Policija je nakon višemjesečnih izviđajnih i dokaznih radnji u okviru akcije “Trnovo” otkrila najveću plantažu marihuane u Crnoj Gori sa preko 13.000 sadnica. Dvije osobe iz Bara i iz Zete su lišene slobode i osumnjičene za nedozvoljenu proizvodnju, distribuciju i krijumčarenje opojnih droga.

Službenici Uprave policije, Sektora granične policije su u saradnji sa službenicima SBPK i Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, u sklopu višemjesečnih izviđajnih i dokaznih policijsko-tužilačkih mjera i radnji, kako navode u saopštenju policije, realizovali su složenu, precizno sinhronizovanu akciju kodnog naziva “Trnovo” usmjerenu na razbijanje lanaca proizvodnje, distribucije i krijumčarenja opojnih droga, koja je rezultirala lociranjem i neutralizacijom do sada najveće otkrivene plantaže marihuane na teritoriji Crne Gore, gdje su u akciji lišena slobode i dva osumnjičena lica iz Bara i Zete.

“U koordinisanoj akciji Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala i korupcije, uz asistenciju regionalnih centara granične policije “Jug” i “Centar” i Odsjeka za borbu protiv droge, na teritoriji opštine Bar, u mjestu Trnovo otkriveno je osam parcela marihuane koje čine jednu cjelinu, sa oko 13.100 sadnica biljke Cannabis sativa, koje su se nalazile u punom stadijumu uzgoja. Plantaža je bila opremljena sistemima navodnjavanja, uzgoja i fizičkog i tehničkog obezbjeđenja, što ukazuje na visok nivo organizacije i opremljenosti izvršilaca koji su prilikom realizacije kriminalnih aktivnosti sprovodili i mjere kontra-nadzora”, navode u saopštenju policije.

U okviru ove operacije, dolaskom na lice mjesta su zatečeni Z.M.(40) iz Zete i D.P.(65) iz Bara koji su lišeni slobode.

Policijski službenici su u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom, izvršili uviđaj na licu mjesta, nakon čega su preduzete druge mjere i radnje na prikupljanju dokazne građe, izuzimanju i sječi sadnica kanabisa.

“Preduzimajući dalje mjere i radnje u odnosu na ova lica, izvršen je i pretres kuća i tri vozila na četiri lokacije koje koriste osumnjičena i sa njima povezana lica i tom prilikom pronađeni predmeti i stvari koji će biti predmet daljih vještačenja. Po okončanju kriminalističke obrade, shodno nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, lišeni su slobode Z.M. i D.P. zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok se preduzimaju dalje aktivnosti na identifikaciji i procesuiranju povezanih lica koja su stvarala uslove za uzgoj, proizvodnju i dalju distribuciju marihuane”, navode u policiji.

Dodaju da ova akcija predstavlja rezultat kontinuiranog rada i sinergije organizacionih jedinica Uprave policije na identifikaciji kriminalnih aktivnosti, razbijanju mreže proizvodnje, distribucije i krijumčarenja opojnih droga i procesuiranja članova kriminalnih grupa.

“Uprava policije ovom akcijom još jednom pokazuje odlučnost, posvećenosti i nepokolebljivost u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminala u svojoj zakonskoj misiji očuvanja bezbjednosti i zaštite života i zdravlja građana”, poručuju u Upravi policije.

Rekao sam da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Ne znam zbog čega su nastale ljutnje i neslaganja Dragoslava Šćekića, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega.

Oni koji istinski vole SNP i koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija, koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Ko ne bude dio Socijalističke narodne partije (SNP), ne može da vrši nijednu funkciju u ime stranke.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao lider SNP-a i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Tvrdi da nikad nije imao problema s potpredsjednikom SNP-a i ministrom sporta i mladih Dragoslavom Šćekićem, koji će mu biti protivkandidat za mjesto predsjednika stranke na predstojećem Kongresu, zakazanom za 30. avgust, te da su pojedini ljudi oko Šćekića uticali na to da nekadašnji čelnik Berana promijeni odnos prema mnogim članovima SNP-a.

“Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a… Teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu”, poručio je Joković.

Zašto Vi mislite da ste najbolji izbor za lidera SNP-a? Da li mislite da ste radom u prethodna dva mandata zaslužili da dobijete i treći?

Ja ne mislim da sam najbolji izbor za predsjednika SNP-a, niti je moje mišljenje mjerodavno za to. To je odluka opštinskih odbora i organa partije, koji su mene predložili.

Dvadest i dva opštinska odbora su me predložila za predsjednika partije. Dvadeset i jedan predsjednik opštinskog odbora SNP-a me direktno podržava. Podržava me poslanički klub, podržavaju me predsjednici opština, podržavaju me i izvorni, stari članovi SNP-a, osnivači partije. Na osnovu njihovih predloga ja sam prihvatio kandidaturu, jer sam ranije već rekao da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, onako kako vidim i kako dobijam informacije s terena, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Da li ste zadovoljni Vašim radom u prethodna dva predsjednička mandata?

Zadovoljan sam kakav je SNP sada u odnosu na kakvog sam ga naslijedio 2017. godine. Zadovoljan sam što je u mom periodu došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori i što je SNP jedina politička partija koja je učestvovala u svim vladama nakona pada Demokratske partije socijalista (DPS). Zadovoljan sam što smo sve ono što smo obećali prilikom ulaska u 43. Vladu i ostvarili. Obećali smo borbu protiv kriminala i korupcije, potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, popis stanovništva u Crnoj Gori – a znamo da je DPS bio protiv toga… Sve što smo obećali, učinili smo.

Volio bih da nismo 2023. godine, zbog nekih unutrašnjih problema, želeći da pokažemo da nismo ušli u tu Vladu da bismo uzeli za sebe funkcije, dali nekima određene funkcije, a oni to apsolutno nisu zasluživali. Mi smo im, želeći da proširimo našu SNP priču, dali određene funkcije, a onda su nam oni ne baš korektno vratili 2023. na izborima. Ipak, i tada smo prošli, kad su svi mislili da nećemo da ih prođemo. I sad smo stabilna partija, stranka koja je ozbiljan činilac u vlasti 44. Vlade i idemo dalje i vjerujem da ćemo na izborima 2027. godine, sad tačno znamo kad su, ostvariti značajno bolji rezultat.

Protivkandidat za mjesto predsjednika SNP-a će Vam biti Dragoslav Šćekić. U kakvim ste odnosima sa g. Šćekićem i da li mislite da, ukoliko on pobijedi na Kongresu, partija prelazi u “dobre ruke”?

Nikad nijesam imao ličnih problema sa Šćekićem. Ne znam zbog čega su nastale neke njegove ljutnje i neslaganja, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega. Mislim da su neki ljudi oko Šćekića najviše doprinijeli tome što je on promijenio odnos ne samo prema meni, ja bih bio presrećan da je samo prema meni, nego je s mnogima u partiji on poremetio odnose.

Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a. On danas nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora. Ja sam rekao kakvu podršku očekujem, teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu.

G. Šćekić je ranije ove godine izjavio da je 2017. godine, zajedno sa Draganom Ivanovićem, doprinio tome da Vas izglasaju na mjesto predsjednika SNP-a. Kako gledate na tu njegovu izjavu?

Mene niko nije doveo na mjesto predsjednika. Ja sam jedan od osnivača SNP-a, uključio sam se u politiku kad je nastajao SNP, pošao sam na kongres Momirovog (Bulatovića) krila DPS-a, kom ja (DPS-u) dotad nikad nisam pripadao, tada sam prvi put ušao u politiku. To je bilo u Kolašinu, taj je kongres prekinut i nastavljen je u Podgorici.

Ja sam od osnivanja u SNP-u, i g. Šćekić, siguran sam, da je znao da može da pobijedi – mene ne bi podržavao. Siguran sam i u to da bi Snežana Jonica tada vjerovatno pobijedila da joj ja nijesam bio protivkandidat.

Dragan Ivanović i Dragoslav Šćekić me jesu tada podržali, ali mi smo tako i pobijedili. Razlika je bila svega 25 glasova, dobro se sjećam. Tada sam bio politički neeksponirano lice – bio sam član Glavnog i Izvršnog odbora partije, ali nisam imao bilo kakve političke ambicije, ja sam došao iz biznisa.

Naravno, ja sam vratio Dragoslavu Šćekiću. Za vrijeme mog predsjednikovanja Šćekić je izabran za predsjednika Opštine Berane, gdje smo imali najviše glasova u toj koaliciji. Imenovan je za direktora Fonda zdravstva, a na moj predlog postao je ministar zdravlja, a kasnije i ministar sporta. Nešto što obično pripada predsjedniku partije, postao je i potpredsjednik Vlade, to sam isto predložio. Saglasio sam se da, pošto je imao i tu ambiciju, bude potpredsjednik Vlade. Dakle, niko u SNP-u nije imao više funkcija, niti je duže na funkcijama od ove generacije u kojoj je i Šćekić. Tako da je njegova podrška meni apsolutno vraćena.

Negdje Šćekić govori da se on povukao jednom, pa i drugi put. Jeste se povukao, znajući da ne može da pobijedi na kongresima SNP-a, ali se nikada nije povlačio s najznačajnijih državnih funkcija. To nikome drugom nije ustupao. Ja sam ustupao mjesto potpredsjednika Vlade njemu, u prošloj Vladi mjesto predsjednika Skupštine Danijeli Đurović, a i u onoj prvoj (42. Vladi Zdravka Krivokapića – prim. aut.) nijesam zauzeo najvišu funkciju, nego je neko drugi. Toliko o tome koliko ja želim da imam neke funkcije.

Kako gledate na višemjesečna “prepucavanja” unutar partije i stanje u njoj uoči Kongresa? Da li postoji podjela u partiji?

Ono što sam vidio danas i održavajući opštinske odbore i predlažući mjesto za kandidata predsjednika partije – ja ne vidim neku podjelu. Ovdje je neuporedivo najveći broj predloga onih koji čine stub partije, znači opštinskih odbora – ubjedljivo najviše su mene predlagali za predsjednika.

Nikad nijednu izjavu nisam dao, ni s kim se nijesam prepucavao, nikad nijedan intervju, niti sam, ni u naznakama, nešto negativno o nekom iz SNP-a konstatovao. To rade oni koji nemaju podršku u partiji, pa se onda obraćaju preko određenih medija, znam i na koji način i zbog čega ti mediji pišu o jednoj strani, a satanizuju mene. Međutim, ja to dobro podnosim jer sam rekao – mi unutar SNP-a se najbolje poznajemo i odluku na Kongresu će donijeti članovi partije, oni koji SNP drže i koji ga vode naprijed.

U Herceg Novom nijesmo prešli cenzus, ja sam molio predsjednika tadašnjeg Opštinskog odbora (Milana Jančića – prim. aut.) da dođem, on nije htio da me pozove da vidimo šta možemo da uradimo, da pričamo s ljudima, a dolazio je g. Šćekić.

Kad sam tražio da se održi Opštinski odbor, da pokrenemo rad u partiji uoči izbora, bile su priče da ne može da se organizuje. Kad sam ja rekao da idem na put samo jedan dan, i da to moramo završiti, baš toga dana, kad sam ja otišao, održan je Opštinski odbor i tamo je bio g. Šćekić.

Kad sam osjetio šta se dešava, ja sam g. Jančića zvao na svako Predsjedništvo, on je obećavao da imaju četiri mandata, da stvaraju koalicije… Onda je on na kraju rekao da se raduje što SNP ide sam, da o cenzusu nema nikakve priče, da imaju tri ili pet puta više glasova nego što su na kraju dobili. Na kraju su pretrpjeli fijasko, SNP je pretrpio fijasko na izborima u Herceg Novom, zahvaljući takvom postupanju.

Mnogi u Herceg Novom su napustili opštinski odbor zbog takvog djelovanja… I onda je Glavni odbor donio odluku da se raspušti Opštinski odbor u Herceg Novom. Jedan tako raspušteni opštinski odbor, koji nema nikakva ovlašćenja, okupio je određenu grupu ljudi i formirali su navodno odbor, tome je valjda prisustvovao i Dragoslav Šćekić.

Bilo je i drugih koji su tražili da se formira opštinski odbor u Herceg Novom, bilo je tu više ljudi nego ovih koji su formirali, ja sam rekao ne, i jednima i drugima. Poslije Kongresa će se formirati opštinski odbor u Herceg Novom i to će biti regulisano. Isključivi krivac za sve to je Opštinski odbor u Herceg Novom.

Pojedini mediji su prethodnih dana pisali da će g. Šćekić, ukoliko ne pobijedi na Kongresu, napustiti SNP i formirati svoju stranku, te da će sa sobom povući dio članstva partije. Ukoliko se to desi, šta ćete uraditi da zadržite taj dio, koji bi eventualno pošao za Šćekićem?

Oni koji istinski vole SNP i koji su tu zbog SNP-a, koji cijene vrijednosti partije, koji nemaju lične želje i ambicije mimo stranke, koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Imam ohrabrujuće vijesti s terena da, iako bi g. Šćekić formirao partiju, da će oni ostati u SNP-u. Da li će neki mali dio SNP-a poći za Šćekićem? Ja im savjetujem da ne idu, jer je to put u bespuće. Oni nigdje neće doći, kao ni mnogi koji su izašli iz SNP-a. Da li će g. Šćekić formirati partiju, to je pitanje za njega, ali ja znam da na Kongresu neće pobijediti.

Ukoliko g. Šćekić izgubi na Kongresu, a potom napusti SNP i formira svoju stranku, da li će on ostati dio Vlade?

Onaj ko ne bude dio SNP-a i bude napustio partiju, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a. To je definitivno. Znam kakav će rezultat biti na Kongresu, ali pod nekom krajnjom pretpostavkom, da bude drugačije, ja sam dijete SNP-a i ja ću biti u SNP-u.

Izvor: Vijesti

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.

“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.

Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.

“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”,  zaključuju u saopštenju.

Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu