Politika

Ivanović: I arbitraža opcija ako ne bude dogovora između Crne Gore i Hrvatske

Crna Gora i Hrvatska blizu su dogovora u mnogim otvorenim pitanjima a za ona za koje se ne može postići biliteralni sporazum opcija je i međunarodna arbitraža.

To je za Newsmax Balkans televiziju saopštio potpredsednik Vlade Crne Gore zadužen za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović.

Hrvatska već duže blokira Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 zbog više neriješenih pitanja. Lista očekivanja Zagreba je duga a nedavno je hrvatski premijer Andrej Plenković tokom boravka na Samitu EU- Zapadni Balkan podsjetio na te zahtjeve.

Zvanični Zagreb traži odštetu za zatočenike logora Morinj, koji je bio aktivan oko deset mjeseci u Boki Kotorskoj, procesuiranje ratnih zločina, kao i vraćanje broda Jadran i rješavanje granice na poluostrvu Prevlaka.

Ivanović navodi da pitanja koja je naveo premijer Hrvatske nijesu ništa novo.

“Ogromna većina njih je prisutna više od 20 ili 30 godina. Ali ono što se dešavalo jeste da su neke prethodne crnogorske Vlade pokušavale da se ne bave tim otvorenim pitanjima”, kazao je Ivanović u emisiji Dijagnoza Newsmax Balkans televizije.

Dodao je da iako se govori o blokadi pregovora, Crna Gora ne bi zatvorila 16 poglavlja da Hrvatska blokira taj proces.

“Hrvatska je podržala zatvaranje svih poglavlja dosad kao i formiranje Radne grupe za izradu predpristupnog ugovora o članstvu Crne Gore. Na čekanje je stavljeno Poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku. U razgovorima sa Hrvatskom mislim da će se brzo iskristalisati određena rješenja. Odnosno mogu reći da je za veliki broj pitanja rješenje praktički na dohvat ruke, samo je potrebno da se usaglese neke finese kako bi obje strane bile zadovoljne”, naveo je Ivanović.

Upitan da li obje strane mogu biti zadovoljne ako samo po pitanju broda Jadran i Hrvatska i Crna Gora ne odustaju od stava da je brod u njihovom vlasništvu, Ivanović je naveo da se u sličnim razgovorima može doći do nekog bilateralnog rješenja.

“Naravno da svi žele da bude na obostrano zadovoljstvo, naravno nekad se to i ne desi. Ali, ako ne dođete do bilateralnog rješenja koje je obostrano prihvatljivo vi možete doći do toga da se obratite i nekom elementu međunarodnog posredovanja. Da li je to sud ili abritraža, ili tzv. dobre usluge, postoji više instrumenata. Ako se dvije strane dogovore da se obrate trećoj strani onda se i to smatra dogovorom”, naveo je Ivanović.

Ne kaže, kako je dodao, da se riješiti sva pitanja u bilateralnim razgovorima “već je moguće da ćemo za neka, ukoliko ne dođe do obostrano prihvatljivih rješenja, ići na međunarodne instrumente”.

Smatra i da ne treba ni s jedne ni sa druge strane podizati tenzije ni uzbunjivati javnost.

“Razgovori dvije države koji idu u dobrom smjeru trebalo bi da se tako i nastave”, naveo je Ivanović.

O logoru Lora treba govoriti

Jedno od pitanja koje opterećuje odnose dvije države jeste i splitski logor „Lora 3“ u kojem je nakon više dana brutalnog mučenja stradalo 14 rezervista nikšićko-šavničke grupe, dok je jedan preživjeli vojnik stradao nekoliko mjeseci nakon puštanja na slobodu od posljedica mučenja.

Iz Vlade Crne Gore je nedavno saopšteno da će se pitanje obeštećenja porodica žrtava logora uskoro riješiti.

Ivanović je naveo da pozdravlja što se u crnogorskoj javnosti dosta govorilo o logoru Lora, jer to često nije bio slučaj.

“Mislim da se o njemu (logoru Lora prim. aut) treba govoriti. Ono što su Vlada i parlamentarna većina odlučile jeste da postoji makar neka kompenzacija za žrtve i njihove porodice iako ne možemo reći da postoji neko zadovoljenje pravde. Ali, svakako sa naše strane treba postoji određeni vid kompenzacije, jer je ova država, bez obzira ko je tad bio na vlasti, poslala vojnike na ratište”, zaključio je Ivanović.

Sledeće

Radičević: Perić da provjeri dokumentaciju kolektora u Botunu

Ne propustite

Knežević: Bolje biti i narkoman nego bot PES-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Koprivica: Očekujem podršku Skupštine za ukidanje imuniteta članovima Vlade

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica kazao je za Portal RTCG da vjeruje da će Skupština podržati Predlog za promjenu Ustava kojim se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična djela, ističući da Vlada jednoglasno stoji iza tog rješenja, koje predstavlja važnu antikorupcijsku mjeru i doprinosi ispunjavanju preporuka GRECO i evropskim integracijama.

Koprivica je podsjetio da je Vlada utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela i uputila ga Skupštini na razmatranje.

„To je antikorupcijska mjera najvišeg ranga. Čvrsto stojimo iza tog predloga, polazeći od stava da javna funkcija ne smije biti zaklon od primjene zakona. To bi bila kapitalna antikorupcijska norma za budućnost. Prevencija korupcije zahtijeva upravo ovako snažne norme“, rekao je Koprivica.

On je podsjetio da je riječ i o jednoj od preporuka GRECO-a, zbog čega je, kako je naveo, ovaj predlog važan i za evropske integracije.

„Akcioni plan za implementaciju preporuka GRECO sastavni je dio Poglavlja 23 i apelujem da i to Skupština ima u vidu, kako se ne bi stvorio utisak da su samo norme o pravosuđu i Centralnoj banci od značaja za članstvo u EU, iako jesu direktnije postavljene kao preduslov“, kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, najbolji način borbe protiv korupcije jeste sistem koji podstiče dosljednu primjenu zakona.

„Takav sistem, čist od korupcije, stvara sigurnost i predvidivost i to bi bila najvažnija komparativna prednost Crne Gore i na međunarodnom ekonomskom planu. Praktično gledano, ova promjena Ustava znači da onaj ko vodi državu mora prvi da odgovara i da obavljanje najviših javnih funkcija podrazumijeva punu odgovornost za svaku donesenu službenu odluku, bez ikakvog izuzetka. To je njena kapitalna vrijednost“, rekao je Koprivica.

On je istakao da je Predlog za promjenu Ustava prošao Ustavni odbor i apelovao da se što prije nastavi skupštinska procedura.

„Na Vladi je predlog jednoglasno podržan i stoga nema dileme u pogledu pune podrške parlamentarne većine. Skupština je pokazala kapacitet da ostvaruje opšti interes i ne sumnjam da će se u nastavku njenog, vrlo zahtjevnog i opsežnog rada, vrlo brzo naći i ovaj predlog, od značaja za vladavinu prava i EU integracije“, zaključio je Koprivica.

Politika

Dragović: Knežević od poslaničke plate kupio stan od pola miliona eura?

Poslanik Darko Dragović optužio je u Skupštini Milana Kneževića da javnosti duguje objašnjenje o porijeklu imovine i načinu života koji, prema njegovim tvrdnjama, nije u skladu sa prihodima od poslaničke plate.

Dragović je tokom obraćanja naveo da Knežević poseduje stan od 138 kvadrata, čiju je vrijednost procijenio na oko 500.000 evra, automobil „audi A8“, kao i još jednu nekretninu koju je, kako tvrdi, dobio na poklon. Posebno je ukazao na Kneževićeva česta putovanja u Beograd i troškove avionskih karata.

„Vi ste živjeli od 2.000 evra plate, a mislim da trenutno imate stan od 138 kvadrata, vrijednosti nekih 500.000 evra. Ako se saberu vaši prihodi, putovanja u Beograd svake nedelje, avionske karte i ‘audi A8’, objasnite to, pre svega, svojim biračima koji su časni i pošteni ljudi“, poručio je Dragović.

On je naveo da su brojni Kneževićevi birači godinama živjeli teško i ostajali bez mogućnosti da se zaposle zbog političkog protivljenja prethodnoj vlasti, dok njihov politički predstavnik, prema Dragovićevim riječima, danas uživa u privilegijama.

Dragović je Kneževića optužio i da je promijenio političko ponašanje i počeo da se podsmijeva ljudima koji su tokom prethodnih decenija trpjeli posledice zbog svojih političkih stavova.

„Objasnite zašto ste promijenili ćurak, promijenili kapu i sada se bukvalno sprdate na njihov račun. Sprdate se na račun potpredsjednika Parlamenta koji je vozio kamion jer, iako je vrhunski intelektualac, nije mogao ovdje da se zaposli“, rekao je Dragović.

On je na kraju ponovio tvrdnju da Knežević svake nedelje putuje u Beograd „kod svojih šefova“, dok istovremeno poseduje vrednu nekretninu, još jedan stan i luksuzno vozilo.

„Za sve to vreme živeli ste od poslaničke plate“, zaključio je Dragović, pozivajući Kneževića da pred svojim biračima odgovori na iznete tvrdnje.

Izvor: Press online

Politika

Krstonijević i Ružičić izglasani za sudije Ustavnog suda

Skupština Crne Gore danas je izglasala Predraga Krstonevijića i Jelenu Ružičić za sudije Ustavnog suda Crne Gore.

Za Predraga Krstonijevića glasala su 64 poslanika i poslanice, dok je petoro bilo uzdržano.

Jelena Ružičić dobila je podršku svih 69 poslanika.

Danas ne odlučujemo samo o izboru sudije Ustavnog suda Crne Gore. Odlučujemo o tome koliko smo spremni da zaštitimo ustavni poredak, prava građana i povjerenje u institucije naše države, poručio je predsjednik Jakov Milatović obrazlažući predloge za sudije Ustavnog suda.

“Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. On je institucija koja štiti svakog građanina od mogućeg prekoračenja ovlašćenja svake vlasti. Zato sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini. Biramo ih da štite Ustav. Građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu. Imaju pravo da budu sigurni da će njihova prava biti zaštićena, od volje bilo koje većine, da će izborni procesi imati punu pravnu sigurnost i da će se odluke donositi u skladu sa Ustavom i zakonom. Naša je dužnost da im takvu državu obezbijedimo. To nije političko obećanje. To je ustavna obaveza svih nas”, kazao je Milatović.

Poručio je da Ustavni sud mora biti iznad partijskih interesa, političkih pregovora i trenutnih odnosa snaga u parlamentu.

“Pravosudne institucije ne smiju biti taoci političkih kalkulacija niti dogovora koji nemaju uporište u znanju, stručnosti i integritetu. O njihovom sastavu mora se odlučivati odgovorno, isključivo na osnovu profesionalnih rezultata i sposobnosti kandidata da ovu odgovornu funkciju obavljaju nepristrasno, samostalno i dostojanstveno”, naveo je predsjednik.

Upravo zbog značaja koji Ustavni sud ima za zaštitu ustavnog poretka i prava građana, odgovornost predlagača je da Skupštini predloži kandidata čije profesionalno iskustvo, stručnost i integritet pružaju puno uvjerenje da će ovu važnu funkciju obavljati nezavisno i u skladu sa Ustavom.

“Rukovodeći se isključivo tim kriterijumima, u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova i rezultata razgovora sa kandidatima, odlučio sam da Skupštini Crne Gore za sutkinju Ustavnog suda predložim Jelenu Ružičić”, kazao je Milatović navodeći biografske podatke kandidatkinje.

Smatra da je važno što je između vlasti i opozicije postignut dogovor o pitanjima koja se tiču evropske budućnosti naše zemlje. Dijalog o ključnim državnim interesima uvijek je važan.

“Ne biramo sudije samo zbog evropskih izvještaja. Ne jačamo pravosuđe samo zbog očekivanja naših partnera. To činimo zato što građani imaju pravo na državu u kojoj su njihova prava zaštićena i u kojoj institucije odgovorno obavljaju svoj posao. Upravo zato što gradimo takvu državu, Crna Gora danas ima istorijsku priliku da postane naredna članica Evropske unije”, dodao je.

Kao predsjednik Crne Gore smatraa daje izvršio svoju ustavnu nadležnost i dostavio obrazložen predlog.

“Sada je na Skupštini Crne Gore da, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, obezbijedi izbor sudija i omogući puno funkcionisanje Ustavnog suda. Istinski napredak ne mjeri se obećanjima i deklaracijama. Stvaran napredak postoji onda kada građanin osjeti da institucije funkcionišu, da zakon jednako važi za sve i da država svoje obaveze izvršava odgovorno i na vrijeme”, istakao je on.

Očekuje da Skupština ovaj predlog razmotri odgovorno i odluku donese prema stručnosti, iskustvu i integritetu kandidatkinje.

“Pred nama nije samo odluka o izboru jedne sutkinje. Pred nama je odluka o tome kakvu državu želimo da gradimo. Državu u kojoj institucije zavise od politike ili državu u kojoj politika poštuje institucije”, zaključio je Milatović.

Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore pola godine radi sa šest umesto sedam sudija, među kojima je i sutkinja koja je ispunila uslove za penziju.

Nakon glasanja sjednica je završena, iako je dnevnim redom bilo predviđeno otvaranje pretresa o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u vladajućoj većini nema saglasnosti oko pomenutog predloga jer je Bošnjačka stranka kazala da ga ne može podržati u postojećem obliku, pa će se o tome naknadno izjasniti.