Politika

Izdvajanja iz Agrobudžeta povećana u skoro svim segmentima do 30 odsto

Agrobudžet za ovu godinu, vrijedan 75,06 miliona eura, veći je nego prethodne godine, a izdvajanja su povećana u skoro svim segmentima 15 do 30 odsto ili čak i više, saopštio je resorni ministar, Vladimir Joković. Predstavljajući Agrobudžet Joković je kazao je da su povećane premije za priplodne krave i junice. Za jačanje veterinarske službe u slučaju pojave afričke kuge svinja, pripremljeno je 400 hiljada eura, a poručio je i da će kriterijumi za proizvodnju mlijeka biti pooštreni.

On je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja ovogodišnjeg Agrobudžeta, kazao da je taj najvažniji dokument agrarne politike donijet u roku koji je predviđen zakonom.

“Iz nacionalnog budžeta biće izdvojeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,56 miliona, a iz kreditnih sredstava 8,15 miliona eura”, precizirao je Joković.

On je naveo da se Agrobudžetom stvaraju uslovi za punu primjenu odredbi zakona kojima su uređene mjere agrarne politike, a u tom smislu i pružanje podrške poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača i kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkuretnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva.

Agrobudžetom se, kako je rekao, izdvajaju sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja.

Takođe, sredstva su obezbijeđena i za podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.

Kada su u pitanju direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, premije za krave i priplodne junice za svako grlo povećane su sa 85 na 100 eura.

“Premije za krave u sistemu krava-tele za svako grlo povećane su sa 130 na 150 eura, a za ovce i koze sa deset i više grla, sa deset na 13 eura. Premije za organizovani tov junadi i bikova ostaju iste, na 150 eura po grlu”, precizirao je Joković.

Kada je riječ o podršci razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, osnovna premija ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi osam centi, dok je povećana premija za kvalitet mlijeka.

“Od jula ove godine proizvođača će morati da ispune oštrije kriterijume. Ostavljen je taj rok kako bi imali vremena da unaprijede higijensku praksu proizvodnje mlijeka”, objasnio je Joković.

Premije po litru prerađenog mlijeka povećane su sa deset na 12 centi.

Joković je, kada je riječ o programu unapređenja stočarstva, saopštio da premija za licencirane bikove i pastuve ostaje na prošlogodišnjem nivou od 120 eura po grlu.

“Premije za steone junice u čistoj rasi povećane su sa 250 na 450 eura po grlu, a za krmače sa 120 na 150 eura”, rekao je Joković.

U sektoru živinarstva, premije za pileće meso ostale su na prošlogodišnjem nivou od deset centi po kilogramu.

“Novina je da smo ove godine uvrstili i podršku za ćureće meso. Premija na jaja koka nosilja iznosi četiri eura na hijadu komada jaja, što je 20 odsto manje nego prošle godine”, precizirao je Joković.

Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 270 na 300 eura po hektaru.

“Dodatna plaćanja obezbjeđuju se za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenim poljoprivrednim zemljištima i iznose 400 eura po hektaru, tako da će subvencija za svaki novozasađeni hektar iznositi 700 eura po hektaru”, naveo je Joković.

Plaćanje za mlade farmere su povećane sa 70 na 200 eura po hektaru.

Proizvodna vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje, voća, povrća, žitarica, krompira i maslinovog ulja, povećana su sa 100 na 200 eura po hektaru.

“Cilj je da dodatno stimulišemo proizvođače koji ostvaruju dobre proizvodne rezultate i svoje proizvode plasiraju na tržište”, kazao je Joković.

Mjere posebne podrške za vino, namijenjene registrovanim proizvođačima grožđa i vina i udruženjima vinara, obezbjeđuju se za restrukturiranje i konzervaciju vinograda, promociju vina i zelenu berbu.

“Što se tiče mjera ruralnog razvoja, nastavljamo podršku investicijama u sektoru voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva, povrtarstva i stočarstva. Sve mjere ruralnog razvoja su modifikovane sa značajnim povećanjem”, dodao je Joković.

U Agrobudžetu za ovu godinu, za sektor ribarstva ukupno je opredijeljeno 2,95 miliona eura.

Joković je, odgovarajući na pitanje koliko je sredstava potrošeno kroz IPARD II i IPARD III, rekao više nego što su planirali i da su ostvareni rezultati za svaku pohvalu.

Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu, Marko Radonjić, kazao je da su na raspolaganju imali 37 miliona eura, a da je do sada potrošeno 23 miliona eura.

“Ono što je dobra stvar je da mi možemo ovih 14 miliona da trošimo i ove godine. Mi na današnji dan imamo ugovorenih nekih 15 miliona eura podrške EU, što znači, ako ostane stanje kako jeste, mi nećemo jedan jedini eura vratiti Evropskoj uniji”, rekao je Radonjić.

Direktor Direktorata za poljoprivredu u resornom Ministarstvu, Miroslav Cimbaljević je, odgovarajući na pitanje kada će biti isplaćene staračke naknade za poljoprivrednike, kazao da su one vezane za Agrobudžet.

“Agrobudžet će izaći danas ili sjutra u Službenom listu i on će biti operativan za sva potraživanja, uključujući staračke naknade za dva mjeseca, odnosno januar i februar, u iznosu od 315 eura za 3,27 hiljada korisnika. One će biti isplaćene vrlo brzo”, rekao je Cimbaljević.

Joković je, govoreći o rastu domaće proizvodnje, naveo da je Crna Gora vrlo uvozno zavisna.

“Sjećam se perioda kada niko nije primao subvencije, ljudi su odlazili sa sela. Ali sa ovim mjerama i podrškom siguran sam da svaki poljoprivredni proizvođač može da živi mnogo bolje nego oni koji su zaposleni u nekim državnim institucijama”, rekao je Joković.

On je dodao da su podrške kroz Agrobudžet usmjerene prema tome.

“Takođe smo u procesu izrade zakona o zemljištu gdje ćemo državno zemljište dati na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima i vjerujem da će se i samim tim povećati ova poljoprivredna proizvodnja”, rekao je Joković.

On je naveo i podatak da je u prošloj godini u odnosu na 2022. došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje od 28 odsto, što je, kako je ocijenio, zaista odličan rezultat.

Izvor: RTCG

Slične teme:agrobudžet Crna gora ipard Vladimir Joković

Sledeće

SNP slavi 26 godina postojanja: Naša partija je stabilan, pouzdan i poželjan partner svima

Ne propustite

Komisija MZ utvrdila: Marinović prekršio zakone i zloupotrijebio službeni položaj

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Golgeter protiv žabokrečine

Jeste sumnjiv ovaj Milojko Spajić. Prebrz za nas koji volimo da taktiziramo.

Tek što svarimo jedan potez, on je napravio još dva. Ma izbacio bih ga iz igre da sam neki politički trener, pa da mogu da vičem pored linije. Poslao bih ga u svlačionicu i izveo bih neki drugačiji tim, sa jakim, konstruktivnim veznim redom.

Sedorf, Makelele, Stojković, Pirlo… sporo, ali tehnički i taktički stabilno. Pa bih se razmahao da crtam po tabli kombinacije. To je ta ,,naša škola fudbala“ ili politike, nebitno – gradimo igru. Cijelu istoriju gradimo igru. Istina, mnogo nismo pogađali. Priznajem, završnica je problem. Ali kako sad odjednom pustiti nekog ko je brzanac ka’ Spajić?

Podsjeća me na Filipa Pipa Inzagija, golgetera Milana i Juventusa. Kao da je prvi put zakoračio na fudbalski teren, isto tako došao iz neke druge branše. Ne učestvuje u tradicionalnom građenju igre. Samo se vrzma po protivničkoj odbrani i zabija im golove.

Iako Inzagi nikada nije osvojio Zlatnu loptu niti neko slično jako priznanje, ostalo je da je Pipo jedan od najefikasnijih italijanskih napadača svoje generacije, poznat po izuzetnom osjećaju za gol i sposobnosti da se nađe na pravom mjestu u pravo vrijeme.
Eto, možda ga ubaciti u igru. Šta ako bi ga doveli u klub? Šta bi rekli ostali politički stručnjaci?

Kad bi pitali Milku Tadić šta misli o Pipu Inzagiju, rekla bi da ništa ne zna o fudbalu, samo golove da daje. Dritan bi se nadovezao da ne zna ni golove da daje, nego samo da kvarno takne loptu koju je on već uputio u okvir gola.

Vanja Ćalović bi izrazila sumnju što je Pipo uvijek na ivici ofsajda i da postoji mogućnost neregularnih golova. Fidelity bi procijenio da je 2:0 za nas najgori mogući rezultat i da će Pipo uništiti svoju ekipu. Milka bi se nadovezala da potvrdi da golgeter daje golove protiv interesa svoje ekipe. Ana Novaković bi zapljeskala dlanovima i rekla ,,to je paf paf“. Željko ivanović bi udarao glavom o sto jer nije završio kolumnu o fudbalu, a svi su već rekli svoje mišljenje. U međuvremnu Mickey Inzagi zabio još jedan gol.

Kreću protesti ljevičara i LGBTIQ jer je opet poentirao desnom nogom i to treći put. Zdravko Krivokapić konstatuje kako to nije bio plan njegovog tima koji je vodio prije 20 godina.
Razumljivi svi komentari. Rizično je ubaciti centarfora koji mnogo ne trči, ne učestvuje u građenju igre i položiti sve na njega na uštrb veznog reda.
Ali, možda su to hrabri potezi, u politici i ekonomiji se često to zove ,,hrabri rezovi“. Odluka je bitna. Možda je to zahtjev modernog fudbala i politike.

Za državu u kojoj se plata nije mijenjala više od osam godina, shvatljivo je zašto je čovjek odlučio da pomjeri sve procedure i standarde. Ne živi za drugi mandat i pripremanje snage, logistike za sledeću izbornu trku, nego troši ovaj mandat kao da je poslednji. Tako i treba: učini za mandata šta se može, izazvati tektonske poremećaje, a ne ići niz kolotečinu žabokrečine i držati se sigurne zone komfora.
Spajić je odlučio da puca iz svih uglova.

Četiri godine brzo prođu. Tradicionalni taktičari dio mandata ostave za funkcionersku kampanju, akumulaciju državnih resursa i zloupotrebu položaja kako bi izboksovali još jedan mandat, vječno životareći od obećanja i sanjarenja titule. Pipo Spajić daje sve na ovu sezonu. Možda je vrijeme i mi da shvatimo kad je vakat.

Izvor: Press online

Politika

Čarapić: Abazović radio plan za veliku plažu po želji Alabara

„Nije njima problem Sporazum sa UAE, nego to što njega poptisuje Spajić, koji ne želi šeme“, saopštio je Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika “Evropa sad”.

kkao je nastavio, lažni moralisti neka sebe pogledaju u ogledalo i zapitaju se do kad će pustiti da ih dribla ulcinjski Maradona. – Buka koju četa mala, ali odabrana, generiše u svojoj odbrani “otažbine”, lažno moralisanje i prljavština po društvenim mrežama me neodoljivo podsjetila na nešto što sam i ranije gledao, pa nisam bio lijen i krenuo sam da istražujem da li iz svega toga stoji neki skriveni kontekst – kaže Čarapić.

Zaključak nakon tog istraživanja je ukratko – DA

„Iako sporazumi sa UAE ne pominju nigdje ulaganja u Ulcinj, stvoren je narativ da se tamo planira velika investicija, djelimično zbog konkretnog interesovanja jednog investitora za Veliku plažu, djelimično zbog neformalne komunikacije koju je premijer imao sa lokalnom zajednicom, ali primarno zbog ogromne buke koja se stvorila od strane GP URA, predsjednika opštine, zelenih aktivista i NVO sektora. U tom narativu, PES je otimač đedovine, a URA, ekolozi, NVO i lokalni lideri su heroji branioci. E pa, taj narativ je jedna velika LAŽ i manipulacija za koju odgovorno tvrdim da je nastala u kuhinji našeg najvećeg manipulatora i obmanjivača“, smatra Čarapić.

Ovo kaže, kako tvrdi Čarapić, zbog toga što tzv. plan prodaje Ulcinja napravio upravo ulcinjanin Abazović za vrijeme kada je na prevaru predsjedavao Vladom Crne Gore, i to kroz DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža, opština Ulcinj.

„Rukovođenje ovog plana Abazović je povjerio planeru Aleksandru Vučićeviću, koji je bio glavni planer za projekat Beograd na vodi, koji je realizovala kompanija u vlasništvu Mohameda Alabara, Eagle Hills. Podsjećanja radi, Eagle Hills i Mohamed Alabar su se prijavili na tender za zakup Velike plaže, a po sopstvenom priznanju Alabara to je učinjeno na sugestiju Dritana Abazovića. Abazović je kasnije ovo i sam priznao. Dakle, Abazović angažuje Alabarovog planera da radi plan za Veliku plažu, a Alabar na sugestiju Dritana Abazovića aplicira na tender za zakup Velike plaže. Ako vam je IQ preko 1, jasno vam je da ovo nije slučajnost „, naglašava Čarapić.

Podsjeća, ovim planom koji je formalno naručio Abazović a izradio Alabarov planer, osmišljava se realizacija projekta nalik na onaj koji je Alabar opisao u gostovanju kod Petra Komnenića.

„Nesporno – planska dokumentacija je dakle rađena po željama Alabara, a sve je ovo počelo 2022. godine. S druge strane, uvažene lokal patriote, Nimanbegu i Čapuni, koji su na izbore u Ulcinju izašli sa anti-DPS platformom, pa su onda da pola mandata stupili u koaliciju sa DPS-om da bi se dokopali fotelje (po istom modelu po kom je Abazović postao premijer), su na sve ovo glasno ćutali. Glasna priča o ugroženoj demografiji (koja je ništa do gnusni kafanski nacionalizam), o zaštiti životne sredine i odbrani đedovine je obrnuto proporcionalna njihovom glasnom ćutanju kada se kovao ranije pomenuti plan. Dokaz da su svi ovi lažni branioci bili potpuno saglasni sa idejom Abazovića da Veliku plažu da Alabaru može se naći u izvještaju o javnoj raspravi koji razotkriva epsko licemjerje ne samo lokalnih lidera, već i eko i nvo aktivista bliskih GP URA koji ovih dana sprovode moralni terorizam nad poslanicima PES-a. U izvještaju sa javne rasprave za planski dokument može se naći tačno 0 sugestija za zaštitu demografske slike, 0 sugestija za zaštitu prirode i 0 sugestija da se otadžbina ne smije stavljati u beton. NI RIJEČ. Jedine sugestije koje su bile odnosile su se na zahtjeve ulcinjana da im se poveća dozvoljena spratnost, da se poljoprivredne parcele pretvore u građevinske parcele, da se smanji zelenilo a povećaju površine za građenje! Dakle, zahtjev lokalne zajednice nije bio da na Velikoj plaži ne bude betona, nego je bio da se na Velikoj plaži uspe više betona nego što su Alabarov planer i Abazović planirali“, ističe Čarapić.

Kako navodi, „jasno je da je Spajić ovdje upao na samom kraju, i to kao neko ko po svojoj prirodi ganja sve prilike koje mogu biti dobre za CG, ali da ni on ni niko iz PES-a nisu bili svjesni cjelokupne slike“.

„Kada je ona postala malo jasnija, ministarka Adžović je jasno i glasno na početku diskusije o Sporazumimaa sa UAE izjavila da Vlada neće podržati investicije u Ulcinju ako to ne želi lokalna zajednica, i time dala jasan signal da za Vladu Velika plaža nije prioritet a Sporazum se svakako i ne odnosi konkretno na Ulcinj. Moj lični stav je da DSL Dio sektora 66 – modul II, III i VI Velika plaža ovakav kakav je ne treba usvajati jer preko grbače PES-a ne treba da se realizuju ničiji skriveni privatni interesi, a kamoli ne onda kada ti koji će da imaju korist pokušavaju da nama nanesu političku štetu. Iz ovoga vrtloga laži i manipulacija je najčistije samo izaći, pa neka se između sebe potkusuravaju svi lažovi i maniplatori koji su izvisili za svoj ćar“, zaključio je Čarapić.

Politika

Spajić: Gorivo jeftinije danas nego prije sedam godina, a plate i penzije duplo veće

Premijer Milojko Spajić objavio je na društvenim mrežama uporedne ekonomske pokazatelje između 2018. i 2025. godine, uz poruku: „Jeftinije gorivo u 2025. nego u 2018. godini, a plate i penzije duplo veće.“

On je objavio uporedne podatke, prema kojima su cijene goriva danas su niže nego prije sedam godina. Litar dizela sada košta 1.28 eura, dok je 2018. godine bio 1.30 eura. Cijena benzina BMB 95 blago je pala sa 1.41 na 1.39 eura.

JEFTINIJE GORIVO u 2025. nego u 2018, a plate i penzije DUPLO VEĆE! 🇲🇪❤️ pic.twitter.com/F9ENutvERt

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) April 23, 2025

Mnogo veće razlike bilježe se u visini primanja. Minimalna plata porasla je sa 193 eura na između 600 i 800 eura.

Minimalna penzija iznosi 450 eura, u poređenju sa ranijih 128. Prosječna plata je duplirana – sa 510 na 1.012 eura, a prosječna penzija sa 284 na 521 euro.