego prošle godine”, precizirao je Joković.

Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 270 na 300 eura po hektaru.

“Dodatna plaćanja obezbjeđuju se za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenim poljoprivrednim zemljištima i iznose 400 eura po hektaru, tako da će subvencija za svaki novozasađeni hektar iznositi 700 eura po hektaru”, naveo je Joković.

Plaćanje za mlade farmere su povećane sa 70 na 200 eura po hektaru.

Proizvodna vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje, voća, povrća, žitarica, krompira i maslinovog ulja, povećana su sa 100 na 200 eura po hektaru.

“Cilj je da dodatno stimulišemo proizvođače koji ostvaruju dobre proizvodne rezultate i svoje proizvode plasiraju na tržište”, kazao je Joković.

Mjere posebne podrške za vino, namijenjene registrovanim proizvođačima grožđa i vina i udruženjima vinara, obezbjeđuju se za restrukturiranje i konzervaciju vinograda, promociju vina i zelenu berbu.

“Što se tiče mjera ruralnog razvoja, nastavljamo podršku investicijama u sektoru voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva, povrtarstva i stočarstva. Sve mjere ruralnog razvoja su modifikovane sa značajnim povećanjem”, dodao je Joković.

U Agrobudžetu za ovu godinu, za sektor ribarstva ukupno je opredijeljeno 2,95 miliona eura.

Joković je, odgovarajući na pitanje koliko je sredstava potrošeno kroz IPARD II i IPARD III, rekao više nego što su planirali i da su ostvareni rezultati za svaku pohvalu.

Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu, Marko Radonjić, kazao je da su na raspolaganju imali 37 miliona eura, a da je do sada potrošeno 23 miliona eura.

“Ono što je dobra stvar je da mi možemo ovih 14 miliona da trošimo i ove godine. Mi na današnji dan imamo ugovorenih nekih 15 miliona eura podrške EU, što znači, ako ostane stanje kako jeste, mi nećemo jedan jedini eura vratiti Evropskoj uniji”, rekao je Radonjić.

Direktor Direktorata za poljoprivredu u resornom Ministarstvu, Miroslav Cimbaljević je, odgovarajući na pitanje kada će biti isplaćene staračke naknade za poljoprivrednike, kazao da su one vezane za Agrobudžet.

“Agrobudžet će izaći danas ili sjutra u Službenom listu i on će biti operativan za sva potraživanja, uključujući staračke naknade za dva mjeseca, odnosno januar i februar, u iznosu od 315 eura za 3,27 hiljada korisnika. One će biti isplaćene vrlo brzo”, rekao je Cimbaljević.

Joković je, govoreći o rastu domaće proizvodnje, naveo da je Crna Gora vrlo uvozno zavisna.

“Sjećam se perioda kada niko nije primao subvencije, ljudi su odlazili sa sela. Ali sa ovim mjerama i podrškom siguran sam da svaki poljoprivredni proizvođač može da živi mnogo bolje nego oni koji su zaposleni u nekim državnim institucijama”, rekao je Joković.

On je dodao da su podrške kroz Agrobudžet usmjerene prema tome.

“Takođe smo u procesu izrade zakona o zemljištu gdje ćemo državno zemljište dati na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima i vjerujem da će se i samim tim povećati ova poljoprivredna proizvodnja”, rekao je Joković.

On je naveo i podatak da je u prošloj godini u odnosu na 2022. došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje od 28 odsto, što je, kako je ocijenio, zaista odličan rezultat.

 

Izvor: RTCG

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Joković: Onaj ko ne bude dio SNP-a, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a

vladimir joković zeta

Rekao sam da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Ne znam zbog čega su nastale ljutnje i neslaganja Dragoslava Šćekića, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega.

Oni koji istinski vole SNP i koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija, koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Ko ne bude dio Socijalističke narodne partije (SNP), ne može da vrši nijednu funkciju u ime stranke.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao lider SNP-a i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Tvrdi da nikad nije imao problema s potpredsjednikom SNP-a i ministrom sporta i mladih Dragoslavom Šćekićem, koji će mu biti protivkandidat za mjesto predsjednika stranke na predstojećem Kongresu, zakazanom za 30. avgust, te da su pojedini ljudi oko Šćekića uticali na to da nekadašnji čelnik Berana promijeni odnos prema mnogim članovima SNP-a.

“Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a… Teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu”, poručio je Joković.

Zašto Vi mislite da ste najbolji izbor za lidera SNP-a? Da li mislite da ste radom u prethodna dva mandata zaslužili da dobijete i treći?

Ja ne mislim da sam najbolji izbor za predsjednika SNP-a, niti je moje mišljenje mjerodavno za to. To je odluka opštinskih odbora i organa partije, koji su mene predložili.

Dvadest i dva opštinska odbora su me predložila za predsjednika partije. Dvadeset i jedan predsjednik opštinskog odbora SNP-a me direktno podržava. Podržava me poslanički klub, podržavaju me predsjednici opština, podržavaju me i izvorni, stari članovi SNP-a, osnivači partije. Na osnovu njihovih predloga ja sam prihvatio kandidaturu, jer sam ranije već rekao da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, onako kako vidim i kako dobijam informacije s terena, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Da li ste zadovoljni Vašim radom u prethodna dva predsjednička mandata?

Zadovoljan sam kakav je SNP sada u odnosu na kakvog sam ga naslijedio 2017. godine. Zadovoljan sam što je u mom periodu došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori i što je SNP jedina politička partija koja je učestvovala u svim vladama nakona pada Demokratske partije socijalista (DPS). Zadovoljan sam što smo sve ono što smo obećali prilikom ulaska u 43. Vladu i ostvarili. Obećali smo borbu protiv kriminala i korupcije, potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, popis stanovništva u Crnoj Gori – a znamo da je DPS bio protiv toga… Sve što smo obećali, učinili smo.

Volio bih da nismo 2023. godine, zbog nekih unutrašnjih problema, želeći da pokažemo da nismo ušli u tu Vladu da bismo uzeli za sebe funkcije, dali nekima određene funkcije, a oni to apsolutno nisu zasluživali. Mi smo im, želeći da proširimo našu SNP priču, dali određene funkcije, a onda su nam oni ne baš korektno vratili 2023. na izborima. Ipak, i tada smo prošli, kad su svi mislili da nećemo da ih prođemo. I sad smo stabilna partija, stranka koja je ozbiljan činilac u vlasti 44. Vlade i idemo dalje i vjerujem da ćemo na izborima 2027. godine, sad tačno znamo kad su, ostvariti značajno bolji rezultat.

Protivkandidat za mjesto predsjednika SNP-a će Vam biti Dragoslav Šćekić. U kakvim ste odnosima sa g. Šćekićem i da li mislite da, ukoliko on pobijedi na Kongresu, partija prelazi u “dobre ruke”?

Nikad nijesam imao ličnih problema sa Šćekićem. Ne znam zbog čega su nastale neke njegove ljutnje i neslaganja, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega. Mislim da su neki ljudi oko Šćekića najviše doprinijeli tome što je on promijenio odnos ne samo prema meni, ja bih bio presrećan da je samo prema meni, nego je s mnogima u partiji on poremetio odnose.

Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a. On danas nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora. Ja sam rekao kakvu podršku očekujem, teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu.

G. Šćekić je ranije ove godine izjavio da je 2017. godine, zajedno sa Draganom Ivanovićem, doprinio tome da Vas izglasaju na mjesto predsjednika SNP-a. Kako gledate na tu njegovu izjavu?

Mene niko nije doveo na mjesto predsjednika. Ja sam jedan od osnivača SNP-a, uključio sam se u politiku kad je nastajao SNP, pošao sam na kongres Momirovog (Bulatovića) krila DPS-a, kom ja (DPS-u) dotad nikad nisam pripadao, tada sam prvi put ušao u politiku. To je bilo u Kolašinu, taj je kongres prekinut i nastavljen je u Podgorici.

Ja sam od osnivanja u SNP-u, i g. Šćekić, siguran sam, da je znao da može da pobijedi – mene ne bi podržavao. Siguran sam i u to da bi Snežana Jonica tada vjerovatno pobijedila da joj ja nijesam bio protivkandidat.

Dragan Ivanović i Dragoslav Šćekić me jesu tada podržali, ali mi smo tako i pobijedili. Razlika je bila svega 25 glasova, dobro se sjećam. Tada sam bio politički neeksponirano lice – bio sam član Glavnog i Izvršnog odbora partije, ali nisam imao bilo kakve političke ambicije, ja sam došao iz biznisa.

Naravno, ja sam vratio Dragoslavu Šćekiću. Za vrijeme mog predsjednikovanja Šćekić je izabran za predsjednika Opštine Berane, gdje smo imali najviše glasova u toj koaliciji. Imenovan je za direktora Fonda zdravstva, a na moj predlog postao je ministar zdravlja, a kasnije i ministar sporta. Nešto što obično pripada predsjedniku partije, postao je i potpredsjednik Vlade, to sam isto predložio. Saglasio sam se da, pošto je imao i tu ambiciju, bude potpredsjednik Vlade. Dakle, niko u SNP-u nije imao više funkcija, niti je duže na funkcijama od ove generacije u kojoj je i Šćekić. Tako da je njegova podrška meni apsolutno vraćena.

Negdje Šćekić govori da se on povukao jednom, pa i drugi put. Jeste se povukao, znajući da ne može da pobijedi na kongresima SNP-a, ali se nikada nije povlačio s najznačajnijih državnih funkcija. To nikome drugom nije ustupao. Ja sam ustupao mjesto potpredsjednika Vlade njemu, u prošloj Vladi mjesto predsjednika Skupštine Danijeli Đurović, a i u onoj prvoj (42. Vladi Zdravka Krivokapića – prim. aut.) nijesam zauzeo najvišu funkciju, nego je neko drugi. Toliko o tome koliko ja želim da imam neke funkcije.

Kako gledate na višemjesečna “prepucavanja” unutar partije i stanje u njoj uoči Kongresa? Da li postoji podjela u partiji?

Ono što sam vidio danas i održavajući opštinske odbore i predlažući mjesto za kandidata predsjednika partije – ja ne vidim neku podjelu. Ovdje je neuporedivo najveći broj predloga onih koji čine stub partije, znači opštinskih odbora – ubjedljivo najviše su mene predlagali za predsjednika.

Nikad nijednu izjavu nisam dao, ni s kim se nijesam prepucavao, nikad nijedan intervju, niti sam, ni u naznakama, nešto negativno o nekom iz SNP-a konstatovao. To rade oni koji nemaju podršku u partiji, pa se onda obraćaju preko određenih medija, znam i na koji način i zbog čega ti mediji pišu o jednoj strani, a satanizuju mene. Međutim, ja to dobro podnosim jer sam rekao – mi unutar SNP-a se najbolje poznajemo i odluku na Kongresu će donijeti članovi partije, oni koji SNP drže i koji ga vode naprijed.

U Herceg Novom nijesmo prešli cenzus, ja sam molio predsjednika tadašnjeg Opštinskog odbora (Milana Jančića – prim. aut.) da dođem, on nije htio da me pozove da vidimo šta možemo da uradimo, da pričamo s ljudima, a dolazio je g. Šćekić.

Kad sam tražio da se održi Opštinski odbor, da pokrenemo rad u partiji uoči izbora, bile su priče da ne može da se organizuje. Kad sam ja rekao da idem na put samo jedan dan, i da to moramo završiti, baš toga dana, kad sam ja otišao, održan je Opštinski odbor i tamo je bio g. Šćekić.

Kad sam osjetio šta se dešava, ja sam g. Jančića zvao na svako Predsjedništvo, on je obećavao da imaju četiri mandata, da stvaraju koalicije… Onda je on na kraju rekao da se raduje što SNP ide sam, da o cenzusu nema nikakve priče, da imaju tri ili pet puta više glasova nego što su na kraju dobili. Na kraju su pretrpjeli fijasko, SNP je pretrpio fijasko na izborima u Herceg Novom, zahvaljući takvom postupanju.

Mnogi u Herceg Novom su napustili opštinski odbor zbog takvog djelovanja… I onda je Glavni odbor donio odluku da se raspušti Opštinski odbor u Herceg Novom. Jedan tako raspušteni opštinski odbor, koji nema nikakva ovlašćenja, okupio je određenu grupu ljudi i formirali su navodno odbor, tome je valjda prisustvovao i Dragoslav Šćekić.

Bilo je i drugih koji su tražili da se formira opštinski odbor u Herceg Novom, bilo je tu više ljudi nego ovih koji su formirali, ja sam rekao ne, i jednima i drugima. Poslije Kongresa će se formirati opštinski odbor u Herceg Novom i to će biti regulisano. Isključivi krivac za sve to je Opštinski odbor u Herceg Novom.

Pojedini mediji su prethodnih dana pisali da će g. Šćekić, ukoliko ne pobijedi na Kongresu, napustiti SNP i formirati svoju stranku, te da će sa sobom povući dio članstva partije. Ukoliko se to desi, šta ćete uraditi da zadržite taj dio, koji bi eventualno pošao za Šćekićem?

Oni koji istinski vole SNP i koji su tu zbog SNP-a, koji cijene vrijednosti partije, koji nemaju lične želje i ambicije mimo stranke, koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Imam ohrabrujuće vijesti s terena da, iako bi g. Šćekić formirao partiju, da će oni ostati u SNP-u. Da li će neki mali dio SNP-a poći za Šćekićem? Ja im savjetujem da ne idu, jer je to put u bespuće. Oni nigdje neće doći, kao ni mnogi koji su izašli iz SNP-a. Da li će g. Šćekić formirati partiju, to je pitanje za njega, ali ja znam da na Kongresu neće pobijediti.

Ukoliko g. Šćekić izgubi na Kongresu, a potom napusti SNP i formira svoju stranku, da li će on ostati dio Vlade?

Onaj ko ne bude dio SNP-a i bude napustio partiju, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a. To je definitivno. Znam kakav će rezultat biti na Kongresu, ali pod nekom krajnjom pretpostavkom, da bude drugačije, ja sam dijete SNP-a i ja ću biti u SNP-u.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

PUP Podgorica

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

 

Continue Reading

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto